Iako su brojni građani mislili da će cijene nekretnina pasti i da tržište neće biti aktivno, podaci govore suprotno. Unatoč snažnom padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, cijene nekretnina nisu pale već su i narasle.

Pokazuju to i objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine. Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu, u što nisu uračunati POS stanovi, iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče POS stanova, njihova prosječna cijena je iznosila 7.499 kuna.

Kada je u pitanju Istra, postoje znatne razlike u cijenama, ovisno o lokaciji. Sjeverozapadna obala poluotoka je tražena i atraktivna pa su s obzirom na taj podatak gotovo sve nekretnine na obali od Rovinja i sjevernije skuplje od navedenog hrvatskog prosjeka. Južnije od Rovinja, prema Puli, cijene su nešto bliže prosjeku, a cijene nekretnina u unutrašnjosti Istre debelo su ispod prosjeka u Hrvatskoj.

Niske kamate

Međutim, iz agencije Remax Centar nekretnina smatraju da cijene nekretnina više neće rasti, odnosno da su trenutno dosegle svoju maksimalnu vrijednost. Naravno, moguće su male fluktuacije u iznosima, ali veliki skokovi se ne očekuju u daljnjem periodu te bi cijene trebale ostati stabilne. Upitali smo ih kakvo je stanje u inozemstvu te je li rast primijećen i na drugim tržištima.

- S obzirom na to da smo dio velike svjetske Remax mreže, imamo podatke i s inozemnih tržišta te se isti trend može i tamo primijetiti. Tijekom pandemije koronavirusa u razvijenim državama, učlanjenima u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), bilježi se najsveobuhvatniji porast cijena nekretnina u posljednja dva desetljeća. Prema analizi koju je napravio Financial Times, od 40 država OECD-a, u samo njih tri tijekom prvog tromjesečja nije zabilježen rast cijena nekretnina. To je najniži udjel od 2000. godine kada su se počeli prikupljati ti podaci, kaže Moreno Pavličić iz Remax Centra.

Ističe da je bilo nekoliko razloga za rast cijena nekretnina u Hrvatskoj. Prije svega to su iznimno niske kamatne stope, zatim štednja akumulirana posljednjih godina, potreba za dodatnim stambenim prostorom uslijed sve izraženijeg rada od kuće te rast cijena građevinskog materijala.

- Trenutno je na tržištu kapitala moguće pronaći kredite po povijesno niskim kamatnim stopama, no nažalost i kamate na štednju su izrazito niske. Ako primjerice analiziramo podatke Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec ranije za 3,6 milijardi kuna. Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. S obzirom na izuzetno niske kamate, dio tog iznosa prelijeva se na tržište nekretnina. Ovakva činjenica značajno utječe na povećanje potražnje, što direktno utječe i na rast cijena nekretnina, poručuju iz Remax Centra te ističu da je i kod iznosa stambenih kredita vidljiv rast koji na godišnjoj razini iznosi preko 6 milijardi kuna.

Velika potražnja

Još jedna situacija koja je utjecala na veće tržišne cijene nekretnina je porast cijene građevinskog materijala jer je prekinut velik broj nabavnih lanaca pa je, recimo, teško dobiti kontejner željeza iz Kine.

- U Europi nema dovoljno proizvodnje građevinskog željeza. Naravno, ne može se reći da su svi materijali poskupjeli jer je i pitanje koliko određeni materijal participira u izgradnji. Veći problem je cijena radne snage, njen nedostatak, a potražnja za građevinom je velika, i u Hrvatskoj i EU-u. Cijene materijala i resursa su poskupile te su utjecale na veći trošak građenja, zaključuje Moreno Pavličić iz Remax Centra nekretnina.

Povezane vijesti

• CIJENE RASTU USPRKOS KORONAKRIZI: Nekretnine u Hrvatskoj sve skuplje, čak iznad prosjeka EU
• Svaka deseta zgrada izgrađena u Hrvatskoj NALAZI SE U ISTRI
• STAMBENA POLITIKA U PULI I MLADI Gradonačelnik Zoričić: Dogodine ćemo početi graditi stanove, to će biti naša lokalna poticajna stanogradnja