U Umagu je rasla napetost između proizvođača pomidora i Podravke jer je koprivnička tvrtka odbijala povisiti otkupnu cijenu, koja je, tada, iznosila 70 lipa po kilogramu. Za sadnju se bilo javilo tek 30 poljoprivrednika što je bilo čak 70 posto manje nego godinama ranije. Podravka je, osim toga, šutila o lokaciji buduće tvornice. Izjavu je tada bio dao predsjednik SDP-a Zoran Milanović koji je komentirao vanjsku politiku, Bruxelles i Europska komisija imali su svoj stav o ZERP-u, a dr. Marijan Jošt u Puli je kazao kako se Hrvatska ne može obraniti od GM hrane. Idemo redom.

Niska otkupna cijena

Zbog slabijeg interesa poljoprivrednika na Umaštini je bila planirana sadnja 1,2 milijun sadnica pomidora, što je trebalo rezultirati prinosom od tek 3.500 tona industrijske rajčice. To je bilo dva ili tri puta manje nego li godinama ranije. Razlog tomu, osim nesigurnosti o daljnjoj sudbini Podravkine tvornice rajčica Povrće u Umagu, bilo je odbijanje koprivničke firme da povisi otkupnu cijenu, koja je više godina iznosila 70 lipa po kilogramu. O tim se temama govorilo na sastanku 15-ak proizvođača pomidora i kooperanata povrća s predstavnicima tog prehrambenog giganta odnosno s prodajnim direktorom Zlatkom Đelekovčanom, pomoćnikom tadašnjeg direktora za nabavu sirovina Ivanom Benotićem, Zlatkom Matotanom iz razvojne službe, direktorom Povrća Mislavom Manjićem i pročelnicom za financije i gospodarstvo Grada Umaga Gabrielom Žic Turković. Tadašnji predsjednik udruge Pomidor Dario Makovac istaknuo je, tada, da u roku od desetak dana talijanskom dobavljaču sadnica moraju javiti koliko će ih naručiti. Makovac je prenio stav svoje udruge, koja je brojala desetak najvećih proizvođača, da ako cijena ostane 70 lipa po kilogramu, prepuštaju svojim proizvođačima da sami odluče hoće li i u kojim količinama posaditi pomidore.

(Arhiva Glasa Istre)

- Više im ne vjerujemo ništa. Zadnje tri godine uporno smo tražili susret s predstavnicima Uprave Podravke i obećano nam je da će se to dogoditi pred kraj godine i sastavljanja nove Vlade. Sve je to prošlo, ali i dalje su nam nedostupni, zaključio je tada Glasu Istre Makovac.

(Arhiva Glasa Istre)

Međunarodni pritisak

Na 4. i 5. stranici Glasa Istre te 2008. godine pisali smo o tome kako Vlada ustraje u tvrdnji da se ZERP primjenjuje, ali na razini upozorenja. Naslov je bio »Ribari nisu primjetili nikakav nadzor«. U Hrvatskoj se tada raspravljalo o tome primjenjuje li se doista zaštićena ribolovno-ekološka zona ili je, pak ona samo saborskom odlukom od 1. siječnja stupila na snagu. Mišljenja relevantnih ljudi za tu problematiku bila su podijeljena. Glasnogovornik Vlade, Zlatko Mehun, tada je izjavio da se ZERP od dana stupanja na snagu i primjenjuje, no spremni smo bili pregovarati o njegovoj primjeni na plovila iz zemalja Europske unije. Činjenica je bila da je hrvatska strana evidentirala 17 talijanskih ribarica na području ZERP-a, koje zbog toga nisu snosile nikakve posljedice. Predsjednik Sindikata ribara Petar Baranović rekao je tada da su primjetili da se na terenu ne događa ništa, jer bi se, u protivnom, događala privođenja talijanskih krivolovaca. Tadašnji predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić ponovio je da je Sabor donio odluku i da je nitko ne može opstruirati.

(Arhiva Glasa Istre)

No, prema informacijama što ih je dobivao od ribara, niti on nije primjetio da se ZERP poštuje. Zanimljiva je bila izjava Tončija Tadića, jednog od onih koji su se bavili hrvatskim pojasom na Jadranu, koji je izjavio da se, na ovaj način, talijanske ribarice samo evidentiraju.

- ZERP smo mogli imati već sedam godina. Tako bismo barem izbjegli međunarodni pritisak, zaključio je Tadić.

(Arhiva Glasa Istre)

Na 19. stranici Glas Istre je donio priču o jednoj od najmlađih turističkih zajednica u središnjoj Istri - Turističkoj zajednici Općine Žminj. Osnovana u travnju 2007. godine, radila je na očuvanju seoske tradicije, autohtonim proizvodima i gostoljubivosti stanovnika iz 112 sela. Te 2008. godine naglasak je, osim na tradicionalnoj Bartulji u Žminju, bio na Makarunijadi koja je već bila okupila brojne agroturizme susjednih općina. Razmišljalo se kako bi bilo dobro da se navedena manifestacija pomakne u središte ljetne sezone s ciljem privlačenja većeg broja stranih turista. Osim toga, iz Turističke zajednice Općine Žminj tražili su postavljanje turističkih, smeđih signalizacija na tri glavna punkta - na izlazu s Ipsilona te na ulazima iz smjera Pule i Pazina. Obzirom da je godinu prije vladao interes za jednodnevne izlete Žminjštinom, TZ je najavio i otvaranje spilje Feštinsko kraljevstvo. Podaci o privatnim iznajmljivačima i svim ugostiteljskim objektima te tipičnoj gatronomskoj ponudi našli su se u posebnoj brošuri. Jedan od ciljeva TZ-a bio je dovršetak glavnog info-punkta na izlazu s Ipsilona. Najavljeno je da će već u veljači TZ Općine Žminj imati svoj kutak u pulskom hotelu Histria, gdje su se predstavili privredno-turistički potencijali navedene Općine. Na istoj stranici našeg lista pisali smo i o godišnjoj Skupštini druge Turističke zajednice, one u Višnjanu. Godinu dana ranije, pisali smo, održana je najupečatljivija ljetna manifestacija - AstroFest. Bila je tu već uhodana fešta Mandalenjina. Novost su bile Višnjanske litnje večeri, motivirane željom da se revitalizira starogradska jezgra i obnovi tradicija okupljanja na trgu.

Pulski lukobran

Na 48. stranici našeg lista objavili smo članak u kojem pišemo o pulskom lukobranu. Naime u tada planiranoj modernizaciji i proširenju pulske luke sanacija dotrajalog lukobrana zauzimala je važnu stavku.

(Arhiva Glasa Istre)

Osim što štiti luku, pisali smo, prema prijedlogu Lučke uprave Pula na njemu se trebao izgraditi terminal za prihvat velikih cruisera i to na njegovom korijenu odnosno u uvali Smokvica na Muzilu. Međutim, to nije bilo uvršteno u novi Generalni urbanistički plan.

Povezane vijesti

• GLAS ISTRE SE NA DANAŠNJI DAN 1980. BAVIO I PRIJEVOZNIČKIM PROBLEMIMA: Taksist dobio godinu dana zatvora zbog preskupih vožnji!
• NA DANAŠNJI DAN 1977. GODINE: U podmorju pronađen kvalitetni plin - samo što nije stigao
• LOKALNE AFERE U GLASU ISTRE NA DANAŠNJI DAN 1970. GODINE: Pula u novogodišnjoj noći kao Divlji zapad