U Vodnjanu je danas predstavljen međunarodni projekt "Blue credits for water aquifers recharge and sustainability", akronima "Blue Recharge", koji se bavi održivim upravljanjem i zaštitom podzemnih voda s ciljem postizanja i održavanja njihovog dobrog kemijskog i kvantitativnog stanja.

Riječ je o prekograničnom projektu, Interreg VI-A Italija-Hrvatska, kojim Grad Vodnjan upravlja kao vodeći partner, po prvi puta u toj ulozi, a ukupna vrijednost je 1.989.798,43 eura. Iznos dodijeljenih sredstava iz Regionalnog fonda je 80 posto. Projekt započinje 1. veljače 2025. godine i trajat će 30 mjeseci, do 31. srpnja 2026. godine. Ovaj projekt značajno bi trebao doprinijeti zaštiti i održivom korištenju podzemnih voda u ovom području. Kao lider partneru uloga Grada Vodnjana je odgovorna, ali istovremeno i dobra praksa za europske projekte, kao i vizit karta za neke buduće projekte.

Edi Pastrovicchio i Saša Moharić (Snimila J. Milović)

Jedan od ključnih ciljeva je uspostava sustava "Plavih kredita" koji će nagrađivati subjekte za aktivnosti punjenja vodonosnika, čime se osigurava dugoročna održivost ovog vrijednog resursa. Opći cilj projekta je postići i održati "dobar kemijski i kvantitativni status podzemnih voda" tako da raspoloživi resursi podzemnih voda ne budu premašeni dugoročnom godišnjom prosječnom stopom crpljenja. Naravno, ovim se projektom promiče prilagodba klimatskim promjenama, a cilj je i prevencija rizika od katastrofa te otpornost putem pristupa temeljenih na ekosustavima. U sklopu projekta izrađuje se Studija oborinskih voda sa smjernicama za njihovo upravljanje na području Grada Vodnjan-Dignano, a planirana su i ulaganja u infrastrukturu koje će polučiti bolju kontrolu i očuvanje voda.

Na konferenciji su sudjelovali gradonačelnik Edi Pastrovicchio te voditelj projekta Saša Moharić ispred gradske uprave.

- Projekt se bavi gospodarenjem voda u Vodnjanu, preciznije, slivnih i podzemnih voda. Za naš grad je najvažnije gospodarenje slivnih voda, za što smo kao jedinica lokalne samouprave i odgovorni. Od ovog projekta proizaći će dvije studije bazirane na gospodarenju vodama. Ako se vratimo stotinjak godina unatrag, pa i nešto manje, područja kao što je Vodnjan su živjela i funkcionirala isključivo na slivnim vodama; odnosno, vodama koju su mještani uspjeli skladištiti u svojim šternama. Dokaz za to je i preko 100 postojećih šterni u starogradskoj jezgri Vodnjana, a osim toga Vodnjanština je bila bogata s malim lokvama koje su mještani koristili za svoje blago doma, ali i za piće, jer su neke od tih lokvi bile toliko čiste. Prostor je tada gospodarenjem slivnih voda dostigao razinu o kojoj mi danas možemo samo sanjati. Danas je možemo postići tehnologijom koja se razvijala, kao i sa znanošću, rekao je gradonačelnik Pastrovicchio.

(Foto: Grad Vodnjan)

Ovaj projekt je važan, ne samo zbog gospodarenja vodama, već i s kulturološke strane, naglasio je gradonačelnik Vodnjana. Naime, kroz izgradnju upojnog bunara, skladištit će se jedan dio slivnih voda, a ovisno o financijama, jedna ili više lokvi će se putem projekta i obnoviti. Kroz studije će se vidjeti gdje su prirodne depresije u kojima se slivna voda zaustavlja, te će se na taj način skenirati čitavo jedno područje i dobiti elaborat sa smjernicama održavanja i širenja infrastrukture koja se tiče vode i njene akumulacije, naglašeno je.

Voditelj projekta Saša Moharić pojasnio je kako su vodonosnici geološki sloj ili struktura koja može pohraniti i transportirati podzemnu vodu. Oni djeluju kao veliki rezervoari pitke vode koja se može koristiti u razne svrhe.

- Tehnička i strateška motivacija za projekt je bila činjenica da od ekosustava do gospodarskih sektora svi ovise o kvaliteti vode u vodonosnicima. Iz podzemnih izvora dolazi 65 posto pitke vode, a 25 posto vode za poljoprivredu. Krška područja posebno ovise o kvaliteti podzemnih voda, a ona prevladavaju u cjelom jadranskom bazenu. Tu su vode i puno ranjivije, jer tu nema puno rijeka, a klimatske promjene dodatno pogoršavaju opće stanje s pitkom vodom; između ostalog, uključujući i činjenicu da je i more počelo prodirati u rezervoare pitke vode. Održivo upravljanje vodama je ključno za očuvanje načina života kakvog poznajemo, ustvrdio je Moharić.

U budućnosti bi ovi problemi mogli postati i izazovniji, ukoliko im se u većoj mjeri ne posvetimo, upozorio je voditelj projekta, koji je kao ishode lošeg scenarija istaknuo smanjenje zaliha pitke vode, odnosno smanjenje njene kvalitete te posljedično negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, gubitak biološke raznolikosti, eroziju tla i degradaciju zemljišta.

- Postoje pozitivne okolnosti prekogranične suradnje, s obzirom na stručni aspekt tematike, a to su različite hidrogeološke karakteristike u svrhu optimizacije sustava punjenja tih vodonosnika. Rad na projektu od strane partnera podrazumijeva sveobuhvatnije testiranje i prilagodbu metoda upravljanja vodonosnicima, razmjenu znanja, razvoj prilagođenih rješenja, prilagodbu lokalnim potrebama, te povećanju učinkovitosti punjenja i zaštite vodonosnika. Tu je i razmjena tehnologija između partnera, odnosno poboljšanja postojećih rješenja, razvoj zajedničkog sustava monitoringa, bolje predviđanje utjecaja klimatskih promjena, te indirektno, ali jako bitno, stvaranje temelja za usuglašavanje zakonodavstva po pitanju ove materije, zaključio je voditelj projekta.