Jedno od najslikovitijih arheoloških nalazišta u Istri, drevni grad Sipar koji se nalazi nekoliko kilometara sjeverno od Umaga, predmet je stalnih istraživanja koja su se intenzivirala posljednjih desetak godina pod ingerencijom Muzeja grada Umaga, predvođena voditeljicom istraživanja Brankom Milošević Zakić.

Nalazište većinom pod morem

Sam lokalitet nalazi se stotinjak metara od obale koji za vrijeme oseke postaje poluotok i lako je dostupan. Osim manjeg kopnenog dijela, velika površina nekadašnjeg drevnog grada, a samim tim i arheološkog terena, nalazi se pod morem.

(Osobna arhiva)

Početkom srpnja, međunarodna hrvatsko-talijanska ekipa podvodnih arheologa nastavila je daljnja podvodna istraživanja u akvatoriju Sipra gdje se došlo do novih otkrića i spoznaja. Voditeljica projekta je profesorica Tea Katunarić Kirjakov sa Sveučilišta u Splitu, koja je u suradnji s profesorom Massimom Capullijem sa Sveučilišta iz Udina (Università di Udine, Dipartimento di Studi Umanistici e del Patrimonio Culturale) i Dušankom Romanović, višom kustosicom Odjela podvodne arheologije Arheološkog muzeja Zadar vršila podvodno istraživanje na novootkrivenim ostacima potopljenog broda koji je datiran iz 12. stoljeća.

(Osobna arhiva)

- Prije dvije godine kolegica Branka Milošević Zakić, koja vodi kopnena istraživanja na Sipru, me zamolila da pogledam podvodni dio nalazišta nakon čega smo roneći sistematski pregledali cijelu uvalu. Pronašli smo dva lukobrana koja su nekad štitila uvalu, zatim ispod mora su se vidjeli i ostaci umjetno napravljenog otoka na kojem je velika građevina na kojoj je pretpostavljamo bio svjetionik. U tom petodnevnom pregledu morskog dna oko Sipra uočili smo dva paralelna drvena rebra spojena daskama što nas je dovelo do zaključka da imamo potopljeni brod.

Uzeli smo mali uzorak drveta i dali na analizu u Institut Ruđer Bošković gdje je određivanjem starosti metodom radioaktivnog izotopa ugljika C14 utvrđena datacija koja je sa 70 postotnom sigurnošću, što je visok postotak, brod stavila u period 12. stoljeća. Radi se o velikom drvenom brodu za to vrijeme, većem od 15 metara. Iz tog vremena imamo sačuvano nekoliko brodova veličine do 10 metara i to dvije kondure iz Nina i riječni brod Precenicco na sjeveru Italije kojeg je istraživao kolega Massimo Capulli. Tako da je ovaj siparski jedinstven svojom veličinom i načinom gradnje između nekoliko rijetkih srednjovjekovnih brodova koji su pronađeni na Mediteranu, objasnila je voditeljica projekta Katunarić Kirjakov kako je došlo do ovog vrijednog otkrića pored Sipra.

Od samog uočavanja broda do početka istraživanja protekle su dvije godine. Brod je dobio prioritet nad ostalom arheološkom građom jer je s obzirom na drvenu strukturu bio najugroženiji od svih ostalih dijelova podvodnog nalazišta.

Antički i srednjovjekovni brodovi

- Nakon dvije godine ovo ljeto smo skupili ekipu iskusnih podvodnih arheologa koji se bave istraživanjima drvenih antičkih i srednjovjekovnih brodova. Massimo Capulli sa Sveučilišta iz Udina, Dušanka Romanović iz Zadara, a sudjelovali su i Massimovi studenti iz Udina Lucrezia Maghet, Lorenzo Salin i Alice Zoch kojima je ovo bilo neprocjenjivo iskustvo jer kako kaže Massimo proučavanje rijetko sačuvanih ostataka drvenog broda koji je vrlo kompleksno ljudsko ostvarenje u izvornom ambijentu pod morem je izazovno i vrlo poučno. Od velike pomoći su bili i domaći ronioci Goran i Filip Radovanović, Daniele Kolec iz Umaga i Anton Prekalj iz Poreča koji su stalno prisutni na umaškom akvatoriju i najbolje poznaju podvodni teren. Upravo smo ja i lokalni ronilac Goran Radovanović 2022. godine uočili manji dio ovog broda, veličine dva puta dva metra, koji se jedva nazirao u pješčanom dnu, rekla je o iskusnom timu Katunarić Kirjakov.

(Osobna arhiva)

Poslije nekoliko tjedana istraživanja prikupljeni su brojni podaci i pristupilo se zatrpavanju lokacije do slijedeće faze istraživanja. No što se ovako bez detaljne analize može reći o samoj lokaciji i brodu?

- Sam brod vežemo uz siparsko naselje u blizini kojeg je pronađen, ali još ne znamo u kakvom su odnosu. Arheološki nalazi pronađeni na kopnu ukazuju da je naselje, koje je postojalo od 1. stoljeća prije Krista, prestalo sa životom u 9. stoljeću, a brod je iz 12. stoljeća što je 300 godina razlike. Za sada još ne znamo što se događalo u tom periodu između, vidljivo je samo da je brod nasukan na stariju obalu, jer se more od nulte godine do danas podiglo za oko metar i pol, ali bez dodatnih nalaza i analiza na kopnu ili pod moremo ne možemo ih još povezati u potpunosti.

Brod je napravljen od drveta i drvenih klinova, ali smo našli i metalne čavle. Sama konstrukcija ukazuje da se radi o brodu sa prijelaza iz Antike prema Srednjem vijeku jer se vidi kombinacija stilova jednog i drugog doba. Nalaz je iznimno vrijedan za svjetsku kulturnu baštinu jer je rijedak i ne raspolaže se sa puno informacija koje bi mogli usporediti i reći nešto više o povijesti ovog broda, rekla je voditeljica istraživanja.

(Osobna arhiva)

Istraživanje bi se trebalo nastaviti sljedeće godine, slijedi obrada prikupljenih podataka i donošenje zaključka. Koliko posla je do sada napravljeno i što nas još očekuje?

- U ovoj fazi istraživanja smo otvorili najvjerojatnije četvrtinu broda, to je nekih osam puta dva metra, i odlučili stati jer sama dokumentacija i zaštita odnosi puno vremena. Za sada smo htjeli vidjeti što imamo i čime raspolažemo, da bi znali kako postupati druge godine kad planiramo nastaviti s radom.

Ponovo smo uzeli uzorak brodskog drveta da napravimo još jednu preciznu dataciju i potvrdimo ili korigiramo ovo razdoblje od 12. stoljeća koje sad imamo. Dio uzoraka ćemo dati i na karakterizaciju drva što će nam reći od koje vrste drva je brod napravljen, a samim tim lakše će biti onda po tome zaključiti sa koje obale nam dolazi brod. Zanimljiva je i neobična konstrukcija broda, ali sa obzirom da nemamo puno brodova iz toga vremena imamo mali uzorak sa kojim ga možemo uspoređivati, što pronalazak čini još vrijednijim. Pred nama je razdoblje u kojem ćemo analizirati prikupljene podatke i na osnovu donesenih zaključaka nastaviti istraživanje, rekla je Katunarić Kirjakov.

Postoje i neke pretpostavke kako se brod našao nasukan u siparskoj uvali, ali one bez konkretnih dokaza ostaju u sferi nagađanja.

Ostaje još puno za istražiti

- Poznat je podatak da se u Srednjem vijeku u zaljevu ispred Savudrije, koja je nekad bila velika luka, dogodila žestoka pomorska bitka između mornarice Svetog Rimskog Carstva Njemačke narodnosti i Mlečana kojima su pomogli istarski gradovi. To područje nije daleko od mjesta pronalaska ovog broda tako da postoji mogućnost da je on sudjelovao u toj bitci i oštećen potonuo tu kod Sipra.

Možda su ga orobili gusari i prepustili struji koja ga je nasukala na obalu ili je jednostavno od starosti propao i oštećen ostavljen u napuštenoj uvali. Zanimljivo je da osim osnovne konstrukcije nismo pronašli nikakve predmete vezane za brod što nam otežava povijesnu rekonstrukciju. Dodatne analize će nam suziti taj prostor nagađanja i vjerojatno ponuditi konkretniji odgovor na pitanje o sudbini broda, rekla je svoje mišljenje i pretpostavke Katunarić Kirjakov.

(Osobna arhiva)

Na kraju je htjela zahvaliti svima, koji su pomogli da istraživanje na terenu protekne u najboljem redu sa što manje poteškoća, od djelatnica umaškog muzeja koje su bile jako angažirane i stalno pri ruci, Dječjeg vrtića »Duga« iz Umaga koji je sponzorirao hranu, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Umag koji su ustupili pumpu za podvodno istraživanje do ljubaznog osoblja Beach bara »Sipar« gdje je istraživački tim tražio utočište od velikih vrućina i gdje se održala prva javna prezentacija istraživanja.

(Osobna arhiva)

- Područje je toliko veliko i arheološki bogato da će ostati istraživačkog materijala i za buduće generacije. Trebat će tu još sati i sati rada jer podvodno istraživanje je zahtjevnije od onoga na kopnu i traje puno duže. Vani na otvorenom se može raditi i do 8 sati dnevno dok je pod morem to ograničeno na maksimalno 3-4 sata, rekla je arheologinja Katunarić Kirjakov sa splitskog sveučilišta o budućnosti arheološkog nalazišta Sipar.

Ovaj projekt istraživanja potopljenog broda u uvali Sipar je dio programa zaštite umaške kulturne baštine kojeg provodi Muzej grada Umaga financiran od strane Ministarstva kulture i medija RH i Grada Umaga.

Podvodni nalazi Sipra su ovog proljeća bili predstavljeni i stručnoj javnosti na Međunarodnoj konferenciji o mediteranskoj arheologiji (Symposium of Mediterranean Archaeology- SOMA XXV) u Zadru.