Na konferenciji za medije u Pazinu predstavljeni su rezultati arheološkog istraživanja koje se odvijalo na gradini Rašpor u Općini Lanišće u sklopu projekta "Kaštelir - Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj - od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera".

Arheološko istraživanje započelo je 25. veljače, nakon što su dobivene sve potrebne dozvole, međutim, raščišćavanje terena i puta započelo je još u prosincu. Konferenciju je otvorio županijski pročelnik Ezio Pinzan naglasivši značaj projekta, ali i važnost arheološkog istraživanja ove gradine. 

Istraživanje je dio projekta

Upravo je istraživanje prapovijesti ovog kraja kroz arheologiju jedna od ključnih aktivnosti projekta, uz obnovu "stare škole" u Račjoj Vasi, te revitalizaciju uzgoja biljke encijan. U sklopu projekta izrađena je i mobilna aplikacija, opremljena je informacijska točka u Lanišću, snima se i dokumentarni film o Rašporu, a odrađena je i prva edicija Festivala Encijan.

- Ovo je prvi europski projekt za našu općinu, koji ima za cilj oživjeti bogatu tradiciju s područja Ćićarije te ovom prilikom zahvaljujem Istarskoj županiji koja nas je uključila u projekt, čiji se pozitivni učinci već sada vide, kazala je laniška načelnica Roberta Medica. Izrazila je želju da ovakav pozitivan trend potakne razvoj ovog kraja, održivi ruralni turizam, ekološku poljoprivredu i stočarstvo na području općine.

- Prije arheološkog iskopavanja odrađeno je Lidar snimanje iz zraka (optički odnosno laserski radar op.n.), kao i 3D snimak, kako bi se utvrdili arhitektonski elementi te odredio povijesni put koji je vodio na gradinu, potom je krenulo čišćenje i krčenje puta, rekla je Katarina Vretenar koja je na konferenciji predstavljala tvrtke Kapitel i Vektra zadužene za raščišćavanje područja i omogućavanje pristupa lokalitetu.

(Klara Buršić-Matijašić, Ezio Pinzan, Roberta Medica i Katarina Vretenar)

Prisutnima se obratila voditeljica arheoloških radova Klara Buršić-Matijašić uz koju su na istraživanju još sudjelovali Robert Matijašić i Davor Bulić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Napomenula je da se lokalitet Rašpor nalazi u srcu Ćićarije koja je relativno slabo istraženo područje. To je pogranična regija gdje su naselja ovog dijela Istre u prošlosti imala naglašenu fortifikacijsku ulogu. Gradine ili kašteliri ovog dijela Istre nastali su na strateškim položajima, na glavnim komunikacijskim pravcima.

Iako se o Rašporu puno pisalo, prije svega u povijesnim izvorima, do danas na lokalitetu nisu vršena arheološka iskopavanja. No, danas ostaci ne odaju tragove slavne prošlosti kaštela, možda i rimske postaje, a ortofoto snimanje zbog borove šume koja prekriva teren nije polučilo očekivane rezultate. 

Kopča, okov i konjska oprema

Krajem veljače otvorene su dvije sonde 5 x 5 metra, međusobno udaljene pet metara, a čiji je cilj bio pronaći prapovijesnu gradinu. Nažalost, taj cilj nije postignut, matična stijena u sondama bila je gotovo do površine pa je najdublji dio sonde bio svega 75 centimetara. U sondama su pronađeni keramički i metalni nalazi, a pronađeni su i ostaci ruševine srednjovjekovnog kaštela.

- Nalazi ujedno ukazuju da je Rašpor bio bogat i da se živjelo lagodno. To prije svega ukazuje, između ostalog i majolika keramika koja je uvezena iz Španjolske, kao i ostaci staklenih posuda proizvedenih u Muranu, a koji su imali pozlatu, rekla je Buršić-Matijašić.

Pronađeno je još i metalnih nalaza poput željeznih čavala, željezna pojasna kopča, okov prozora, dijelovi konjske opreme ili ulomci metalnih posuda, grube kuhinjske te građevinske keramike. Arheološko istraživanje trajalo je 12 dana te, iako nisu pronađeni ostaci prapovijesnog naselja, dobiveni su značajni podaci za bolje razumijevanje lokalitete gradina Rašpor.

Povezane vijesti

• Arheološka baština i razvoj kulturnog turizma na području Vrsara
• Na Vižuli pronađen rimski mozaik iz 1. stoljeća
• Sutra započinju radovi na arheološkim istraživanjima na Danteovom trgu