ISTARSKE ŽELJEZNICE
Radolović: U Istri ni metar željezničke mreže nije rekonstruiran / Ministar Butković: Istarske pruge vrlo skoro će se obnavljati, i to kreditom
(Snimio Duško Marušić Čiči)
Nedavno je SDP-ova saborska zastupnica iz Istre Sanja Radolović za saborskom govornicom govorila o ulaganjima u željeznice, konkretno u istarsku. Pritom je naglasila kako se po tom pitanju puno govori, ali radi malo ili ništa, odnosno kako HDZ-ova Vlada u Saboru opet priča o željeznici, a o rekonstrukciji istarske željeznice nema ni traga ni glasa.
Od Pule do Zagreba nema željeznice
Rasprava u Hrvatskom saboru povela se zapravo o prijedlogu izmjena Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu, na što je Radolović konstatirala da je po tom pitanju Istarska županija »slijepo crijevo« u Hrvatskoj. Iako joj je odgovoreno da se trenutno rade studije i dokumentacija kako bi se situacija i po pitanju željeznice u Istri promijenila, ona je ustvrdila da »od 2016. godine Plenkovićeve Vlade nije bilo dovoljno da se rekonstruira ni metar željezničke mreže u Istarskoj županiji«.
Pojasnila je i rekla da putovanje od 270 kilometara između Pule i Zagreba vlakom traje 12 sati, ali s presjedanjem u autobus. Naime, kada se krene vlakom iz Pule, silazi se u Lupoglavu, ukrcava u autobus za Rijeku i onda se opet ukrcava na vlak za Zagreb. Podsjetila je i kako je osim putničkog prometa Istra nekad imala i značajan kapacitet teretnog prometa kroz Rašku prugu dugu preko 50 kilometara, izgrađenu nakon Drugog svjetskog rata radi prijevoza raškog ugljena, a kojom je 60-ih godina prometovalo više od 600 tisuća tona. I toj je pruzi također potrebna rekonstrukcija, zaključila je saborska zastupnica Radolović.
Njen su istup u Saboru za nedavna posjeta Puli, komentirali Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, te saborski zastupnik HDZ-a iz Istre Anton Kliman.
Prema riječima ministra Butkovića, nakon rješavanja velikog dijela cestovnih pravaca, doista predstoji desetljeće ulaganja u hrvatske željeznice, naravno i u istarske. A iznio je i novosti koje će ubrzo biti vidljive istarskim korisnicima.
- Kada govorimo o istarskim željeznicama govorimo o dvije dionice za koje su natječaji u tijeku i po odabiru izvođača, krećemo u obnovu istarskih željeznica, rekao je ministar Butković.
Vlada uzela kredit od 900 milijuna eura
Podsjetimo, izrađuje se studija za cjelovitu modernizaciju dviju pruga u Istri i to od državne granice preko Buzeta do Pule i od Lupoglava do Raše.
- To je u proceduri, potvrdio nam je ministar Butković, koji je dodao kako očekuje kroz nekoliko mjeseci i početak radova.
Također, za nedavna obilaska željeznice u Istri rečeno je da će se raditi 55 kilometara pruge, a riječ je o projektu rekonstrukcije od državne granice do Svetog Petra u Šumi. Također, za investiciju od 55 milijuna eura pokrenut je postupak javne nabave, a radovi će trajati tri godine. Obnovit će se gornji takozvani pružni ustroj, odnosno ugradit će se nove tračnice i pragovi, prolazne skretnice i kolosijeci kroz kolodvore te će se sanirati podloge na željezničko-cestovnim prijelazima.
- Digli smo kredit za obnovu željeznice, i to ne samo istarske. Kredit je uzet u Europskoj investicijskoj banci u ukupnom iznosu od 900 milijuna eura za obnovu lokalnih i regionalnih pruga. I te istarske pruge financirat ćemo iz tog kredita, a sve što je vezano za koridorske pruge i glavne željezničke prometne pravce bit će financirano iz europskih fondova, ali u to će se ići onda kada dokumentacija bude spremna. Za sada, dakle, ide obnova, i to lokalnih i regionalnih pruga, ali putem kredita EIB-a, rekao je ministar Butković.
Najavio je i da u Istru stiže baterijski vlak. Naime, početak testnih vožnji baterijskih vlakova u Hrvatskoj planiran je u studenom, a puštanje u promet bit će u prvom kvartalu 2025. godine. Nabava dva baterijska motorna vlaka i izgradnja šest punionica sufinancira se također europskim novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u sklopu projekta primjene zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu. Ukupna vrijednost posla je oko 17 milijuna eura.
- Svugdje gdje željeznica nije elektrificirana voze dizel vlakovi, odnosno lokomotive, ili baterijski vlakovi. Mi u ovom trenutku završavamo dva nova baterijska vlaka i oni će uskoro biti na hrvatskim prugama. Izrađuje ih Končar-Električna vozila, a ugovorili smo ih prije nekoliko godina i to se sada polako privodi kraju. Baterijski vlakovi su projektirani za prosječnu dnevnu kilometražu do 480 kilometara te prosječni dnevni rad do 18 sati i zato moraju postojati punionice. Bit će ih nekoliko po Hrvatskoj, a naravno i Istra je jedna od tih lokacija, najavio je ministar.
Punionice za baterijske vlakove u Puli i Buzetu
Na to se nadovezao i saborski zastupnik Anton Kliman koji je istaknuo da je odluka o ulaganjima u željeznicu donijeta prije određenog vremena i tada je rečeno da će se u taj projekt ići sa, ili bez, europskih sredstava.
- S obzirom da smo se našli na važnim koridorima u mreži europskih željeznica, ti će se europski fondovi koristiti upravo za te koridore. Međutim, gotovo milijardu eura kredita kojeg je Vlada potpisala s Europskom investicijskom bankom ići će za rekonstrukciju regionalnih i lokalnih pruga, a u tom paketu su i istarske željeznice. Svjesni smo da mi nismo na nekim prometnim pravcima i čvorištima, Pula je zadnja stanica i u ovom trenutku veže se na Divaču tako da ne možemo računati na europske fondove. Međutim, zahvaljujući tom kreditu vjerujem da ćemo vrlo brzo krenuti s ozbiljnijim ulaganjima u istarske pruge. Svugdje gdje nije elektrificirana, stižu baterijski vlakovi, a za njih će jedna punionica biti u Puli, a vjerujem u perspektivi i druga u Buzetu, pa će Istra imati dvije punionice. Dakle, za početak stižu električni vlakovi uz istovremenu rekonstrukciju pruga. Mijenjat će se pragovi, stavljati betonski umjesto postojećih drvenih koji su tu postavljeni tko zna kada. Ti će vlakovi voziti i do 120 kilometara na sat i bit će to jedan kvalitetan napredak, kaže Kliman.
Potom će, dodaje, trebati pratiti dinamiku prijevoza, broj putnika i ovisno o tome, onda će se razmišljati o daljnjem razvoju istarskih željeznica, jer su upravo takvi pokazatelji bitni za odluku treba li u nešto i koliko ulagati.
- Ako ti pokazatelji budu dobri, ako se pokažu dobri i u unutarnjem prometu, ali i važni za dolazak gostiju u Istru, tada će se sigurno odlučivati o daljnjim investicijama pa možda, u jednoj perspektivi, i o četverotračnim prugama. Željeznica je budućnost svugdje u svijetu pa će tako vjerujem biti i kod nas, kaže zastupnik Kliman.
Flego: Hitno treba pripremiti dokumentaciju
Sada već bivši istarski europarlamentarac u Bruxellesu Valter Flego na temu željeznica u Istri bio je godinama involviran te smo i njega zamolili za komentar cjelokupne situacije, odnosno slaže li se sa SDP-ovom zastupnicom Sanjom Radolović kako se ne radi ništa ili ipak u perspektivi vidi poboljšanja, kao što to najavljuju iz HDZ-a.
- Dakle, mogućnost financiranja dostupna nam je putem kredita Europske banke i to treba svakako koristiti, ukoliko se već prije ne uspiju povući sredstva iz EU fondova. No, za fondove treba biti spremna dokumentacija, a iz prve ruke znam da, što se tiče novaca, oni su spremni i tu problema nema jer smo na svim važnim željezničkim koridorima. Smatram da jedino tako možemo dugoročno dignuti kvalitetu prometne infrastrukture i dobiti konačno kvalitetne vlakove. Tu ne bi trebalo štedjeti, već sav novac ulagati u projektante, konzultante i ishodovanje dozvola jer treba iskoristiti ovu povijesnu šansu koju imamo, uz podršku Bruxellesa, rekao je Flego koji je dodao i da se nada kako nećemo »propustiti ovaj vlak«.
- To nije samo naša priča, nije to samo Istri i Hrvatskoj važno. To je važno i Italiji i Mađarskoj i Sloveniji i Austriji i zato moramo poštivati sve procedure, sve rokove, ne kasniti s drugim dionicama ili s izradom dokumentacije. To si ne smijemo ovaj put dozvoliti jer nam EU koordinatori, odnosno kontrolori, daju prava, ali i kontroliraju sve ono na što smo se obvezali. I to je u redu. No, ja sam optimist i vjerujem da će se vrlo brzo vidjeti rezultati svega, ali u ovom trenutku ključno je ulaganje u pripremu dokumentaciju i na tome hitno treba raditi, zaključio je Flego.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
