Vratio se popularni talk show: Svi ljudski problemi uvijek su se vrtjeli oko kapitala

(Snimio Zvonimir Guzić / Glas Istre)

Nakon ljetne stanke u novigradski Centar za manifestacije i kulturu (CMIK) vratio se popularni talk show »Srijedom s Koradom«. Popularni astronom i učitelj iz Višnjana Korado Korlević već je na prvoj jesenskoj razgovornoj interakciji koju je vodio Kristijan Nemet, ujedno i ravnatelj CMIK-a, privukao velik broj posjetitelja. U širokom rasponu tematike prevladavala je ona s futurističkim predznakom, a dio pitanja je Koradu postavila i publika kojoj je bilo omogućeno da to učini preko društvenih mreža u danima koji su prethodili susretu u novigradskoj kino dvorani.

Prokletstvo položajne rente

Voditelj se na početku dotaknuo svemirskih istraživanja i pokušaja rada na svemirskom programu još za vrijeme Jugoslavije. Želio je znati koliko je to tada bilo uspješno i može li se Hrvatska, s obzirom na europsko članstvo, uključiti u slične programe pri Europskoj svemirskoj agenciji?

- Mi smo na ovim područjima uvijek imali solidan znanstveni kadar, ali nikad nije bilo šoldi za tu razinu istraživanja pa su naši stručnjaci išli vani primjenjivati to svoje znanje. Postoje tehnološki uspješne male države poput Singapura, Izraela ili Estonije koja je, primjerice, ekvivalent Hrvatskoj, ali nas u tehnološkom napretku sprječava »prokletstvo položajne rente«. To znači, ako na položaju gdje stanuješ možeš živjeti od iznajmljivanja tog položaja, onda je pitanje zašto bi se uopće itko trudio baviti drugim poslom. Mi nešto sitno surađujemo sa ESA-om, ali to je zanemarivo.

Problem je što kod nas ne postoji »plan B« u slučaju da posao s rentom nestane, mi bi se tada okrenuli prodaji tog položaja, odnosno zemlje. Kod nas malo ljudi shvaća kako funkcionira osvajanje tuđih teritorija, nekad se to radilo oružjem, a danas se samo dođe i upiše u gruntovnicu. Kad bi sad išli pogledati koliko ima upisanih stranaca u novigradskoj gruntovnici i koliko ima Novigrađana upisano u nekim inozemnim gruntovnicama vidjeli bi kakva je situacija na bojištu. Vjerojatno bi shvatili da ste okupirani, rekao je Korlević i napomenuo da se sjeća davnog slučaja »tihe okupacije« njegovog Višnjana gdje je čovjek prodao zemlju da bi kupio auto-radio.

Moderator je nakon toga pitao za usporedbu Hrvatske s Mađarskom u kontekstu većeg suvereniteta susjedne nam države premda su obje zemlje ravnopravne članice Europske unije.

- To je pitanje formiranja nacije. Mi imamo hrvatski jezik, ali nikad nismo odradili stvaranje nacionalnih mitova koji su važni pri nastanku nacije. Slovenija recimo ima priču o Martinu Krpanu koji je namlatio austrijskog viteza, znamo da je to samo legenda, ali ona jača nacionalni identitet. Mi nikad kroz povijest nismo razvili te nacionalne mitove recimo poput Velog Jože u Istri gdje se Vladimir Nazor malo zezao i napisao priču koja je postala regionalna legenda. Za razliku od nas, Mađari su 700 godina u jednom komadu i puni su priča i mitova o njihovim borbama kroz povijest. Ima još nešto oko čega je njihova nacija ujedinjena, a to je školstvo.

Bez obzira na stranačku raznolikost i političke sukobe, u školstvo i kulturu kao dio nacionalnog interesa nitko ne dira. Kod njih i danas na karti iz povijesti stoji da Mađarska ima izlaz na tri mora, Jadransko, Baltičko i Crno more i to nitko ne dovodi u pitanje. Uspjeli su sačuvati taj kvalitetan staroeuropski tip školovanja, iako su bili pod komunizmom, iz kojeg izlazi kvalitetan znanstveni i politički kadar. Jedna mađarska gimnazija je dala čak pet Nobelovaca. Tu imam malu opasku, nagrađeni nisu bili Mađari nego Židovi koji žive u Mađarskoj, ali na račun njih oni su prodali priču o tehnološko-znanstvenoj izvrsnosti i u Budimpeštu dovukli mnogobrojne kompanije koje sad tamo imaju sjedište. Premda i kod njih ima dosta miješanog stanovništva, taj nacionalni konsenzus ih drži jedinstvenima. Najčešće nacionalno prezime u Mađarskoj je Horvat, toliko o Mađarima, zaključio je međunacionalnu hrvatsko-mađarsku temu Korlević.

Najcrnje razdoblje života

Moderator Nemet je tada razgovor prebacio na pitanje transhumanizma i citirao Korlevića, s jednog nedavnog predavanja, kako se nalazimo u najcrnjem razdoblju u posljednjih 40 tisuća godina.

- Nije najcrnje, nego najinteresantnije razdoblje. Kaže jedna kineska kletva »Dabogda živio u najinteresantnijim vremenima« pa - tu smo! Svi ljudski problemi uvijek su se vrtjeli oko kapitala, kapital je čudovište koje ždere ljude i resurse, a istovremeno i raste. S transhumanizmom taj će kapital, to čudovište, dobiti i svoj mozak, tako da će još lakše upravljati nama i cijelom planetom. To bi se trebalo realizirati u narednih šest do deset godina, a svijet će se u tom procesu podijeliti na kaste, jer nećemo svi biti isti. Najveći dio populacije će biti potrošači zabave, to su oni koji su spremni raditi samo da dobiju novac s kojim će moći konzumirati tu zabavu, oni nemaju svoj život nego će se poistovjećivati, a to rade već i sada, s influencerima, sportskim, filmskim i glazbenim zvijezdama i živjet će njihove živote, rekao je gost talk showa Korlević.

Postoji li tračak nade i mogućnost da se recimo umjetna inteligencija iskoristi u pozitivne svrhe, pitao je voditelj.

- Kako god da bude, nekima je uvijek dobro. Od špilje i pećinskog čovjeka, do doba Faraona i Stare Grčke, uvijek je nekome bilo dobro. Na nama je odluka da kažemo kakav god svijet bio, meni će biti dobro. Da bi to postigli moramo znati kako sustav funkcionira, moramo konstantno učiti. Mi sada imamo civilizaciju koja je glupa, u sustavu i politici ne rade kompetentni ljudi nego podobni koji samo improviziraju. Možemo se samo nadati da će ta umjetna inteligencija proraditi što prije, tako da nas nakon toliko godina trubastih, vodi netko pravedan i pametan.

Postavlja se pitanje hoće li biti dobra? Hoće, kad stekne samosvijest nakon koje dolazi etika u kojoj nema zlobe. Mi umjetnoj inteligenciji nismo smetnja, uostalom mi smo organski kompjuteri i nas se da lako reprogramirati da budemo dobri. Najsvježiji primjer su mRNA cjepiva protiv kovida, gdje se išlo na reprogramiranje naših stanica. Moderna proizvodi trenutno preko 300 cjepiva reprograma za neke od genetskih bolesti, radi se jako puno na tome.

U cijeloj toj priči o transhumanizmu i umjetnoj inteligenciji ne postoji apsolutno dobro, ni apsolutno zlo, mi sami biramo što želimo. Trebamo osposobiti buduće generacije da se znaju nositi s izazovima koji ih čekaju. Ljudi koji ne vide probleme nastradaju. Definicija inteligencije je predviđanje i izbjegavanje opasnosti, ako ne uočiš loše situacije nećeš ih moći izbjeći. Ove teme ne šire pesimizam, pesimisti ne postoje, imamo samo informiranog ili neiformiranog optimistu, rekao je Korlević.

Pitanje morske pjene

Uslijedila su dva pitanja iz publike. Jedno je bilo vezano za nedavnu pojavu morske pjene koja je prekrila ulice Novigrada.

- Ako imate jako puno planktona i algi koji su sami po sebi masni, i uz to ih dovoljno jako mućkate, možete dobiti i majonezu, a ne samo pjenu. Bilo bi zanimljivo ispitati energetsku vrijednost takve mase koja bi se vjerojatno mogla i iskoristiti u neke dobre svrhe, rekao je o neobičnoj pojavi Korlević.

Drugo pitanje ticalo se Golfske struje u Atlantskom oceanu koja polako nestaje, te koliki će to imati utjecaj na naš dio Mediterana?

- Golfska struja će imati veći utjecaj na sjever kontinenta od kojeg nas dijele Alpe. Tu nije u pitanju veličina temperature, već količina padalina. U slučaju nestanka Golfske struje kod nas bi došlo do smanjenja količine kiše po nekim izračunima za 16 posto u narednih šest godina, rekao je Korlević.

Sljedeće druženje »Srijedom s Koradom« zakazano je za zadnju srijedu u mjesecu, točnije 30. listopada.