Na arheološkom lokalitetu Rašpor u srcu Ćićarije, na brežuljku Gradina, smještenom na 829 metara nadmorske visine, u tijeku je arheološko istraživanje koje se provodi u sklopu EU projekta "Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj - od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera". Ovaj se projekt akronima KAŠTELIR, sufinancira iz programa suradnje Interreg V-A Slovenija - Hrvatska za razdoblje 2014.-2020. godine Europskog fonda za regionalni razvoj. Istraživanje vodi prof. dr. sc. Klara Buršić Matijašić, a sudjeluju prof. dr. sc. Robert Matijašić i doc. dr. sc. Davor Bulić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

- S obzirom da se lokalitet nalazi na "putu gradina/kaštelira", od slovenskog Krasa preko Ćićarije do Kvarnera, u sklopu EU projekta, odlučeno je da se izvrše manja arheološka sondiranja kako bismo dobili uvid u kontinuitet naseljavanja i saznanja kojima bismo planirali daljnje korake u cjelokupno istraživanje i rekonstrukciju kaštela u cilju revitalizacije krajnjeg sjevera Istre. Kad se dođe do građevinskih i arheoloških struktura, izvršit će se ručni iskop u cilju datiranja arheoloških slojeva. Svi će se nalazi dokumentirati uobičajenim metodama arheološke struke. Ćićarija je s arheološkog stanovišta relativno slabo istraženo područje, iako su naselja ovog pograničnoj dijela Istre u prošlosti imala naglašenu fortifikacijsku ulogu, izjavila je Buršić Matijašić.

Lokalitet Gradine Rašpor očišćen je od vegetacije, osposobljen je prilazni put koji je bio potpuno zarastao i organizirana su arheološka istraživanja predviđena projektom, a koja se vode na položajima za koje se pretpostavlja da bi se mogli naći dokazi da se radi o gradini.

- U skladu s projektnim zadatkom postavili smo dvije sonde veličine pet puta pet metara, blizu prapovijesnih bedema i moguće konture prapovijesnog ulaza. Postavili smo ih na istočnoj strani brda na kojem dominiraju ostaci tisućljetnog rašporskog kaštela. S obzirom na njegovu važnost, kao i činjenicu da je u određenom povijesnom razdoblju u njemu stolovao Rašporski kapetan, direktno odgovoran Senatu u Veneciji, pretpostavljamo da se radi o kontinuitetu života, odnosno da Mlečani, prije toga gorički gastaldi i akvilejska patrijaršija, nisu došli na brisani prostor, već na lokalitet na kojem se kontinuirano živjelo od prapovijesti, kaže Buršić Matijašić.

S obzirom na naziv Gradina i vidljive bedeme koji okružuju brdo, očekuje se naći ostatke materijalne kulture prapovijesnih stanovnika, od brončanog do željeznog doba. Završena je prva sonda i u tijeku je istraživanje druge sonde, no za sada je pronađen samo srednjovjekovni materijal, ulomci keramike i metalni predmeti, željezni čavli, kopča za pojas i nešto malo stakla, srednjovjekovnih ukrasa za neke posude, možda lampione. Da je na ovom lokalitetu bila prapovijesna gradina potvrdio bi tek pronalazak prapovijesne keramike koja označava postojanje prapovijesnog naselja, kaže Buršić Matijašić.

U sklopu zahvata predviđeno je čišćenje područja, uređenje trajnog dostupa do kaštela, geodetske i lidar snimke kompleksa s tumačenjem, fotogrametrijsko snimanje i lasersko 3D snimanje, sondiranje te radovi čišćenja, sanacije i prezentacije lokaliteta Rašpor. Investitor je Istarska županija, izvođač radova zajednica gospodarskih subjekata Kapitel Žminj i Vektra Varaždin.

Arheološki lokalitet Rašpor na vrhu brežuljka Gradine, smješten je oko 600 metara sjeveroistočno od današnjeg naselja Rašpor u laniškoj općini. Na stožastoj uzvisini nalaze se ostaci srednjovjekovnog kaštela. Cisterna je sagrađena 1420. godine. Mlečani su ga zbog strateške važnosti nazvali "ključem čitave Istre" (clavus totius Histriae). Ruševni ostaci danas ne odaju tragove slavne prošlosti kaštela, možda i rimske postaje, a borova šuma prekriva teren na kojem je bila smještena prapovijesna gradina.

Rašpor dobiva na značaju u franačko doba. Kaštel je vjerojatno sagrađen oko 1000. godine, a izvori ga spominju u 13. stoljeću (1264.) kao Raspurch, Rastpurch, Ratspurch, Rasburg i slično. Kaštel je pripadao akvilejskog crkvi, a njime su - u patrijarhovo ime - upravljali gastaldi iz obitelji goričkih grofova. Osim Rašpora, oni su u sjevernoj Istri imali još dvije gospoštije - Podgrad (Castelnuovo) i Švarcenek (Schwarzenegg).

Kaštel postaje predmetom višegodišnjih razmirica i dogovora. Mletačka Republika 1394. godine odredila je da Rašpor postaje sjedište kapetana, vojnog zapovjedništva preko kojeg su Mlečani osiguravali sigurnost Istre. Kapetanatom je upravljao mletački Senat. Prvi zapovjednik Rašporskog kapetanata – i službeni nazvan rašporski kapetan – bio je Pietro Emo. Predstavljao je najviši vojni i politički autoritet.

Mletački kapetan je 1511. godine preseljen u Buzet, a kaštel je ostavljen zubu vremena. Godinu dana kasnije mletačka se posada ponovno vratila u utvrdu, ali nakon poraza, Mlečani su odlučili potpuno razoriti kaštel. Područje nazvano Rašporskim krasom ostalo je pod mletačkom vlašću sve do 1797. godine kada je mirom u Campoformiju ukinuta Mletačka Republika.

Na lokalitetu do sada nisu vršena arheološka iskopavanja. U Arheološki muzej Istre u Puli mještani okolnih naselja 2005. godine donijeli su ulomke kasnosrednjovjekovne i renesansne keramike. Njihova analiza ukazuje na umjetničko-dekorativne stilove radioničkih centara Padske nizine u razdoblju 15. i 16. stoljeća, u velikim grnčarskim radionicama koje su opskrbljivale cijeli mletački prostor.

Vodeći partner EU projekt KAŠTELIR je Općina Komen, a projektni partneri su Istarska županija, odnosno županijski odjel za poljoprivredu, Javna ustanova Park prirode Učka, općine Lanišće Mošćenička Draga i Izola, Sveučilište u Mariboru, koparski institut IRRIS, Javni zavod Komenski Kras. Središnja nit projekta su ostaci gradina (kaštelira), zanemarene kulturne baštine koja potječe još iz prapovijesnog razdoblja - brončanog i željeznog doba (2. i 1. tisućljeća pr. Kr.).

Povezane vijesti

• PAZIN: Predstavljanje rezultata arheološkog istraživanja na Gradini Rašpor
• ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE NA GRADINI RAŠPOR: Nema prapovijesnog naselja, ali su iskopani nalazi iz srednjeg vijeka
• FOTO / Posjetili smo obitelj Božić koja je u Rašporu otvorila kuću za odmor. Jacuzzi s peći na drva, u prirodi, s pogledom na srne na obronku. Neprocjenjivo!