Cijena kvadrata u Istri veća nego u Zagrebu, a pri vrhu smo i po fondu stanova koji ne služe za stanovanje

Ilustracija

Dok cijene nekretnina nezaustavljivo rastu, Hrvati sve teže prate visoke troškove života. Istraživanja pokazuju da 66,3% kućanstva teško podmiruje osnovne životne troškove. Gore od nas prolaze samo Grci, Bugari i Rumunji.

Poskupljenja osjetimo u svim aspektima života – od prehrambenih proizvoda do troškova stanovanja. Cijene nekretnina odavno paraju oblake, a u nekim županijama skočile su i do 12%. Ovakve prilike posebno pogađaju mlade, koji u prosjeku ostaju u roditeljskom domu do 33,4 godine, analiza je portala kompare.hr.

Astronomske cijene nekretnina

Istra i Kvarner prednjače po visini troškova stambenog prostora. U Istarskoj županiji, kvadrat stana doseže cijenu od 3.517 eura. Porast je to od 7,1% u odnosu na prethodnu godinu. Primorsko-goranska županija slijedi s cijenom od 3.500 eura po kvadratu, što je najveći postotni rast od 12%.

Ni glavni grad nije iznimka – u Zagrebu prosječna cijena kvadrata stana iznosi 3.071 eura.

Može li si prosječni Hrvat priuštiti svoju nekretninu?

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.324 eura. Ilustriramo kupnju stana na primjeru grada Zagreba.

Osoba s prosječnom neto hrvatskom plaćom ima maksimalnu kreditnu sposobnost od 570 eura. Uz kamatnu stopu 4%, i rok otplate 30 godine, u mogućnosti je ugovoriti kredit u iznosu od 119.000 eura. S takvim kreditom mogla bi si priuštiti stan u Zagrebu veličine otprilike 39m².

U Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj troškovi najma kreću se između jednog i dva prosječna mjesečna dohotka. U Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji potrebno je izdvojiti između 70 i 80% prosječnog mjesečnog dohotka.

Što nas je dovelo do ovakvog tržišta nekretnina?

Hrvati ulaganje u nekretnine vide kao oblik štednje. Više od 40% stambenog fonda u RH ne služi za stanovanje. Tu prednjači Ličko-senjska županija unutar koje 51% stanova ne služi za stanovanje. Slijede ju Zadarska s 43,1% te Istarska županija s 42%.

Osim što turizam smanjuje stambeni fond, veliki utjecaj imaju i strani kupci. Strani investitori kupnju uglavnom financiraju gotovim novcem. To je ujedno i jedan od razloga zašto su gotovinske transakcije zastupljene u čak 55% kupnji nekretnina u Hrvatskoj.

Uz veću potražnju od ponude, ove astronomske cijene, posljedice su i energetske krize te povećanih cijena građevinskog materijala.