SKUP U RAŠPORU
Obilježena 80. obljetnica Prve oblasne konferencije AFŽ-a za Istru: One su se borile, hodile i nosile
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Prva oblasna konferencija Antifašističke fronte žena za Istru bila je bez sumnje najmasovnija borbena smotra održana za vrijeme NOR-a u Istri i cijeloj Hrvatskoj, poručio je na obilježavanju 80. obljetnice Prve oblasne konferencije AFŽ-a za Istru i 80. obljetnice spaljivanja šest kraških sela, Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta.
Obljetnički skup u Rašporu na Ćićariji, okupio je četristotinjak sudionika, među njima i brojne delegacije antifašističkih udruga iz Istarske i Primorsko goranske županije, Slovenskog primorja i Postojne.
Bez njih NOB ne bi uspio
Govoreći ispred spomen-obilježja s uklesanim stihovima "One su se borile, hodile i nosile", Jerman je istaknuo kako je velebna smotra istarskih žena održana 22. i 23. srpnja 1944. godine u šumi Gozdac, u neposrednoj blizini sela Rašpor na Ćićariji, dokazala herojsku ulogu žena u ratu, bez kojih NOB ne bi uspio, ali isto tako postavila je temelje na kojima se dalje gradila ravnopravnost istarskih žena u društvu.
Na konferenciju je iz svih krajeva Istre pristiglo oko tri tisuće sudionika od kojih više od 1.500 žena. Dva glavna zadatka istarskih žena, kako je to drugog dana konferencije u svom političkom referatu istaknula Dina Zlatić, u to vrijeme bila su privući u borbu sve ostale žene i pojačati bratstvo talijanskih i hrvatskih antifašistkinja.
Ubrzo nakon održavanja konferencije, njemački nacisti zajedno s talijanskim fašistima, 10. kolovoza 1944. godine, zapalili su šest kraških sela: Vodice, Dane, Trstenik, Rašpor, Račju Vas i Klenovšćak. Iz spaljenih sela uhićeno je i odvedeno u njemačke logore više od 50 osoba, žena, starijih muškaraca i djevojaka od 16 i 17 godina.
Mnogi se nažalost nisu vratili. Tog su dana u selu Dane u vatru bacili Jakova Poropata koji je bio u 83 godini života. Bez krova nad glavom ostalo je više od 400 obitelji s oko 1.800 članova. Ćićarija je, kazao je Jerman, podnijela velike, ogromne ljudske i materijalne žrtve. U toku NOR-a poginulo je 265 žitelja, a samo iz ovih šest sela poginulo je 118 boraca i ŽFT-a.
Jerman je naglasio da se i nakon 80. godina, na području Krasa osjećaju posljedice tih tužnih dana. Ćićarija se polako oporavlja, a za očekivati je, istaknuo je, da će uz više razumijevanja šire zajednice i svakojake pomoći, Ćićarija živjeti punim plućima i da se neće govoriti kako na tom području žive samo stariji ljudi i da ih ima samo oko 270, već da ima i mladih i da se broj stanovnika povećava.
Predsjednik buzetske Udruge antifašista kazao je također da svi oni koji bi željeli od Istre stvoriti nešto drugo, nemaju šanse, u što su se već više puta uvjerili.
- Istra nije na prodaju, Istra bez Istrijana nije Istra i zato svi "trgovci" i "demografi", klonite se krivih računica, jer Istra je Istra i ništa više ni manje, poručio je Jerman.
U svom obraćanju, predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac istaknula je da su žene svojim djelovanjem u teškim okolnostima znatno doprinijele tome da NOP u Istri postane masovniji.
Nakon oblasne konferencije, rad AFŽ-a za Istru postao je još intenzivniji. Krajem 1944. godine, organizacijski je učvršćen, a Istrijanke su veoma aktivne u provođenju sabirnih akcija, raspačavanju tiska NOP-a, prenošenju hrane, lijekova, odjeće i drugog materijala za 43. istarsku diviziju u Gorskom kotaru.
- U svim tim teškim trenucima, naše su Istrijanke uspjele sačuvati ognjište, domaću besidu, običaje i kulturu i to su ostavile nama kao zadatak. Stoga njegujmo svoju besidu, svoju kulturu i običaje. Prvi smo se u Istri suprostavili zlu fašizma. Budimo i dalje predvodnica antifašizma, poručila je Damjanac.
Predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar kazala je kako na ovom području već desetljećima stojimo ispunjeni ponosom na naše babe i none i noniće, na Istrijanke i Istrijane koji su se prvi u Europi hrabro suprotstavili fašizmu. Baš kao i tada, i danas u Istri svakodnevno živimo i baštinimo vrijednosti antifašizma, rodne ravnopravnosti i poštivanja ljudskih prava.
- Nažalost, danas u Hrvatskoj svjedočimo relativiziranju rodnih prava, nas žena, kao i antifašističkih vrijednosti. Pitamo se kamo nas to vodi i u kakvim ćemo uvjetima mi ili naša djeca slaviti stogodišnjicu ovih događaja?
Da li će hrvatsko društvo nastaviti ovim tempom relativizirati antifašizam i ženska prava, da li se stalno iznova moramo boriti za vrijednosti i prava za koje su se već davno izborile naše babe, nonići i none i kakvo to društvo puštamo u nasljeđe našoj djeci?
Mi u Istri znamo kako ćemo odgovoriti, kao žene i kao političarke: ako su mogli oni, možemo i mi, moramo i mi! Na nama je danas da se svima njima odužimo, da pokažemo koliko cijenimo sve što su prošli i koliko smo im zahvalni.
Uz to, imamo i dužnost našu djecu i mlade učiti o antifašizmu, o NOB-u i prenositi im naše vrijednosti, tradiciju i običaje kako ne bi pali u zaborav i kako bi ostali trajno nasljeđe istrijanskega čovika i načina života u Istri, kazala je Ćakić Kuhar.
- Istra živi antifašizam, a skupovi poput ovog u Rašporu, pridonose da ga prenosimo generacijama, da pričamo o njegovim vrijednostima koje su danas možda i ugrožene, o slobodi, ravnopravnosti, jednakosti, poručila je županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković, izaslanica župana Borisa Miletića.
Na skupu u Rašporu, malom selu na 693 metara nadmorske visine, koje je nekada bujalo životom, a danas formalno broji tek dva stanovnika, govorila je i laniška načelnica Roberta Medica.
- S ponosom i poštovanjem prisjećamo se onih koje su hodile, nosile i koje su se borile te obilježavamo održavanje Prve oblasne konferencije AFŽ-a za Istru u šumi Gozdac iznad Rašpora. Na tu je konferenciju, pristiglo čak 1.500 žena koje su spremno, s puškama u ruci, rame uz rame s muškarcima, prešle krvav ratni put.
Uz to, one su bile majke, domaćice, njegovateljice, bolničarke i političarke. Drugarice, hvala vam što ste nam "s puškom i teškom mukom" omogućile samostalnost i ravnopravnost u društvu. Ali borba nikad ne staje. I danas se moramo boriti svim snagama kako bi sačuvali temelje koje su naše hrabre žene postavile, jer revidiranjem povijesti ponovo se nameću pitanja o ženskim pravima i slobodama.
Mi u Općini Lanišće svojim djelovanjem pokazujemo da slijedimo njihov put. Žene ohrabrene znanjem, iskustvom, i odlučnošću preuzele su punu odgovornost upravljanja laniškom općinom. Uspjele smo probuditi Ćićariju. Na svakom koraku, u svakom selu, ljudi obnavljaju svoja imanja i sa zadovoljstvom pričaju o budućnosti na njima.
Općina svojim skromnim sredstvima kontinuirano radi na podizanju kvalitete života. U tome nam uvelike pomažu Istarska županija, resorna ministarstva te mnogi dobri ljudi, poručila je Medica.
Partizanske pjesme
Dobrodošlicu u Rašpor uvodno je zaželio Petar Božić, predstavnik sela Rašpor i praunuk Anice Božić koja je sudjelovala u antifašističkoj borbi. Zahvalio se buzetskoj Udruzi antifašista i laniškoj općini na organizaciji skupa u Rašporu. Pozdravne riječi uputila je Bruna Olenik iz Postojne, predstavnica slovenskog društva TIGR Primorske kao i veteranskog ženskog društva Dobrnič.
U ranu zoru prvog dana dvodnevne konferencije, 22. srpnja 1944. godine, rašporskim šumama odjekivale su partizanske pjesme. Baš kao i tada, Rašporom su se i sada, na 80. obljetnicu tog velebnog skupa, pronosile partizanske pjesme u nastupu Tria Kunfin.
U kraćem kulturno umjetničkom programu nastupila je i Natali Kontić, stihovima Ante Drndića "Istarska žena", potom i pjesnikinje Marija Ribarić i Ivanka Šverko, a tradicionalnim bugarenjem predstavila se vokalna skupina iz Lanišća i Podgaća, tri generacije pjevača.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
