Agrolaguna je prošle godine obilježila 60 godina svog postojanja. Teško je uspoređivati tadašnje početke s današnjim dometima ove kompanije, kako u broju zaposlenika, tako i u resursima. Upravo im resursi danas daju mogućnost da budu lideri u regiji, što oni doista i jesu. Jedna su od vodećih prehrambenih kompanija u Istri.

(Foto: Agrolaguna)

U Hrvatskoj je jedan od top tri proizvođača vina, najveći pojedinačni proizvođač ulja, a kod sireva, referirajući se na tvrde sireve, s proizvodnjom od 300 tona, što je impozantan broj za naše podneblje, također je u samom vrhu. Maslinovo ulje, vino i sirevi predstavljaju autohtone istarske proizvode, a prodaju se pod brendovima Ol Istria, Vina Laguna i Špin. Do sredine 2013. godine kontinuirano su ulagali, najviše u nove vinograde i maslinike te u najsuvremeniju opremu kao preduvjete za proizvodnju vrhunskih proizvoda.

Vrijednost za novac

Misija ove kompanije jest osigurati najviše standarde kvalitete u proizvodnji vina, maslinovog ulja i sira. Pružiti vrhunski turistički doživljaj gostima te omogućiti kupcima vrhunski proizvod i vrijednost za novac, naglasila nam je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune.

- Najponosnija sam na to što smo u proteklih deset godina s naglaskom na posljednje tri, četiri, promijenili percepciju o našoj kompaniji. Prva pomisao nije više da je to velika kompanija koja proizvodi veliku količinu proizvoda koji su za široke mase i osrednje kvalitete, to se sad promijenilo. Ono što smo uspjeli svojim ustrajnim radom, prije svega na kvaliteti naših proizvoda, ali i edukacijom potrošača, jest da su naši proizvodi doista proizvedeni po svim standardima modernih tehnologija i da to više nije proizvod koji je prosječne kvalitete, već kad kupiš naš proizvod dobit ćeš prepoznatljiv istarski proizvod. Vrijednost za novac apsolutno će odgovarati onome što si platio. Posebno sam ponosna na premium proizvode koje smo lansirali i koje sve više potrošača prihvaća i tu mislim svakako na naša vina Festigia, Laguna vina te cijelu paletu naših maslinovih ulja, a jednako tako i na naše sireve, kaže Zec.

U međuvremenu su se potrošači jako promijenili, a Agrolaguna rasla i razvijala se u skladu s time. Ova kompanija bazira se na tzv. istarskom trokutu – vinu, ulju i sirevima, a sve to jako dobro funkcionira zajedno. Pojedine cjeline nikad se ne zapostavljaju, jer su novine u tehnologiji stalne. Također, i potrošači traže nove okuse uz konstantnu kvalitetu te se ne bune kad im se ponudi nešto novo. Naprotiv.

- Mi paralelno ulažemo u sva tri segmenta, a gledajući našu strukturu prihoda, vino je to koje nosi 70 posto, pa je vrlo važno da je ono stabilno i raste u svakom pogledu. Međutim, ništa manji fokus nije na maslinovom ulju i siru, jer su to niše koje zahtijevaju jednaku pažnju u svakom trenutku, pojašnjava ona.

Klimatski izazovi

Najveći izazovi u vremenu u kojem živimo za proizvođače i djelatnost koja se bavi ovim tipom proizvodnje, su klimatske promjene koje su ove godine kulminirale, reći će Zec.

- Koliko god truda uložio, je li biljka dobila dovoljno vode, kao faktor je presudno u samom prinosu. U petogodišnjim planovima imamo projekte navodnjavanja, a neke smo već i uveli. Recimo, 50 posto naših površina pod maslinama navodnjava se i mi ćemo već ove godine prvi put imati priliku vidjeti koji je utjecaj toga i na prinos i na randman (op. a. odnos između one količine, kilograma maslina koje ste donijeli u uljaru i količine, odnosno kilograma ulja koje ste iz uljare odnijeli kući) i zapravo ćemo nakon tih saznanja vjerojatno i ubrzati uvođenja daljnjeg navodnjavanja jer jednostavno neće biti moguće zadržati volumen proizvodnje na trenutnoj razini. Svi su gospodarstvenici suočeni s izazovima očuvanja resursa koje koristimo i smanjenja ugljičnog otiska. Krenuli smo s raznoraznim aktivnostima već 2020. godine, a tada smo krenuli s postupnim ukidanjem umjetnih gnojiva u našim nasadima, najprije u maslinicima, a onda i u vinogradima. Tako da mi od 2022. godine ne koristimo više nikakva umjetna gnojiva već isključivo stajski gnoj, a ono je samim time pokazalo bitno poboljšanje kondicije, svjedoči nam predsjednica Uprave.

Agrolaguna trenutno obrađuje 1.166 hektara zemlje i zemljište im je usitnjeno, što je svojstveno našem podneblju te se prostire od Vrsara do kraja Vižinade. Pored toga obrađuju i 84 hektra vinograda i maslinika u Dajli kod Novigrada. Kumulativno, ova kompanija ukupno obrađuje više od 1.240 hektara zemlje. Inače, ova kompanija ima 640 hektara vinograda, 226 hektara maslinika, a razliku čine poljoprivredne površine za ratarstvo koje koriste za proizvodnju stočne hrane za stado. Pristup obrade zemlje sasvim je drugačiji ovisno o njenoj usitnjenosti ili većem komadu terena. Međutim, Agrolaguna već dugo radi na ovaj način i svoj je rad prilagodila spomenutoj specifičnosti. Kad se gledaju ovakvi uvjeti u parametrima konkurentnosti i cijene, ta se specifičnost svakako mora uzeti u obzir, napominje naša sugovornica.

- Između svih tih dijelova postoje i međusobne razlike zbog mikroklime. Ova je godina najbolji primjer za prezentirati te razlike. Na području Poreča pa sve do Tara, imali smo ove godine najmanju količinu oborina, za razliku od ostalih površina koje koristimo. To se, naravno, jako dobro vidi i na samim prinosima, a tu je i vrsta zemlje, bijela ili crvena, koje nemaju iste performanse, ali nam to ujedno daje mogućnost da se igramo u samoj proizvodnji i da koristimo benefite i jedne i druge, u kombinaciji u našim proizvodima, veli ona.

Održivi razvoj

- Fokus nam je na održivom razvoju na način da maksimalno koristimo sve nusprodukte naše proizvodnje, a na tome već i radimo. Naime, riječ je o projektu izgradnje kompostane koju bi radili mi direktno ili županija kao nositelj projekta, pa i mi zajedno s njima na tom nivou. Na taj bi način mogli doći do organskog gnojiva visoke kvalitete koje bi se vratilo u nasade i time bi dodatno smanjili opterećenje tla, na našim proizvodima i drugdje. Također, u planu nam je dizanje proizvodnje na još višu razinu tehnologije, mada stalno radimo na tome, ali vrijeme ne staje i svaka godina nosi nešto svoje. Da bi bili na top tržištu, morate to ispratiti.

Važno je i ulaganje u ljude te u sve ljudske resurse, primarnu poljoprivrednu proizvodnju, kako bi radnik želio doći kod nas i bio ponosan jer je dio kompanije u koju je utkao svoj rad, ali naravno i u mlade stručnjake. Mi smo otvorili suradnju s nekoliko obrazovnih institucija, kako bi te procese pobliže mogli definirati i ubrzati. Tu je Veleučilište u Rijeci, kao i Agronomski fakultet u Zagrebu, tako da vjerujem da ćemo vrlo skoro imati konkretnih rezultata. Naravno, želimo raditi i na našim brendovima, spremamo i neke nove proizvode, fokusiramo se maksimalno na premium proizvode, a sirovinu za takve proizvode imamo, kao i tržište. Smjer nam je svakako bitno povećanje tih proizvoda u našoj ukupnoj proizvodnji, najavljuje Nerina Zec.

Vrhunski proizvod temeljen na tradiciji

Sir Špin nosi jedinstveni potpis istarske zemlje, uzimajući ono najbolje od sunčanog Mediterana i brdovitih Alpi. Iskonski je proizvod prirode kojoj se ne treba puno miješati u posao, ali i truda lokalne zajednice koja baštini mudrost mljekarske tradicije. Cijela paleta osvaja jednostavnošću, a zadivljuje profinjenošću okusa. Poštivanje izvornosti njihov je način vraćanja duga zemlji od koje živimo. Bez puno filozofije, istarski sirevi Špin stvoreni su za ljubitelje sira svih profila i za užitak u svakoj prigodi.

Sirana se nalazi u kompleksu Stancije Špin u blizini Tara, prostoru gdje postoje materijalni tragovi tisućljetne tradicije uzgoja ovaca. Današnja suvremena sirana stoji tik uz tradicionalnu istarsku gospodarsku kuću, što savršeno oslikava pristup proizvodnji istarskog sira Špin. Dakle, proizvodnja sira bazirana je na tradiciji, na načinu kako se nekada pravio sir. To znači da se mlijeko ne oduzima, sve ostaje u siru, i bez obzira na veliku količinu proizvodnje, ona je na razini manufakture što se tiče proizvodnih procesa. U ovu proizvodnju angažirano je jako puno ljudskog rada kako bi sir sačuvao svoju organoleptiku (op. a. svojstva prehrambenih proizvoda koji stimuliraju čovjekove osjetne organe), a sve kako bi ostalo na tragu nekadašnje proizvodnje. Da su uspješni u tome, dokazuju i brojne nagrade koje su za sireve u Agrolaguni dobivali.

Radnike je teško naći, osobito stručnjake

Agrolaguna trenutno ima 232 zaposlenika, a to je samo nešto manje od brojke zaposlenika prošle godine. Vrlo je teško doći do radne snage, posebice u primarnoj proizvodnji, veli nam Zec.

- Poljoprivredni i radnici na mehanizaciji, na održavanju, upravo taj dio zaposlenika vrlo je teško naći, ali teško je doći i do stručnjaka u »high level« djelu, gdje imamo mlade tehnologe čija je uloga presudna za konačni proizvod, naglasila je.

Animirati i potaknuti mlade ljude da se okrenu poljoprivredi, posebna je vrsta izazova s kojom se susreće ova djelatnost. U Agrolaguni je plaća na razini prosječne plaće Hrvatske, a pored toga imaju dodatke po kolektivnom ugovoru, mogućnost edukacije u slučaju interesa za tim, ali za nekog sretna, a za nekoga i nesretna okolnost za ovu kompaniju jest ta da je Istra izrazito turistička regija i premda je potencijal zapošljavanja u turizmu velik, za neke djelatnosti ona je bitno manja.

- Mladi se puno radije uključe u turizam. Mi trenutno imamo 45 radnika iz Nepala i da ih nemamo, ne znam kako bismo uspjeli organizirati proizvodnju. Što se tiče mladih stručnjaka, oni mogu puno naučiti kod nas, tako da je najbolje čovjeka početi usmjeravati već za vrijeme studija te je on nakon odrađene prakse u branši doista kvalitetan kadar, napominje ona.

Digitalna poljoprivreda

Kompanija se modernizirala po mnogočemu, pa i po pitanju digitalne poljoprivrede. Naime, krenuli su s njom od 2022. godine kad su postavili meteorološke stanice po svim nasadima. Osim toga imaju i dronove kojima prate stanje nasada, stres biljki, te se one onda tretiraju isključivo kad treba, a ne po rutinskim pravilima. To dodatno utječe na smanjenje sredstava za primjenu i proizvodni proces je samim time još učinkovitiji. Na tome će, najavljuje Zec, nastaviti raditi i u budućnosti. U tri – pet godina uvest će i nove strojeve koji će trošiti manje fosilnih goriva i dodatno smanjiti opterećenje za ljudski rad. Robotika je sve prisutnija u svim segmentima naših života, a u Agrolaguni će je neminovno implementirati u svoj rad.

Sigurnost proizvoda

U proizvodnji hrane osobita se pažnja poklanja sigurnosti svih proizvoda na temeljima HACCP sustava i primjenom standarda IFS FOOD. Sigurnost proizvoda postiže se kontrolom zdravstvene ispravnosti hrane u svim koracima proizvodnog procesa te poduzimanjem svih potrebnih radnji kako bi se osiguralo za potrošače sigurne proizvode sukladne važećoj zakonskoj regulativi.

Povezane vijesti

• Četiri medalje za Agrolagunine sireve u Londonu
• VIŽINADA: LAG-ov poljoprivredni natječaj
• ISTARSKA POLJOPRIVREDA JUČER, DANAS, SUTRA (3) Vinska priča: Da ostanemo blokirani u karanteni, svaki Istrijan imao bi 600 litara vina godišnje na raspolaganju!