SEZONA KUPANJA
U Istri se ispitivanje kakvoće mora na plažama provodi od 1986. godine
(Snimio Duško Marušić Čići)
Uz početak sezone kupanja kreće i praćenje stanja kakvoće mora za kupanje u Istarskoj županiji, a sve prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje, kojom je transponirana Direktiva EU o upravljanju kvalitetom vode za kupanje.
Više o programu, saznajemo od Vesna Kauzlarić, dipl.ing.biol., voditeljice Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša i Programa praćenja kakvoće mora u Istarskoj županiji.
Sezona kupanja
- Osnovni ciljevi Programa su zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, gospodarenje plažama u svrhu očuvanja njihovih prirodnih vrijednosti i održive uporabe, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava, te funkcioniranje postojećih, utvrđivanje izvora onečišćenja i njihove sanacije, objavljivanje rezultata kakvoće mora u svrhu turističke promidžbe morskog okoliša Republike Hrvatske, informiranje javnosti putem informativnih glasila, poput revija, brošura i karti, te web stranica, navodi Kauzlarić.
Program provodi sedam priobalnih županija, a provedbom koordinira Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prema Programu sezona kupanja je razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna, a praćenje kakvoće mora se obavlja od 15. svibnja do 30. rujna.
Prije svake sezone kupanja, županija definira točke uzorkovanja, a ovlaštenik izrađuje kalendar ispitivanja uz suglasnost nadležnog upravnog tijela u županiji.
Zanimljivo je da je Republika Hrvatska jedna od prvih zemalja Sredozemlja i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja provodi sustavno i kontinuirano praćenje kakvoće mora za kupanje. U Istarskoj županiji ispitivanje se provodi od 1986. godine, a sustavno i kontinuirano ispitivanje u okviru nacionalnog Programa praćenja duž cijele jadranske obale provodi se od 1989. godine.
Program praćenja kakvoće mora u Istarskoj županiji provodi se na 217 mjernih mjesta na morskim plažama, na osnovu prijedloga i zahtjeva Istarske županije, jedinica lokalne samouprave, turističkih tvrtki i javnih ustanova u sezoni kupanja. Od ukupno 217 mjernih mjesta, 150 je financirano od strane Istarske županije, a 67 od strane općina, gradova i javnih ustanova.
Ispitivanje kakvoće morskih plaža obavlja se svakih 15 dana, najkasnije u roku od 4 dana od dana utvrđenog u kalendaru uzorkovanja. Kalendar uzorkovanja je jedinstven za svih sedam županija na Jadranskom moru. Također, laboratorijska ispitivanja obalnih zavoda za javno zdravstvo su tijekom sezone raspoređena u 10 ciklusa, s razmakom od po 15 dana.
Prema Uredbi, praćenje kakvoće mora za kupanje se odnosi na morske plaže na kojoj se očekuje veliki broj kupača, a za koju nije izdana trajna zabrana kupanja. Praćenje kakvoće mora za kupanje obavlja pravna osoba ovlaštena za poslove praćenja stanja iz područja zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o vodama, a u ovom slučaju ovlaštenik je Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije.
Metode ispitivanja
Pri praćenju kakvoće mora, djelatnici provode uzorkovanje, praćenje drugih značajki kakvoće mora, laboratorijsku analizu uzoraka, ocjenu rezultata dobivenih uzorkovanjem, izradu izvješća prema odredbama ove Uredbe i izradu profila mora za kupanje.
Pokazatelji kakvoće mora obuhvaćaju opažajne pokazatelje, poput vizualnih osobina mora i meteoroloških uvjeta, fizikalne pokazatelje i analizu mikrobioloških pokazatelja.
Pod meteorološkim uvjetima u obzir se uzimaju smjer i jačina vjetra, prisustvo ili odsustvo kiše i jačina na dan uzorkovanja i dan prije uzorkovanja, te vremenske prilike. Pod vidljivo onečišćenje mora, bilježi se prisustvo boje, masnih mrlja, vidljivog otpada i drugog.
Također, prate se i temperature zraka i mora, slanost mora, te prisustvo bakterije Escherichia coli i crijevnih enterokokija.
Različite su i točke uzimanja uzoraka mora za kupanje na morskoj plaži - naime, na pješčanoj ili šljunkovitoj plaži po jedan uzorak na svakih 100 metara dužine, na mjestima gdje se očekuje najveći broj kupača ili gdje se, prema profilu mora za kupanje, očekuje najveći rizik od onečišćenja; na ostalim plažama po jedna točka na svakih 200 metara dužine, na mjestima gdje se očekuje najveći broj kupača ili gdje se, prema profilu mora za kupanje, očekuje najveći rizik od onečišćenja; po jedna točka na ušću vodotoka u more, priobalnog izvora i vrulja, te na mjestima gdje postoji najveći rizik od onečišćenja.
Na pješčanoj i šljunkovitoj morskoj plaži uzorci se uzimaju u moru dubine od najmanje jedan metar, 30 centimetara ispod površine.
Na ostalim morskim plažama (kamene obale, hridi i dr.) uzorci se uzimaju na udaljenosti od najmanje jedan metar od obalne linije, u moru dubine od najmanje jedan metar, 30 centimetara ispod površine. Na ušću vodotoka u more, priobalnog izvora i vrulja, te na mjestima gdje postoji rizik od onečišćenja, uzorci se uzimaju, gdje je to moguće, u moru dubine od najmanje jedan metar, 30 centimetara ispod površine.
Uzorci mora za kupanje na morskim plažama ne uzimaju se za vrijeme jake kiše, jakog vjetra, velikih valova ili pojave proliferacije makroalgi ili fitoplanktona.
Svaki uzorak mora prikuplja se u sterilnu staklenu ambalažu, te se transportira do laboratorija na temperaturi od 5±3C.
Najveći broj uzoraka u Istarskoj županiji uzorkovan je s morske strane pomoću plovila, dok je nekolicina uzorkovana s kopna pomoću teleskopskog štapa. Prikupljeni uzorci pokrivaju čitavu zapadnu i istočnu obalu Istre, te sam jug.
Analiza u laboratoriju
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, analizi prikupljenih uzoraka pristupa se odmah nakon uzorkovanja. Mikrobiološka analiza se temelji na membranskoj filtraciji morske vode kroz posebne filter papire namijenjene za rast bakterija.
Analiziraju se dva mikrobiološka parametra: bakterije Escherichia coli i crijevni enterokok, svaki u 100 mL morske vode. Mikrobiološka analiza gotova je za 48 sati.
Escherichia coli i crijevni enterokok su bakterije koje spadaju u pokazatelje fekalnog onečišćenja mora, te njihova prisutnost iznad graničnih vrijednosti ukazuje na fekalno onečišćenje.
Zagađena voda može, ako se proguta, utjecati na ljudsko zdravlje, uzrokujući želučane tegobe i dijareju. Moguće su i infekcije uha, očiju i gornjih dišnih putova, a povremeno se mogu dobiti i teže zarazne bolesti.
Osim mikrobiološke analize, u laboratoriju se mjeri i salinitet svakog uzorka morske vode.
Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje i kriterija iz Uredbe o kakvoći mora za kupanje, određuje se pojedinačna ocjena, godišnja ocjena i konačna ocjena. Pojedinačna ocjena donosi se na osnovu rezultata mikrobiološke analize uzorka odnosno broja izraslih kolonija ciljane vrste bakterija u kontroliranim uvjetima inkubacije uzoraka.
Prema kriterijima, donosi se godišnja ocjena za tekuću sezonu ispitivanja i konačna ocjena, koja uključuje netom završenu sezonu kupanja i prethodne tri sezone kupanja (ukupno četiri sezone ispitivanja). Ocjena se donosi na osnovu definirane statističke obrade podataka. U slučaju godišnje ocjene, obrađuje se set podataka od završene sezone, a za konačnu ocjenu, za statističku obradu uzima se set podataka zadnje četiri godine tj. sezone ispitivanja.
U Istarskoj županiji je tijekom godina praćenja uvijek prevladavala izvrsna kakvoća mora kod pojedinačne, godišnje i konačne ocjene.
Faktori koji utječu na kakvoću
Pojave kišnih događaja uobičajeno imaju za posljedicu lošiju kakvoća mora i sniženje kategorije mora s izvrsne ocjene na dobru ili zadovoljavajuću i događaju se uglavnom u kolovozu i rujnu.
Plaže na kojima su takve pojave najizraženije nalaze se u blizini ušća rijeka ili povremenih bujičnih potoka (kao što su plaža u Novigradu pod utjecajem ušća rijeke Mirne na Antenalu, plaže u Rapcu, Umagu i Poreču pod utjecajem malih potoka), plaže u neposrednoj blizini preljevnih voda izvora (primjer plaže u Plominskom zaljevu) ili na mjestima gdje ima vrulja, koje se aktiviraju u kišnim periodima pa dolazi povećanog utoka voda s kopna putem podzemnih voda (plaže u Raškom zaljevu).
Ostali događaji koji ugrožavaju kakvoću mora su izlijevanja otpadnih voda iz podvodnih ispusta, crpnih stanica uz obalu, nepropisnog pražnjenja septičkih jama i nautički promet.
Kada uzorkovanjem dobiveni mikrobiološki pokazatelji prelaze granične vrijednosti za ocjenu »zadovoljavajuće«, smatra se da je došlo do kratkotrajnog onečišćenja. U tom slučaju NZZJZIŽ odmah obavještava inspektora zaštite okoliša i druge nadležne inspektore, te se provodi koordinirani inspekcijski nadzor, radi utvrđivanja izvora onečišćenja. Do prestanka kratkotrajnog onečišćenja, ovlaštenik svakodnevno obavlja dodatna uzorkovanja.
O pojavi kratkotrajnog onečišćenja ovlaštenik odmah obavještava nadležno upravno tijelo u županiji koje je dužno putem sredstava javnog priopćavanja informirati javnost, koncesionara i/ili jedinicu lokalne samouprave upozorenjem o pojavi i očekivanom trajanju onečišćenja. Onečišćenje se smatra trajnim ako kakvoća mora na morskoj plaži nakon uklanjanja izvora onečišćenja i nakon sljedećeg redovnog uzorkovanja ne odgovara propisanim graničnim vrijednostima mikrobioloških pokazatelja. U tom slučaju inspektor zaštite okoliša naređuje trajnu zabranu kupanja na morskoj plaži, postavljanje službene oznake zabrane kupanja i postavljanje barijera na kopnenom i morskom dijelu plaže.
Inspektor zaštite okoliša izdaje odobrenje za uklanjanje službene oznake i barijera, ako su dva uzastopno analizirana uzorka mora ocijenjena ocjenom »zadovoljavajuće«, »dobro« ili »izvrsno«.
Iznenadna onečišćenja odnose se na dojave izvan redovitog uzorkovanja od strane građana, turista, turističkih kuća ili ostalih poduzeća. Takve dojave se uvijek provjere da li se odnose na lokacije redovitih plaža, obavještava se inspekcija i ukoliko se pokaže potreba provodi se izvanredno uzorkovanje.
Aplikacija kakvoća mora na hrvatskim plažama
Dvojezična baza podataka i aplikacija »Kakvoća mora na hrvatskim plažama« dostupna je na linku https://vrtlac.izor.hr/ords/kakvoca/kakvoca.
Putem ove aplikacije želi se osvijestiti javnost o velikoj važnosti kakvoće mora, prvenstveno radi zaštite zdravlja kupača. Javnosti je time, u realnom vremenu, omogućena uključenost u Program praćenja, gdje putem rubrika komentara i prijedloga, aktivno može sudjelovati u očuvanju Jadranskog mora, kao jednom od temeljnih prirodnih resursa.
Nova mrežna aplikacija, dostupna na poveznici https://vrtlac.izor.hr/ords/kakvoca/bwdn službeno je predstavljena za sezonu kupanja 2024. tijekom održavanja XXIX. radnog sastanka županijskih zavoda za javno zdravstvo i županijskih upravnih odjela.
Po europskom izvješću Hrvatska na visokom trećem mjestu
Europska agencija za okoliš (EEA) svake godine izrađuje Izvješće o kakvoći voda za kupanje u Europi i prema kakvoći vode za kupanje Hrvatska se svake godine nalazi pri vrhu popisa europskih zemalja.
Prema podacima u izvješću za 2023. godinu, Hrvatska se nalazi na visokom 3. mjestu (iza Cipra i Austrije) s 96,7 % lokacija ispitivanja na kojima je kakvoća vode za kupanje ocijenjena ocjenom izvrsno.
Klimatske promjene
Tekuća evaluacija Direktive o vodama za kupanje trenutno je u fazi dovršetka i očekuje se da će njezini rezultati, zajedno s rezultatima revizije Okvirne direktive o morskoj strategiji, biti objavljeni tijekom 2024. Ove su evaluacije najavljene u Akcijskom planu nultog onečišćenja i odvijati će se u kontekstu šire revizije niza drugih relevantnih dijelova zakonodavstva, kao što je Direktiva o pročišćavanju urbanih otpadnih voda (UWWTD), revizija popisa zagađivača prema Direktivi o podzemnim vodama (GWD) i Direktiva o standardima kvalitete okoliša (EQSD) (EC, 2022.). Početkom 2024. godine dogovoren je revidirani, koji će imati značajan utjecaj na cjelokupan sektor gradskih otpadnih voda i, kroz njegovu provedbu, pozitivne učinke na vode za kupanje diljem EU-a. Općenito, nova direktiva zahtijeva stroži i napredniji tretman - uključujući mikrozagađivače - pomiče sektor prema energetskoj i klimatskoj neutralnosti, osigurava bolje praćenje industrijskog onečišćenja koje dospijeva u urbane sustave otpadnih voda i omogućava pristup kanalizaciji. Nova direktiva zahtijeva bolje upravljanje izlijevanjem oborinskih voda i urbanim otjecanjem, što bi također trebalo doprinijeti budućoj kvaliteti vode za kupanje.
Analiza se temelji na povijesnim podacima prikupljenim za sezone kupanja između 2008. i 2022. u skladu s Direktivom o vodi za kupanje - konkretno, bazi podataka o kvaliteti vode za kupanje WISE 2023. - i podacima reanalize padalina po satu Copernicus ERA5-Land. Ukupno pokriva gotovo 25.680 voda za kupanje diljem Europe. Uz prikupljanje i prethodnu obradu klimatskih podataka, EEA je također provela deskriptivne statističke analize i pregledala postojeću literaturu o tome kako ekstremni vremenski uvjeti mogu utjecati na javno zdravlje.
Konkretno, analiza napominje da obilne kiše (više od 20 mm u 1 danu) povećavaju rizik od loše kvalitete vode za kupanje mobilizacijom onečišćenja uslijed izlijevanja kanalizacije, poplava ili površinskog otjecanje - s odgovarajućim potencijalnim utjecajem na zdravlje kupača. Očekuje se da će klimatske promjene povećati intenzitet i učestalost raznih ekstremnih vremenskih događaja, uključujući obilne kiše. Konceptualni odnos između zagrijavanja klime, povezanih hidrometeoroloških događaja i pojave E. coli, crijevnih enterokoka i cijanobakterija.
Europske vode onečišćene kao posljedica jake kiše predstavljaju opasnost za zdravlje kupača - opasnost za koju se može očekivati da će postati sve prisutnija kako klimatske promjene povećavaju učestalost takvih ekstremnih vremenskih događaja.
Kako bi se smanjio ovaj rizik, predložena revizija Direktive o pročišćavanju gradskih otpadnih voda identificira, među ostalim izvorima, izlijevanje oborinskih voda i onečišćeno gradsko otjecanje kao važne izvore onečišćenja vode koji se mogu izbjeći. Također se naglašava da se očekuje povećanje takvih emisija zbog klimatskih promjena i rastuće urbanizacije, čime infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama postaju ranjive na klimatske promjene. Ovi izvori onečišćenja trebali bi se rješavati na lokalnoj razini od slučaja do slučaja integriranim urbanim planovima upravljanja otpadnim vodama.
Svaki integrirani plan upravljanja urbanim otpadnim vodama treba uključivati ciljeve za smanjenje onečišćenja od oborinskih izljeva kao i mjere za postizanje tih ciljeva.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
