(Arhiva Glasa Istre)
Glavna vijest na naslovnici Glasa Istre na današnji dan 2010. godine bila je informacija vezana za Zračnu luku Pula. Naime, članak pod naslovom: "Rogović na rendgenu Nadzornog odbora", propituje istraživanje propusta u Zračnoj luci Pule te odgovornosti njenog tadašnjeg direktora, Brune Rogovića.
Mediji u Hrvatskoj tada su izvještavali o problemima s novim rendgenskim sustavom za kontrolu prtljage u Zračnoj luci Pula. Sustav marke Rapiscan, koji je postavljen i plaćen 10,5 milijuna kuna, pokazao se manjkavim jer nije prepoznavao manje količine eksploziva ni dvolitrene plinske boce. To znači da je tijekom protekle godine mogao propustiti opasne materijale zabranjene u zračnom prometu.
Autor članka u Glasu Istre pisao je o nelogičnim postupcima direktora zračne luke i njegovim zahtjevima da se ispravi niz članaka koji su istraživali ovu problematiku. Na koncu, novinar konstatira da je uređaj Rapiscan bio pušten u funkciju bez prethodne provjere te da su na koncu objavljeni članci donijeli dobro jer su naknadna testiranja pokazala da je s uređajem sve u redu.
(Arhiva Glasa Istre)
Iako je naslovnica ovog izdanja novina fokusirana na kritički članak novinara o mogućim sigurnosnim propustima u Zračnoj luci Pula, jedan naslov u kutu naslovnice privlači pozornost, a kaže da je Pula najnesigurniji grad u Hrvatskoj.
Članak, kojeg je moguće pronaći na stranici 12., temeljen je na istraživanju časopisa Zaštita u kojemu se navodi da je Pula, uz Slavonski Brod i Vinkovce, među tri najnesigurnija hrvatska grada te da je po broju imovinskih kaznenih djela nadmašila metropolu.
Iako se u članku navodi da se ne može govoriti o stopostotnoj točnosti analize, istaknuto je da je cilj istraživanja bio dobiti podatke koji lokalnoj upravi mogu poslužiti da ispita svoju praksu. U članku piše kako je Pula i godinu ranije imala ovakve rezultate, a prikazano je i viđenje tadašnjeg pulskog gradonačelnika Borisa Miletića koji je izjavio da se u Puli osjeća sigurno te najavio tužbu pokažu li se informacije, koje se plasiraju uoči turističke sezone, neargumentiranim.
- Već je rađeno istraživanje po kojemu su uzeti podaci s područja bivše općine Pula i onda je to podijeljeno s brojem stanovnika grada Pule prema zadnjem popisu iz 2001. godine, ne uzimajući u obzir da je broj stanovnika u međuvremenu narastao te sezonalni karakter grada i okolnih općina, istaknuo je tada Miletić, uz napomenu da bi bilo dobro zatražiti komentar izrađivača analize koji su kazali da su koristili podatke MUP-a. Gradonačelnik je tada kazao da smatra kako bi svi koji se bave istraživačkim radom svoj posao trebali raditi odgovorno.
- Nikada se ne može govoriti o stopostotnoj točnosti analiza, međutim, cilj istraživanja je dobiti podatke koji onda lokalnoj upravi mogu poslužiti da ispita svoju praksu. Pula je i lani imala ovakve rezultate, kazao je Nikola Milijević iz časopisa Zaštita.
Obilato izdanje Glasa Istre na današnji dan prije petnaest godina donosi i lijepe vijesti. Tako se, na istoj stranici gdje se i nalazi prethodno spomenut članak, nalazi vijest da učenici kreću na proljetne praznike koji će trajati 12 dana. Riječ je o, sada već starom programu praznika, kada su djeca u doba Uskrsa znala ostati kod kuće dulje nego danas, a posebice u usporedbi s ovom godinom.
Naime, prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, proljetni školski praznici ove godine počinju 17. travnja 2025., a završavaju 21. travnja, dakle, traju svega pet dana. No, ni to nije jedina vijest u ovom broju koja se tiče obrazovanja.
Naime, već na početnim stranicama ovog broja Glasa Istre stoji članak u kojemu se spominje mogućnost uvođenja školarina za diplomske studije. Iako se Ministarstvo obrazovanja nije konkretno izjasnilo o odluci, studenti negoduju, a zanimljivo je u novinama na čelu ovoga resora vidjeti istu osobu koja je na njegovom čelu i danas - Radovana Fuchsa.
(Arhiva Glasa Istre)
Nakon ove vijesti slijedi nekoliko članaka vezanih za Pulu i Istru, a potom i članci iz ostatka Hrvatske i Svijeta. Jedan od članaka koji se tiče Istre, a koji "bode u oči" jest onaj naslova: "Zambratiju uništili apartmanski blokovi".
Riječ je o nekontroliranoj i, kako je u članku navedeno, agresivnoj apartmanizaciji koja je naselje u kojemu je trebalo obitavati lokalno stanovništvo pretvorila u "naselje duhova". Ponukani iskustvom bespravne gradnje u Istri, koja je na ovom poluotoku desetljećima jedan od najvećih problema, lako se poistovjetiti s tekstom koji je objavljen prije čak 15 godina.
(Arhiva Glasa Istre)