"IZAZOV PROMJENE"

FOTO / Regionalna financijska konferencija u Rovinju ove godine okupila više od 500 sudionika

| Autor: Jelena Milović
(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)


U hotelu Lone u Rovinju u tijeku je regionalna financijska konferencija pod nazivom "Izazov promjene". Organizatori ove već tradicionalne konferencije su Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza.

Konferencija se organizira od 2012. godine te okuplja više od 500 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice, a ove godine, moglo se čuti, i rekordna je godina po broju sudionika. Vodeći domaći i inozemni stručnjaci raspravljaju o globalnim i europskim kretanjima na tržištu kapitala te upravljanju imovinom fondova.

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

Prisutnima se uvodno obratila predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Gažić. Osvrnula se na teme za koje je naglasila da su neminovne u okruženju u kojem burze danas posluju, a jedna od njih je regionalna integracija. Spomenula je kako je upravo na ovoj konferenciji prije nekoliko godina vođen konačni dogovor oko uvrštenja prvog ETF-a na Zagrebačkoj burzi, a radilo se o ETF-u za hrvatske dionice.

U međuvremenu broj ETF-ova povećao se na pet, a samo u ovoj godini oni su ostvarili čak sedam i pol posto prometa u Zagrebu. Iz Zagrebačke burze smatraju da je građenje baznih, malih investitora, najbolji način da se poveća likvidnost na regionalnim tržištima.

- Protekla godina bila je obilježena i projektom kojeg su zajednički provodili Ministarstvo financija i Hanfa, kao dio priprema ulaska Hrvatske u OECD-e. Nevjerojatno je dobar osjećaj kada veliki broj tržišnih sudionika, dakle mnogi među vama, ulože svoje vrijeme i iskustvo te predlažu mjere koje bi mogle unaprijediti naše tržište. I zato napredak tržišta uključuje sve njegove sudionike, svakog u svojem segmentu, navela je Gažić koja refleksiju vrijednosti našeg tržišta vidi u izdržljivosti, otpornosti i upornosti.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavih mirovinskih fondova poručio je da svaka konferencija odgovara na pitanja izazova.

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

- Tržište kapitala je takvo da je teško predvidjeti gdje se nalazimo i kamo idemo. Mislim da će ova konferencija pomoći nama, profesionalcima koji imamo inicijalnu odgovornost da upravljamo imovinom naših članova, da donesemo pametnije financijske odluke. Ukratko, što se tiče mirovinskih fondova, svi fondovi zajedno; obvezni, dobrovoljni i mirovinsko osiguravajuća društva, upravljamo sa skoro 23 milijarde eura imovine, a samo u obveznim mirovinskim fondovima u ovom se trenutku nalazi preko 2,3 milijuna članova, što znači da imamo izuzetnu odgovornost.

Ono što je bitno za članove i sve one koji misle nešto raditi na tržištu kapitala, jest naglasiti da se otpočetka ove godine promijenio zakon i značajno su liberalizirana naša ulaganja; dakle i zakonodavac i regulatori razmišljaju o budućnosti sustava, napomenuo je Vlaić.

Financijska pismenost, moglo se čuti, u Hrvatskoj je među građanima sve bolja, ali na tome se još mora poraditi. U budućnosti će sve više biti bitni dobrovoljni mirovinski fondovi, a naglašeno je kako će i po tom pitanju biti potreban rad svih dionika kako bi poticali rast u ovom segmentu.

Nakon uvodnih izlaganja domaćina, u ime Marina Piletića, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, obratio se državni tajnik Ivan Vidiš koji je i službeno otvorio skup.

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

- Sustav kapitalizirane štednje sad je u svojoj 22-oj godini i mislim da smo tu negdje preko pola puta i svakako je pohvalan moment akumulacije u iznosima koji su spomenuti. Ovdje sjede osobe koje imaju visoku financijsku pismenost, međutim budući da često imam tu čast da branim mirovinske propise u saboru, ono što bih istaknuo je da zaista mislim da kao Vlada posebnu pažnju vodimo o budućim i sadašnjim umirovljenicima i da smo zadnjih nekoliko godina bili iznimno aktivni kako bi u mirovinskom sustavu napravili korekcije koje bi dovele do toga da dugoročno naše mirovine budu primjerenije. Ono što je najvažnije jest da smo snažno reagirali u svim krizama, tako da smo sadašnje umirovljenike kroz cijeli taj niz održali u koliko, toliko, ali adekvatnim uvjetima.

Ono što prolazi ispod radara jest paket zakona koji se tiče kapitalizirane štednje, gdje zaista mislim da smo otvorili jako puno prostora za ulaganje u neke nove portfelje koji u konačnici dovode do onoga što je našim građanima najvažnije, a to je veća primjerenost budućih mirovina, rekao je između ostalog Vidiš. Zaključio je kako je teza koja se širi o tome da mirovina u budućnosti neće biti, opasna, te je ustvrdio kako za takav strah nema mjesta. Tome u prilog ponajviše može doprinijeti povećanje broja onih koji će u budućnosti izabrati kombiniranu mirovinu, a ne samo onu iz jednog mirovinskog stupa.

Video porukom nazočne je pozdravio Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija te poručio kako je država prepoznala potrebu svoja aktivnije uloge u pogledu razvoja financijskog sustava, s ciljem poticanja daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva.

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

- Nedvojbeno je kako razvijeni financijski sustav treba omogućiti bolji pristup financiranju, posebice kad su trgovačka društva u pitanju, a putem razvoja nebankarskih financijskih institucija te tržišta vrijednosnih papira i smanjiti sistemski rizik sustava. Izravna uloga države, u smislu razvoja financijskog tržišta, je ograničena. Međutim, svjesni smo da može biti itekako značajna u pogledu administrativnog rasterećenja, koordinacije aktivnosti različitih institucija i sudionika, ali i stvaranja sveukupno pozitivnog ozračja, vezanog uz inovacije i usmjeravanja razvoja.

To je osobito važno kad je riječ o relativno malim gospodarstvima, budući da smo cilj u strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, kojeg ćemo uskoro predstaviti javnosti, postavili ambiciozno u vidu postizanja statusa tržišta u nastajanju. Zato je važno da su inicijative u tom strateškom dokumentu u velikoj mjeri usklađene s naporima EU, vezanim uz rad na uspostavljanju unije tržišta kapitala. Moramo iskoristiti aktualna događanja na razini EU usmjerena na njezin razvoj, kako bismo osigurali vlastiti razvoj, poručio je ministar.

Svoj doprinos u radu konferencije daje i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, održavši zanimljivo predavanje na temu tržišta kapitala.

(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)(Snimila Jelena Milović / Glas Istre)

- Tržištem kapitala Europa značajno zaostaje za SAD-om, stoga je potrebno raditi na njegovu razvoju. U pravom je trenutku došao i Hrvatski strateški okvir za razvoj tržišta kapitala koji će uskoro biti prezentiran, a radit će se na tome da se smanje razlike između hrvatskog tržišta kapitala i razvijenih tržišta kapitala. U tom kontekstu mi ćemo pridonijeti da se pomogne da europsko tržište kapitala manje zaostaje za američkim.

Tržišta kapitala su pod velikim pritiskom različitih rizika kojima smo izloženi; prije svega geopolitičkim rizicima. Nadalje, tu su rizici i od korekcije cijena koje se događaju u određenim razdobljima. Naime, sada su kamatne stope počele padati, ali će još uvijek poduzeća koja su nekada dizala kredite uz niže kamatne stope morati sada plaćati značajno veću kamatnu stopu, što znači da će to biti veliki izazov za njihove financije, sumirao je svoje predavanje Žigman.      

Sudionike kroz dva dana očekuju predavanja i stručne rasprave o makroekonomskim trendovima, paneli o umjetnoj inteligenciji i razvoju tržišta kapitala.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter