Proizvodna hala tvrtke Carel Adriatic koja je po peti dobila Zlatnu kunu (Snimio Branko Biočić)
Istarska županija druga je po indeksu razvijenosti u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba, a ispred Primorsko goranske županije. Prošle godine u Istri je bilo 12.772 tvrtki što je za 3,3 posto više nego godinu dana ranije i 8,3 posto svih trgovačkih društava u Hrvatskoj.
Ostvareni prihod iznosio je 6.666.778.063,41 eura što je bilo 4,1 posto ostvarenog prihoda tvrtki u državi. Dobit istarskih tvrtki iznosila je 483.461.866,97 eura, manje za 1,7 posto nego godinu dana ranije ili 5,5 posto ukupnog hrvatskog gospodarstva. Investiralo se lani 381.195.019,01 eura što je čak za 30 posto više nego 2022. godine. U istarskom gospodarstvu bilo je zaposleno 60.760 radnika ili 5,3 posto više nego prethodne godine ili 5,5 posto u ukupnom Hrvatskom gospodarstvu. O rezultatima poslovanja istarskog gospodarstva u prošloj godini poslovni tajnik HGK-županijske komore Pula Damir Sirotić kaže:
- Mala trgovačka društva dominiraju u broju trgovačkih društava u Istarskoj županiji, a među njima mikro trgovačka društva koja su zastupljena s 91 posto. U svim pokazateljima za 2023. godinu zabilježili su rast, najviše u investicijama. Značaj malih trgovačkih društava za gospodarstvo Istarske županije ogleda se u činjenici da su ova trgovačka društva generirala 50 posto ukupnih prihoda u županiji, 36 posto investicija te 60 posto radnih mjesta. U odnosu na 2022. godinu broj srednjih trgovačkih društava je u 2023. godini povećan za čak 13 posto. Uz neto dobit od 85 milijuna eura, tvrtke u ovoj kategoriji bilježe rast svih prikazanih pokazatelja.
Posebno se ističe izniman rast investicija, koje su bile dvostruko veće u odnosu na prethodnu godinu i time pokazuju odlučnost na putu razvoja i daljnjeg širenja poslovanja. U 2023. godini sjedište je u Istarskoj županiji imalo 20 velikih trgovačkih društava što znači da od prošle godine u ovoj kategoriji imamo dva nova člana. Srazmjeno tome porasli su i ukupni prihodi, a neto dobit iznosila je 139 milijuna eura. Ova trgovačka društva sudjelovala su u 50 posto od ukupnih investicija i zapošljavala četvrtinu zaposlenih u županiji, rekao je Sirotić.
Iz analize i podataka županijske gospodarske komore može se iščitati da broj tvrtki u županiji raste što upućuje na stabilan ekonomski rast i povećanje poduzetničke aktivnosti. S udjelom od 8,2 posto u nacionalnom gospodarstvu Istarska županija je važan dio ekonomije zemlje što pokazuju i prihodi tvrtki u županiji koji su porasli za 9,5 posto što ukazuje na rastuće poslovne aktivnosti, posebice u turizmu i građevinarstvu, i zdravu gospodarsku dinamiku. Međutim, rashodi su porasli bržom stopom od 10,4 posto što sugerira povećanje troškova poslovanja, uključujući vjerojatno troškove rada, materijala i energije.
Unatoč rastu prihoda neto dobit je pala za dva posto što može biti rezultat većeg porasta rashoda u odnosu na prihode. Broj zaposlenih je porastao za 5,3 posto što pokazuje rast zaposlenosti i potencijalno bolje ekonomske prilike u regiji. Međutim troškovi osoblja porasli su za 17,5 posto što može ukazivati na povećanje plaća ili druge radne beneficije.
To je pozitivno za radnike, ali stvara pritisak na profitabilnost tvrtki što se možda odrazilo na manju dobit. Značajno su porasle investicije, i to za 30 posto i čine 6,9 posto svih investicija na nacionalnoj razini. Ovaj rast investicija pokazuje optimizam tvrtki u pogledu budućeg poslovanja, modernizacije ili proširenja kapaciteta, što bi moglo rezultirati dugoročnim ekonomskim rastom.
Unatoč tome što zaposleni u županiji čine 5,5 posto ukupne radne snage u državi, prihodi tvrtki čine samo 4,1 posto nacionalnih prihoda. Ovaj nesrazmjer može sugerirati nižu produktivnost ili niže profitne marže po zaposleniku u odnosu na nacionalni prosjek, ili pak prisutnost sektora s nižom dodanom vrijednošću.
Na kraju se može zaključiti da gospodarstvo Istarske županije pokazuje znakove rasta i pozitivne dinamike kroz povećanje broja tvrtki, prihoda i zaposlenosti, uz rast investicija koji bi mogao potaknuti daljnji razvoj. No, izazov ostaje u upravljanju rastućim troškovima, posebno troškovima rada, koji smanjuju profitabilnost unatoč rastu prihoda.