veliki pisac
90. obljetnica rođenja Fulvija Tomizze: Težio je multikulturalnim vrijednostima koje danas živimo u Istri
(Snimio Zvonimir Guzić)
Povodom 90. obljetnice rođenja velikog istarskog pisca Fulvija Tomizze (26. siječanj 1935. - 21. svibanj 1999. godine) na lokalnom groblju u Materadi pored Umaga, postavljeni su vijenci, zapaljene svijeće, te je održan i prigodan literarni program. Malobrojnu kolonu po kišnom vremenu predvodili su zamjenica gradonačelnika, ujedno i predsjednica Zajednice Talijana "Fulvio Tomizza" Umag, Floriana Bassanese Radin, ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović i predstavnica Kulturnog kluba iz Kopra Irena Urbič. Uz puno pijeteta i sa sjetom u glasu trojac je pored groba upriličio trojezično čitanje dijelova iz Tomizzinih knjiga Materada i Bolji život čime se na simboličan način obilježio njegov književni opus i kulturni utjecaj na pograničnom trojezičnom području.
Međuljudske vrijednosti
- Ovo je prilika da još jednom istaknemo koliko je Tomizza volio ovaj svoj kraj o kojem je tako zdušno pisao. Mi kao zajednica smo mu izuzetno zahvalni na njegovom radu i kroz naše djelovanje uvijek ističemo i nastojimo sačuvati međuljudske vrijednosti izražene u njegovim djelima. U to spadaju respekt, dijalog i prilateljstvo koje se njeguju na ovom području i ne smijemo nikad prestati s tim. Raznim aktivnostima nastojimo mlađim generacijama prenijeti sjećanje i spomen na lik i djelo Fulvija Tomizze kako bi i oni nastavili živjeti po tim vrijednostima, rekla je Bassanese Radin.
Simboliku Materade, čijoj župi pripadaju i Juricani rodno selo Tomizze, istaknuo je i ravnatelj Ušumović.
- Bilo nam je bitno baš tu u Materadi obilježiti ovaj dan, jer ova zemlja na kojoj stojimo njegovi su korijeni o kojima je pisao u svojim knjigama. Koliko god bila teška i potresna njegova djela, u njima osjećamo perspektivu jedne idealne utopijske Istre, Istre kojoj svi težimo i u kojoj će multikulturalne vrijednosti uvijek biti ispoštovane, rekao je Ušumović koji je istaknuo da je baš u Materadi za vrijeme posljednjeg ispraćaja Fulvija Tomizze rođena ideja da mu se kroz Forum Tomizza, multikulturalni i višejezični književni projekt, na neki način produži život i omogući svima onima koji ga nisu poznavali da shvate koliko je njegov književni opus bio bitan za cijelu regiju.
Spomenuo je i članove inicijativnog odbora skupa "Tomizza i mi" koji je kasnije preimenovan u Forum Tomizza, a bio je sastavljen od poznatih pisaca i prijatelja Fulvija Tomizze. Predsjednik odbora i idejni tvorac skupa bio je Milan Rakovac, a njegovi članovi Nelida Milani-Kruljac, Ciril Zlobec, Ulderico Bernardi, Elvio Guagnini i Johann Strutz. Organizacijski odbor činili su: Vlado Kraljević (tadašnji gradonačelnik Umaga), Floriana Bassanese Radin (Zajednica Talijana u Umagu), Narcisa Bolšec-Ferri (Muzej grada Umaga) i Neda Fanuko (Pučko otvoreno učilište "Ante Babić").
Osim komemorativnog skupa u Materadi, 90. obljetnica rođenja Fulvija Tomizze također je obilježena u umaškoj Gradskoj knjižnici prošlotjednom dramskom radionicom za djecu po Tomizzinoj priči "Il gatto Martino" koju su vodile Petra Blašković i Martina Vocci, dok je u Središnjoj knjižnici Srečka Vilhara u Kopru organizirano trojezično čitanje Tomizzine priče "Jabuka" u kojem su sudjelovali Rosanna Bubola, Neven Ušumović i Irena Urbič.
Fulvio Tomizza (1935.-1999.) rođen je u Juricanima, selu župe Materade nedaleko od Umaga. Nakon što je i njegov zavičaj pripao tadašnjoj Jugoslaviji, Tomizza za svoje prebivalište odabire Trst, a time i sudbinu izbjeglice (1955.). Ta sudbinska određenost dominantno će odrediti njegovo publicističko i književno stvaralaštvo, ali i usmjeriti njegove nazore ideji convivenze koja kontinuirano ostaje u središtu njegova angažmana i kao čovjeka i kao književnika.
Bogati opus
Svoj bogati književni opus započeo je s dvije romaneskne trilogije: istarskom i autobiografskom. Prvu čine romani "Materada" (1960.), "Djevojka iz Petrovije" (1963.) i "Bagremova šuma" (1966.). Drugu autobiografsku trilogiju čine: "Peto godišnje doba" (1965.), "Stablo snova" (1969.) i "Miriamin grad" (1972.). U središte talijanske i regionalne književne javnosti Tomizza dospijeva romanom "Bolji život", 1977. godine.
Od niza djela koja su kasnije uslijedila spomenimo romane: "Zlo dolazi sa sjevera" (1984.), "Mladenci iz ulice Rossetti" (1986.), "Kad je Bog napustio crkvu" (1987.), "Mletačka nasljednica" (1989.) "Ukriženi bjegovi" (1990.), "Franciska" (1997.) i posthumno objavljeni Posjetiteljica (2000.) i Dalmatinski san (2001.).
Prevođen je na dvadesetak jezika, najviše na hrvatski i slovenski jezik. Nakon njegove smrti, 2000. godine pokrenuta je književna manifestacija Forum Tomizza, koja se sve do danas odvija svake godine u Trstu, Kopru i Umagu. Od 2010. godine Gradska knjižnica Umag svake druge godine objavljuje novi hrvatski prijevod Fulvija Tomizze.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
