Posljednjih godina Istra postiže rekordne brojke po broju dolazaka turista, te je evidentno da je kao destinacija sve atraktivnija na svjetskom tržištu. No masovni turizam je kontradiktoran nastojanju održivog turizma, kojem Istra već niz godina teži.

Je li moguće pronaći balans između te dvije strategije razvoja upitali smo istarskog župana Borisa Miletića, koji će o ovoj temi govoriti i na današnjoj konferenciji Glasa Istre Novine "Green Istria 2030: Održivi turizam".

- Istra je svoje maksimume dostigla, i u tom smislu rast broja dolazaka i ostvarenih noćenja u narednim godinama više ne smije biti tema, odnosno može biti isključivo u kontekstu pred i posezone jer tu prostora za rast ima. Moramo početi promišljati turizam u kontekstu godine, a ne špice sezone, dakle srpnja i kolovoza.

Neosporno je da smo tada najpoželjnija destinacija zbog sunca i mora, te školskih praznika u našim emitivnim tržištima, ali Istra nudi pregršt mogućnosti tijekom cijele godine. Dakle, budućnost istarskog turizma je u cjelogodišnjosti, rastu kvalitete ponude i usluge, te privlačenju gostiju više platežne moći.

Posljednjih mjeseci sve više se ukazuje na problem prekomjerne apartmanizacije, te poreznom reformom visina paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače drastično raste. Vi ste još u ožujku prošle godine predložili uvođenje strogog ograničenja broja smještajnih jedinica. Je li moguće zaustaviti trend sve masovnijeg turizma u Istri i okrenuti se kvalitetnijoj ponudi za manji, održiviji broj posjetitelja?

- Držimo da je nužna jasna razlika između građana koji iznajmljuju apartman ili dva i stranaca, odnosno nerezidenata (ljudi koji ovdje ne žive), a koji iznajmljuju po cijele stambene objekte. Upravo su i na tragu toga bile primjedbe koje je Istarska županija unijela u eSavjetovanje Ministarstva turizma i sporta, a koji su u konačnici i utjecali na finalnu verziju Pravilnika o pokazateljima održivosti.

Cjelogodišnji razvoj turizma je imperativ

Naime, cilj svake destinacije je da se izgradnjom u prostoru omogući povećavanje broja lokalnog stanovništva, te da se to lokalno stanovništvo adekvatno zaštiti i pri pružanju usluga smještaja u domaćinstvu kao iznajmljivači-domaćini. Dakle, bitno je sačuvati tu našu posebnost i da naši ljudi mogu iznajmljivati svoj apartman.

Trenutno se u stambenim zonama događa masovna ekspanzija nekategoriziranih turističkih kapaciteta, u vlasništvu nerezidenata u tzv. nekomercijalnom smještaju. Ta prekomjerna i nekontrolirana ekspanzija nauštrb je i kvalitete života lokalnog stanovništva, a često nije praćena ni adekvatnom infrastrukturom.

Ima li Istra adute za cjelogodišnji turizam, i koje?

- Da, svakako ima. Kao što sam rekao, cjelogodišnji razvoj turizma je imperativ i proteklih godina vidimo pozitivne iskorake u tom smislu jer smo sve atraktivniji kao destinacija i van ljetne sezone. Kad gledamo motive dolaska turista u Istru, nakon mora i prirodnih ljepota, na drugom mjestu je enogastronomija.

Brojne enogastronomske manifestacije održavaju su se upravo u pred i posezoni i, iz godine u godinu, privlače sve veći broj posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire... Bilo da govorimo o Vinistri, Danima tartufa, Danima mladog maslinovog ulja, mladog vina, Internacionalnom sajmu pršuta itd. Od ostalih aduta, spomenuo bih, primjerice, sportski turizam i zdravstveni turizam.

Izjavili ste svojedobno da "imamo veliku odgovornost prema lokalnom stanovništvu, čija kvaliteta života ne smije ispaštati zbog turizma, a potom i radi gosta koji dolazi s velikim očekivanjima koja moraju biti ispunjena". Koliko je to u praksi izvedivo?

- Lokalno stanovništvo mora biti na prvome mjestu i tu u prvom redu mislim na infrastrukturu. Vidimo da turistički rast nije pratio onaj infrastrukturni, a pogotovo kad uzmemo u obzir onu drugu, crnu stranu medalje, a to je bespravna gradnja.

Nemojmo zaboraviti da u Istri imamo cijela naselja koja su bespravno sagrađena i u kojima u većini slučajeva borave stranci. Odgovornost je na svima nama. Na politici je da promišlja strategije daljnjeg rada u smislu prostornog planiranja, ali i na lokalnom stanovništvu koji rasprodaje svoju djedovinu.

Na koji način održivi turizam doprinosi lokalnoj zajednici?

- Uzmimo kao primjer naše ruralne krajeve. Istarska županija je od svog osnutka, snažno ulagala i poticala razvoj poljoprivrede. Početna premisa je bila razvoj ruralnih krajeva naše regije te poticanje ravnomjernog razvoja obale i unutrašnjosti, veća valorizacija unutrašnjosti, kao i ostanak mladih na selu.

Prvi smo krenuli i s idejom agroturizama, te snažnijim povezivanjem poljoprivrede i turizma kako bismo našim gostima ponudili ono najbolje što imamo... Od polja do stola, a prepoznali smo i važnost zaštite autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

Koji su možda neiskorišteni aduti Istre u segmentu održivog turizma?

- Općenito govoreći, uvijek postoji prostor za daljnje iskorake i time se moramo voditi u svemu što radimo kako bismo i dalje bili "boutique" regija u punom smislu te riječi. Veliki izazovi nas očekuju u pogledu zelene tranzicije. Negativne posljedice klimatskih promjena sve su izraženije i to globalno, i ukoliko ne promijenimo svoje navike i svoju percepciju, bit ćemo u velikim problemima.

Istarska županija želi dati svoj doprinos i zato osmišljavamo i provodimo zelene politike, i cilj nam je postati energetski samodostatni. Održivi turizam stoga podrazumijeva i okretanje ka alternativnim izvorima energije, sustavno gospodarenje otpadom, implementaciju ekoloških rješenja poput punionica za električne bicikle i automobile i slično.

Biste li istaknuli neki od projekata održivog turizma u Istri koji su u potpunosti saživjeli s lokalnom zajednicom?

- Mogu spomenuti županijski projekt Eco Domus, koji je lani na najvećem svjetskom sajmu turizma ITB Berlin osvojio 3. mjesto u kategoriji "Business & Marketing, na dodjeli prestižnih nagrada Green Destination Story Awards. Eco Domus, odnosno certificiranje Eko prijateljskog smještaja je pozitivan primjer odgovornog pristupa razvoju turizma.

Također, i naši agroturizmi, OPG-ovi, kao i brojne manifestacije primjer su kako lokalno stanovništvo "živi" turizam. Ponuditi domaće, lokalno, izvorno, posebno je na cijeni.

Koje su ekonomske koristi održivog turizma za Istru, te može li biti jednako profitabilan kao i masovni turizam?

- Profit je svakako važan, ali nije jedino o čemu trebamo voditi računa. Trebamo si postaviti pitanje koliko bi nas koštao gubitak naših posebnosti, ljepota, naše autentičnosti i svega onog zbog čega smo privlačni kao destinacija? Masovni turizam ne stvara dodanu vrijednost, za razliku od održivog.

S druge strane, pomalo, ali sigurno, mijenja se i ljudska percepcija i današnji gost je sve osvješteniji, stoga je zeleno i održivo sve "popularnije". Gost itekako vrednuje takve prakse. Također, već sam naveo, ali ponovit ću da moramo raditi i na privlačenju gostiju veće platežne moći i zato je ključna vrhunska kvaliteta i usluga.

Koliko je važna edukacija lokalnog stanovništva da bi održivi turizam u potpunosti zaživio u Istri? I kakva je uopće situacija u praksi po tom pitanju?

- Izuzetno je važna, a rekao bih da je "održivost" koncept kojeg bi trebalo implementirati u svaku poru života. Čist okoliš, pitka voda, kvaliteta zraka, mora, prehrane... sve to utječe na kvalitetu naših života. Mi bismo, prije svega, kao pojedinci trebali osvijestiti sebe i svoje navike u svakodnevnom životu kako bismo očuvali naše okruženje i ovu ljepotu življenja u Istri.

Promjene su neophodne zbog nas samih, a onda i zbog konkurentnosti istarskog turizma. Edukacija lokalnog stanovništva treba zato početi od najranije dobi, u našim predškolskim ustanovama.

Istarska tradicija neizostavan je dio istarskog identiteta. Koliko je uspješna njena implementacija u turističku ponudu i gdje ima prostora za poboljšanje tj. proširenje turističke ponude u tom segmentu?

- Naša maslinova ulja, vina, pršut, meso boškarina, freske, kašteli, pučke fešte, legende i običaji, naš način života, naša multikulturalnost... Sve je to dio istarskog identiteta i onoga po čemu se razlikujemo od ostalih. Ocijenio bih da smo sve navedeno uspješno ugradili u brend Istra. Naša je zadaća nastaviti njegovati sve te specifičnosti i, u konačnici, ostati prepoznatljivo svoji.

Kad je u pitanju turizam, neizostavan je i problem domicilnih radnika. Postoji li plan za privlačenje domaćih radnika u ovaj sektor?

- Nedostatak radnika je problem u mnogim sektorima pa tako i u turizmu. Istarska županija je kao jedan od prioriteta definirala nedostatak kadrova u zdravstvu i socijalnoj skrbi pa smo s početkom godine uveli set vrlo konkretnih mjera s ciljem zadržavanja postojećih ljudskih resursa i privlačenja novih i rezultati se polako naziru. Zdravstvena zaštita je jako bitna i u kontekstu percepcije Istre kao sigurne regije.

Bujanje nekomercijalnog smještaja

Govoreći, pak, o turizmu početkom ove godine otvorili smo Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu - KLIK Pula, a čija se uspostava provodila putem dva europska projekta, ukupne vrijednosti preko 12,5 milijuna eura. Koristi projekta su višestruke jer kao prvo, stvorili smo znatno kvalitetnije prostorne uvjete za naše srednjoškolce i sve djelatnike Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, koji su dobili moderan i suvremeno opremljen Centar.

Drugo, znamo da je ključ uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu čovjek i stručna radna snaga jer su oni ti koji dodatno "prodaju" priču o našim posebnostima, o našoj vrhunskoj eno-gastronomiji... I zato je Centar KLIK Pula rasadnik novog i kvalitetnog kadra, koji će još snažnijim povezivanjem s gospodarstvom znati odgovoriti na izazove na tržištu rada. Školu pohađa oko 600 učenica i učenika i nikad nije bilo problema s upisima, štoviše s otvorenjem Centra je interes još i veći.

Koliko turizam "na crno" šteti konceptu održivog turizma, i je li moguće to staviti pod kontrolu? Ima li Istra dovoljan kapacitet infrastrukture da podržava dosadašnje turističke trendove?

- Na području Istarske županije imamo 468.000 registriranih ležaja u svim oblicima smještaja, od hotelskog do turističkih naselja, kampova i privatnog smještaja, ali ono što bilježi daleko najveći rast kapaciteta je takozvani nekomercijalni smještaj, koji naprosto buja. Nitko nema ništa protiv privatnog smještaja, dapače, on je dio naše tradicije.

Mnoge naše obitelji su imale i imaju u kući apartman ili dva i na taj si način pripomognu kućnom budžetu. Direktan odnos s domaćinom dao je neki šarm turizmu. Međutim, kada govorimo o nekomercijalnom smještaju, gdje su vlasnici u najvećoj mjeri nerezidenti, ljudi koji ovdje ne žive, često strani državljani, tu vidim problem. Postoji nered kako u kontroli, tako i u prostoru, jer je puno toga "na crno" i država tu gubi ogromne novce.

Kakva je vaša vizija turističke Istre? I što treba poduzeti da bi došli do tog cilja?

- Vidim Istru koja živi turizam 365 dana u godini. Istru koja autentična i svoja, privlačna kako za život i poslovanje, tako i za odmor.

Povezane vijesti

• Fabrizio Radin: Statut je ogledna priča o svim NESPORAZUMIMA ISTRE I POLITIČKOG ZAGREBA
• Svečanom sjednicom Skupštine u pazinskom Spomen domu će biti obilježen Dan Istarske županije: ISTRA JE HRVATSKA ZEMLJA I HRVATSKA ĆE OSTATI
• ISTARSKA ŽUPANIJA POTIČE POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU KOJA JE POSTALA DUGOROČNO SIGURNIJA I STABILNIJA: Stočarstvu i govedarstvu slijedi iskorak jer će, uz pomoć Županije, postati dodatna prilika za mlade u ruralnim krajevima