LOV NA DIVLJAČ
Kordiniranim akcijama u borbi protiv divljih životinja: Lani na Bujštini lovci ubili 240 divljih svinja
Do ljeta lovci planiraju proširiti djelovanje i na poljoprivredno područje i vinograde (Snimio Duško Mirković / Pixsell)
Vijesti o naletima automobila na divlje svinje po istarskim prometnicama sve češće pune stranice crne kronike. Više nije pitanje hoće li netko naletjeti na opasnu divljač na cesti, već koliki će se broj takvih nesreća dogoditi u jednom danu.
Broj divljih svinja je toliko eskalirao posljednjih godina da ih se sve češće vidi u blizini urbanih sredina, a nije rijetkost da prodefiliraju i samim gradskim središtima.
Protokol za lov u gradu
Buje je jedan od gradova koji se već neko vrijeme bori s ovim problemom, a poduzete mjere malo su ublažile situaciju koja je prijetila većom eskalacijom.
- Prije godinu i pol dana, kada nam je država svojim mjerama omogućila da možemo napraviti plan i program djelovanja prema divljači izvan lovnog područja, odnosno unutar urbane sredine, pokrenuli smo niz aktivnosti oko sprječavanja pojave životinja u gradskom središtu. Situaciju smo u gradu uspjeli staviti pod kontrolu, a do ljeta planiramo proširiti djelovanje i prema okolnom poljoprivrednom području i vinogradima da ublažimo štetu koja se tamo napravi, rekao nam je o aktualnoj problematici gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin.
Školski brijeg s okolnom šumom i šikarom bio je najkritičnije područje. Članovi lokalnog lovačkog društva "Fazan" iz Buja, nakon donesenih državnih uredbi, bili su pozvani da pomognu u rješavanju gorućeg problema.
- Mi, kao lovci, ne smijemo ulaziti i imati aktivnosti u urbanim područjima van našeg lovišta. U dogovoru lovačkog društva, policije i gradske vlasti postoji protokol djelovanja na ugroženom gradskom području kojeg se moramo pridržavati. Obično za takav oblik odstrela divljači angažiramo iskusnije članove društva jer se radi o naseljenom području gdje treba biti posebno oprezan. Srećom, dosad su sve aktivnosti na gradskom terenu prošle bez problema. Također i hajke koje organiziramo na našem lovnom području gledamo da budu bliže urbanim dijelovima, tako da i na taj način nastojimo udaljiti divlje svinje što dalje od samog grada. Takvim načinom djelovanja uspjeli smo zaustaviti veću eskalaciju problema koji se bio pojavio u gradu, rekao je Sergij Urbac, predsjednik Lovačkog društva "Fazan" iz Buja.
Isplata štete
Problem su i sve češće prometne nesreće pa nas je zanimalo kakva je procedura kada na cesti automobilom naletite na divlju svinju ili neku drugu divljač?
- Prvo se obavještava policija koja izlazi na teren i zove predstavnika lokalnog lovačkog društva, obično to bude lovočuvar koji upućuje oštećene osobe u daljnji postupak. Na stranicama Hrvatskog lovačkog saveza postoje upute i obrazac koji se popunjava i šalje na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Također treba uzeti kopiju zapisnika od policije i lovačkog društva. Do prije dvije godine odštetu je plaćalo Euroherc osiguranje s kojim su lovačka društva imala ugovore na državnoj razini, dok danas štetu namiruje spomenuto ministarstvo zbog toga što se osiguravajućoj kući nije isplatio takav oblik poslovanja. Njihov prihod je recimo bio 25 milijuna kuna, a morali su platiti 42 milijuna kuna štete korisnicima jer se povećao broj divljači, a samim tim i nesreća. Nakon toga Hrvatski lovački savez više nije mogao pronaći novog partnera u osiguravajućim kućama, tako da je država preuzela taj teret na sebe jer bi se u suprotnom lovačka društva ugasila. Što se tiče stradale divljači nakon nesreće, ona se mora odvesti i zbrinuti kod veterinara, ne postoji više opcija da tako ubijena životinja završi u privatnim rukama, rekao je Urbac.
Lovačko društvo "Fazan" trenutno broji 84 člana što nije mala brojka, ali se radi o mahom starijoj populaciji i ta činjenica zabrinjava predsjednika društva.
- Od ukupne brojke, tridesetak članova je praktički umirovljeno i nije aktivno na lovištu, a mladi i ne pokazuju neki velik interes za lovom. Zatim, i među tim aktivnim članovima većina je onih koji love samo pernatu divljač i imaju sačmarice, dok broj lovaca sa karabinima, pogodnim za odstrel divljih svinja, nije velik. Biti lovac zahtjeva dosta slobodnog vremena i određena sredstva tako da većinu nas pogoni ta strast prema lovu i međusobno druženje, a ne neki drugi interesi.
Kao neprofitna udruga ovisimo dosta o donacijama koje koristimo za obogaćivanje lovišta pojedinim životinjama, tu prvenstveno mislim na fazane. Uređujemo i prostor oko streljane izvan grada koju koristimo kao svojevrsno okupljalište i zabavne aktivnosti s obzirom da je lovački dom u gradu u derutnom stanju i zahtijeva temeljitiju obnovu. Mnoge lokalne tvrtke nas pomažu donacijama u vidu materijala i građevinske opreme tako da si sami uređujemo te objekte, rekao je Urbac o aktualnoj lovačkoj problematici istaknuvši odličnu suradnju i s prekograničnim slovenskim lovačkim društvima iz Šmarja i Strunjana.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
