u kršanu
Održana 58. smotra narodne glazbe i plesa Istre: "To je prezentacijski prikaz stanja folklornih društava i pojedinaca našeg kraja"
U Starom gradu Kršanu održana je 58. smotra narodne glazbe i plesa Istre, u organizaciji Saveza folklornih društava Istarske županije, KUD-a »Ivan Fonović Zlatela«, Općine Kršan i Turističke zajednice Općine Kršan. U programu je sudjelovalo oko 200 izvođača; pjevača i svirača iz različitih krajeva Istre te devet kulturno-umjetničkih društava, a KUD »Ivan Fonović Zlatela« iz Kršana bio je domaćin smotre. Publici je predstavljeno 10 plesova, 12 pjesama i 14 svirki, među kojima barbanski balon, labinski tanac, balun, »balo di cuscin« tj. balun iz Rovinjskog sela, valcer, kršanski balon, »sette passi« i mnogo drugih plesova.
Mimohod
Smotri je prethodio mimohod svih izvođača koji je krenuo ispred Doma kulture prema kršanskom Kaštelu, u kojem se odvijao program.
Noel Šuran iz Centra za nematerijalnu kulturu Istre u Pazinu kazao nam je kako pruža stručnu podršku s ciljem njegovanja svih tradicija koje Istra ima te njihove prezentacije.
- Smotra je prezentacijski prikaz stanja folklornih društava i pojedinaca u Istri, te predstavlja samo mali segment bogatstva nematerijalne baštine. Lijepo je da se smotra održava u Kršanu, zbog zanimljivog povijesnog ambijenta i zato što kršansko društvo kvalitetno promiče tradiciju, kazao je Šuran.
- Smotra ima izuzetnu vrijednost jer se održava neprekidno već gotovo 60 godina, a svake godine se održava u drugom mjestu. U prvim godinama se održavala u Motovunu, a kasnije se počela organizirati u više mjesta. Lani je bila u Krasici, a sljedeće godine će biti u Taru. Nadam se da će se 60. obljetnica održati u Motovunu jer je to »dijamantni pir«. Imamo nekoliko živih svjedoka koji su nastupali na prvoj smotri upravo u tom srednjovjekovnom gradu, a za dvije godine će izdati monografija upravo o ovoj manifestaciji, ističe Šuran.
Zoran Karlić, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva »Ivan Fonović Zlatela«, izrazio je zadovoljstvo što se smotra konačno održava u Kršanu te istaknuo da je ovo prvi put da se manifestacija održava u tom mjestu.
- Sretni smo i zadovoljni što je smotra konačno stigla u Kršan. Puno smo razmišljali o smotri i popratnim sadržajima. Smotra se održava na glavnoj centralnoj pozornici, a program prate kulturno-umjetnička društva i brojni pojedinci kroz instrumentalne, vokalne i instrumentalno-vokalne izvedbe, rekao je Karlić. Naglasio je da na smotru dolazi ono najbolje što Istra trenutno ima, te da je važno ne samo čuvati tradiciju, već je i živjeti i prenositi svaki dan.
- Ja sam svirač, pjevač, voditelj sviračke sekcije i predsjednik KUD-a iz Kršana te član suorganizacijskog tima. U suradnji s Etnografskim muzejom Istre iz Pazina, radimo na monografiji koja će odati počast prvih 60 godina smotre, od Motovuna 1966. godine do današnjeg dana. Smatram da prije svega ovo mora biti fešta, tj. festival. Često se smotra organizira drugu subotu u kolovozu, u špici sezone, kada se pjevači i svirači jedva okupe, a manifestacija se održava u turističkim gradovima gdje turisti možda eventualno prođu. Da bi smotra postala manifestacija koju posjećuju turisti, potrebno je uložiti u marketing i branding. Svi smo mi volonteri i amateri, i ovo radimo isključivo iz ljubavi i unutarnje potrebe, prvenstveno za nas, a tek onda za ostale.
Oni koji su danas nastupili su većinom stariji od 15 godina, jer je ovo ipak više za odrasle. U društvu imamo i niže uzraste od 6 do 9 godina i mladima se lijepo pristupa, tako da je sigurno da nema bojazni da će ova tradicija nestati. Odrasli ljudi imaju priliku, u KUD-ovima i izvan njih naučiti tradicionalno pjevanje i glazbu, zaključio je Karlić.
Važnost tradicije
Josip Percan, predsjednik Saveza folklornih društava Istarske županije, rekao je da je osobno jako oduševljen povijesnim kaštelom te kazao kako će prostor oplemeniti smotru koja će oplemeniti kulturno dobro koje se tamo nalazi. Percan je kazao da je prva smotra održana 1966. godine u Motovunu i da su u čast 60. obljetnice smotre krenuli s pripremnim radnjama kako bi izdali monografiju za dvije godine.
Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, istaknuo je da ako se izgubi ono što se govori, pjeva i pleše, to bi bio ogroman gubitak za kulturni identitet, scenu i civilizaciju. Posebno mu je drago da je došlo do sinergije Etnografskog muzeja Istre i njegovih djelatnika, dr. sc. Ivone Orlić i dr. sc. Noela Šurana, i onih koji su svemu ovome najbitniji, jer bez ovih 200-njak ljudi koji su umom i srcem posvećeni svemu ovome, ne bi imali smotru. Dodao je da će Županija i dalje financijski podupirati i pomoći na bilo koji način s osnovnom idejom da se sačuvaju njihovi običaji, kante i plesi, jer je to jedini način da sačuvaju dio sebe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
