mogućnosti obrazovanja
Najveći broj mladih koji studiraju u inozemstvu je iz Istre i Rijeke. Ima ih oko 10 000 tisuća, ovo su najatraktivnije zemlje za studij
Ilustracija (Pexels)
Procijenjeno je da više od deset tisuća mladih studira izvan hrvatskih granica, a među njima je oko deset posto studenata iz Rijeke.
Upravo uz Zagreb mladi iz Rijeke i Istre najviše participiraju među hrvatskim studentima u inozemstvu, kaže obrazovna savjetnica Helena Soldan iz najveće savjetodavne agencije za obrazovanje u inozemstvu IntegralEdu.
Dodajući kako je dosad putem IntegralEdua više od pet tisuća mladih otišlo studirati u inozemstvo, Soldan navodi da najviše interesa ima za studij u Nizozemskoj te u Engleskoj.
Poslovne škole
– Nizozemska sveučilišta nude jako kvalitetno obrazovanje po povoljnoj cijeni, a studentima je izrazito lako živjeti tamo jer većina stanovništva govori odličan engleski pa nema potrebe za učenjem nizozemskog jezika, osim ako to, naravno, sami ne žele.
Ujedinjeno Kraljevstvo biraju zbog inovativnih studijskih programa koji se ne mogu pronaći kod nas, a iako je Brexit utjecao na cijene studija, neka su sveučilišta i dalje zadržala umanjene školarine za EU studente. Također, bilježimo porast interesa za Belgiju koja je poput Nizozemske povoljna po pitanju školarina, Španjolsku koja se može pohvaliti poslovnim školama te Italiju koja je izrazito popularna kod onih koji žele studirati u području umjetnosti i dizajna, objašnjava Soldan.
IntegralEdu je obrazovna savjetodavna agencija koja gotovo 30 godina pomaže mladima da ostvare svoj san o obrazovanju u inozemstvu, a u Hrvatskoj, navodi Soldan, postoji već desetljeće.
– Naše usluge pokrivaju cijeli akademski put naših klijenata: od srednje škole i jezičnih tečajeva do studija u inozemstvu te programa Work and Travel i Internship u SAD-u.
Naša misija je pronaći idealna obrazovna rješenja osluškujući individualne potrebe svakog od klijenata. S ciljem informiranja mladih o mogućnostima obrazovanja u inozemstvu i razbijanja mitova, organiziramo brojne događaje tijekom godine od kojih su najpoznatiji EDUmarathon i World Education Fair.
Dok se World Education Fair održava u Zagrebu, tijekom EDUmarathona posjećujemo škole u Istri i Dalmaciji kako bismo učenicima s tih područja olakšali pristup informacijama o studiju u inozemstvu. EDUmarathon održava se u rujnu, ove godine od 17. do 19. rujna, te posjećujemo tri grada: Pulu, Pazin i Rijeku, najavljuje obrazovna savjetnica.
Više programa
U Rijeci će se informacije o mogućnostima inozemnog studiranja moći saznati 19. rujna u hotelu Bonavia, a navodeći kako mladi iz Hrvatske odlaze na studij u inozemstvo iz različitih razloga, Soldan kaže da je jedan od najistaknutijih kvaliteta obrazovanja, odnosno strukturiraniji programi, suvremenije tehnologije i veće mogućnosti za istraživanje. Radi se i o drugačijem pristupu obrazovanju, jer studijski programi u inozemstvu privlače studente svojim praktičnim pristupom, što se nerijetko razlikuje od pristupa na koji su navikli u Hrvatskoj i s kojim se ne mogu poistovjetiti.
Helena Soldan
Također, mnogi se studijski programi ne mogu pronaći u ponudi hrvatskih sveučilišta.
– Mnogi navode i bolje karijerne prilike, a pod time podrazumijevaju visokocijenjene strane diplome, priliku za ulazak na međunarodno tržište rada te bolju povezanost sveučilišta i industrije. Kada govorimo o tržištu rada, boje se da u Hrvatskoj za njihova područja nema dovoljno kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Učenici ističu i internacionalno okruženje za koje vjeruju da će im pomoći ne samo za osobni, nego i profesionalni razvoj, kaže Soldan.
Prema statistikama IntegralEdua, oko 40 posto studenata vraća se u Hrvatsku kako bi znanja stečena u inozemstvu upotrijebili za unapređenje hrvatskog gospodarstva. Neki u Hrvatskoj vide potencijal za pokretanje vlastite tvrtke i plasiranje inovativnih proizvoda na tržište.
Životni standard
Međutim, veći postotak ipak ostaje u zemlji u kojoj su studirali ili drugdje u inozemstvu zbog boljih mogućnosti za zapošljavanje te većeg životnog standarda.
– Mnogi mladi koji su se obrazovali u inozemstvu smatraju da su radni uvjeti, profesionalni razvoj i poslovna kultura u tim zemljama privlačniji u odnosu na nas. Od ostalih pozitivnih aspekata spominju bolje opremljena sveučilišta i pristup vrhunskim istraživačkim resursima, što doprinosi cjelokupnom iskustvu učenja. Pruža im se i veća mogućnost istraživanja i rada na inovativnim projektima.
Prakse koje odrađuju u sklopu studija često im otvaraju vrata poslovnim prilikama, a upravo zahvaljujući ovome, po završetku studija osjećaju se spremniji upustiti se u poslovni svijet. U poslovnim prilikama veliku ulogu igra i nova mreža poznanstava, radi se o ljudima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. Studij u inozemstvu zahtijeva velik stupanj samostalnosti, a ne treba nikako izostaviti ni činjenicu da im obrazovanje u inozemstvu pruža priliku da usavrše neki od stranih jezika, posebice engleski, zaključuje Soldan.
Upiti i starijih građanaO mogućnostima studiranja u inozemstvu ne raspituju se samo mladi, jer kako navodi Soldan, ima i upita starijih građana. – Njihovi motivi razlikuju se od onih mlađih generacija. U kontekstu globalizacije i rastuće potrebe za cjeloživotnim obrazovanjem, sve je veći broj starijih građana koji šalju upite vezane za obrazovanje u inozemstvu. Najčešće se radi o diplomskim studijima ili MBA-u koji im omogućuju da napreduju na poslovnom planu i usavršavaju svoja znanja i vještine, nakon više godina radnog iskustva. Ponekad se čak radi o tome da žele okrenuti svoju karijeru u drugom smjeru i istražiti neko novo područje. Kod nekih je motiv za upisivanjem studija izvan Hrvatske bolja mogućnost zaposlenja u nekoj stranoj zemlji. Bilo da se radi o unapređenju karijere, potpunoj promjeni karijere ili želji za zapošljavanjem u inozemstvu, činjenica je da stariji građani sve više prepoznaju vrijednost inozemnog obrazovanja, objašnjava obrazovna savjetnica. |
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
