izazovi u pčelarstvu
Što se tiče pčela na našem području, ova je godina jako loša
Vrijedan činitelj balansa našeg ekosustava
Pčele su jedna od glavnih karika u lancu našeg eko sistema. Većina autohtonih cvjetnica ovise o njihovom oprašivanju. Bez tog unakrsnog oprašivanja većina biljaka ne bi imala plodove niti sjemenke.
Cijeli naš krajolik, naša prehrana i budućnost biljnog i životinjskog svijeta bila bi ugrožena nestankom toga vrijednog kukca. U posljednjih nekoliko godina zabilježena su misteriozna izumiranja pčela diljem svijeta.
Izazovi u pčelarstvu
Za taj globalni problem najviše se krive pesticidi kojih je sve više u upotrebi, premda sami znanstvenici smatraju kako se tu radi o kombinaciji nekoliko uzroka od parazita, virusa, slabe prehrane do pesticida koji su zajedno fatalni za pčele. Situacija što se tiče pčela nije ništa bolja ni na istarskom poluotoku.
O izazovima u pčelarstvu, ali i nekim pozitivnim tokovima i projektima vezanim za pčele i proizvodnju meda popričali smo sa predsjednikom Udruge pčelara »Nektar« iz Poreča Ivanom Kovačem.
- Na sjednici upravnog odbora udruge krajem mjeseca lipnja, konstatirali smo da je ova godina, što se tiče pčela na našem području djelovanja, jako loša. Sve je to daleko ispod nekog prosjeka i pčele na ovim količinama hrane koje imaju, bez pomoći čovjeka ne bi preživjele do jeseni. Problem je nastao zbog nekoliko kišnih dana dok je bagrem bio u punom cvatu gdje je jaka kiša isprala sav nektar kojim se pčele hrane. Nadamo se da će im se kroz mjesec dana početi otvarati nova paša, ali do tada su ovisne o našoj pomoći, rekao je Kovač o trenutno glavnom problemu pčelara Poreštine.
Na koji način se pomaže pčelama kroz prehranu?
- Prošli tjedan smo kupili tri i pol tone šećera da bi mogli napraviti pogače i sirup koje stavljamo u košnice kao hranu pčelama. Šećer se samelje i uz dodatak kvasca i malo vitamina dobijemo pogače, dok je sirup otopljeni šećer u vodi uz dodatak malo iscjeđenog limuna. S obzirom da je prosjek članova udruge 69 godina i da se mahom radi o umirovljenicima sa slabom platežnom moći, obratili smo se Gradu Poreču da nam pokrije dio troškova oko ove akcije pomoći pčelama. Imamo sreću da Grad razumije pčelinju problematiku i uvijek stoji na raspolaganju. S druge strane mi vraćamu tu uslugu na razne načine, od uklanjanja problematičnih pčelinjaka na raznim objektima što predstavljaju komunalni problem do poklanjanja proizvoda od meda koja u posebnim pakiranjima gradonačelnik dijeli kao darove prilikom protokolarnih susreta, rekao je Kovač.
Porečki urbani pčelinjak
Posebna priča je urbani pčelinjak, koja je pokrenuta uz još neke projekte sa ciljem edukacije građana i skretanjem pažnje koliko su pčele i njihov proizvod bitni za čovjeka i eko sustav u cjelini.
- U jednom ruralnom dijelu Poreča, zbog gradnje ceste, trebalo je biti uklonjeno stablo u kojem su pčele imale stanište. Mi smo dva metra otpiljenog debla s tim staništem donijeli u grad, ogradili i napravili urbani pčelinjak kao neku vrstu edikacije građana o životu pčela. Još jedan pčelinjak se gradi kod Osnovne škole Finida koji je u završnoj fazi i uskoro će biti u funkciji kad se postavi ograda, o gradskim pčelinjacima izvjestio nas je Kovač.
Stvaranje gradskog brenda
Med se razvrstava po biljkama i cvijeću sa kojeg su pčele sakupljale pelud i nektar i načinu na koji je med proizveden. Postoje mnogobrojne varijacije tog pčelinjeg proizvoda od kojih je pod nazivom »Istarski med« zaštićeno sedam vrsta meda - uniflorni od bagrema, kadulje, kestena, lipe i vrijeska, te dva multiflorna: cvjetni med, i bjelogorični medljikovac. Među njima nije i bršljanov med koji je kao nova vrsta nedavno otkriven, ali u porečkoj udruzi »Nektar« su prepoznali njegovu vrijednost koju su potvrdili i dodatnim stručnim analizama.
- Prošle godine smo, van svih očekivanja izvrcali veliku količinu bršljanovog meda; pčele stalno razvijaju svoj potencijal i predviđanja su da će i ove godine naglasak proizvoda biti na bršljanu. Upravo im je bršljan slijedeća paša koja bi trebala početi sredinom kolovoza tako da očekujemo nove količine meda od te biljke. Taj med je specifičan po svojoj strukturi koja je blago kristalna i izgleda poput svinjske masti, tako da je on poput kremastog meda i izuzetno je aromatičan. Zbog svih tih karakteristika i specifičnosti, mi smo na osnovu bršljanovog meda pokrenuli projekt Hedera Adriatica. Radi se o suradnji sa ugostiteljsko-turističkim školama od kojih je jedna Srednja škola »Anton Štifanić« u Poreču i dvije srednje škole iz Osijeka i Plitvica. Ovo proljeće smo, kao prvi dio projekta, određene količine bršljanovog meda poslali drugim razredima tih školskih centara gdje su oni upoznali ostale učenike sa karakteristikama te namirnice. Drugi dio projekta počinje početkom školske godine kad će ti učenici biti treći razred gdje će pokušati osmisliti jelovnike na bazi meda od bršljana, kazao je Ivan Kovač.
Cilj je napraviti nova jela i pića na osnovu toga meda gdje bi se popularizirala ta namirnica koja ima ogroman potencijal.
- Bršljan je, za razliku od mnogih drugih, biljka otporna na mnoge prirodne promjene i nepogode i kao takav bi stalno trebao donositi medne prinose. U studenom planiramo napraviti prezentaciju našeg projekta gdje ćemo, kroz jedan natjecateljski »cooking show« ovdje u Poreču, upoznati javnost sa rezultatima i finalnim proizvodima na bazi bršljanovog meda koje su osmislili učenici tri spomenute škole. Nadamo se da će iz svega toga proizići proizvod koji će postati gradski brend po kojem će Poreč biti prepoznatljiv, prezentirao nam je zanimljiv projekt predsjednik udruge pčelara spomenuvši i akciju tiskanja tisuću bojanki na temu pčela koje su podijeljene predškolcima i prvašićima.
Zanimljivo je dodati; projekt je bio diplomski rad jedne studentice iz Poreča na studiju dizajna u Veneciji, a nosio je naziv »Urbana pčela«.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
