Nova zgrada dugačka je čak 96 metara
U tisku i na društvenim mrežama sve se više špekulira koje će cijene dosegnuti penthaus stanovi koji se grade u novoj velikoj zgradi ma mjestu nekadašnje Mirnine hladnjače. Iz splitske tvrtke Casa Buona Parte ne odgovaraju na naše upite o gradnji ove zgrade. Zna se samo da će se u njoj uz poslovne prostore na trećoj etaži izgraditi 16 luksuznih stanova koji su već dobili epitet najskupljih u državi. U Rovinju, naime, cijena kvadrata doseže i do sedam tisuća eura, a za ove se govori da će se prodavati za deset tisuća eura po kvadratu.
Zgrada čiju gradnju financira splitski trgovački lanac Thommy nalazi se na kraju uvale Valdibora, u sjevernoj luci, glavnom pristupu centru grada i parkingu. Davne, 1821. godine na toj je lokaciji, na samoj obali zaljeva, bio izgrađen zatvor. Na starim razglednicama može se vidjeti da je zatvor je imao krov na dvije vode. Takve su bile sve javne zgrade iz ondašnjeg doba.
Potom je 1860. godine za potrebe industrije, prvenstveno velike destilerije Ampelea, najveće u široj regiji, nasuta velika obala s industrijskim kolosijekom, baština prve industrijske revolucije, mjerilom i položajem potpuno indiferentna pitoresknom Rovinju. S te je obale vidljiv najslikovitiji obris rovinjskog poluotoka i sv. Eufemije a potom na sjeverni akvatorij Rovinja sve do, kada je burno vrijeme, talijanskih Dolomita.
Zatvor je dograđivan 1870. 1900. i 1965. godine, kada je adaptiran za hladnjaču tvornice Mirna, kada je dobila ravni krov. Buduća zgrada Casa Buona Parte manja je od hladnjače iz 1965. godine, ali veća od zatvora iz 1821. godine.
Zgradu su projektirali arhitekti Dražen Juračić, Jelena Skorup i Marija Grković. Gabariti buduće zgrade, čija je gradnja u tijeku, određeni su prostornim planom. GUP Grada Rovinja smješta zgradu nekadašnje hladnjače u kulturno-povijesnu cjelinu grada, a konzervatorske smjernice određuju visinske konture rekonstrukcije prema izvornoj građevini zatvora, a tlocrtne prema hladnjači.
Čuva se jedino kamena peta izvorne građevine zatvora iz 1821. godine, skošeni podzid temelja koji mora ostati vidljiv na morskom pročelju. Elaborat natječaja kojeg su raspisali Grad Rovinj i Tommy tražio je potpuno iskorištenje dozvoljenog volumena, efikasan, smislen i skladan smještaj poslovnih i stambenih sadržaja.
- Važno nam je bilo postići harmonizaciju hipertrofirane zgrade s okolinom, mimikriju gornjih katova u morskim vizurama te uvlačenje potkrovnog kata da se ne vidi iz gradskog prostora. Time se rekonstruirana zgrada doživljava kat nižom, kaže Dražen Juračić.
Određeno je da će u suterenu biti market. U prizemlju je parking stanara s ulazom iz stražnje Ulice August Ferri. Na prvom katu bit će jednoetažni stanovi, na drugom katu i uvučenom potkrovlju dvoetažni stanovi. Zgrada ima tri lica. Morsko pročelje akcentuira kamenu petu punim masivnim venecijansko crvenim zidovima suterena i prizemlja, marketa i parkinga.
- Najvidljivije je najmanje pročelje, začelje smješteno na kraju automobilskog pristupa povijesnom gradu i najvećem parkingu na operativnoj obali. Na njemu se sažimaju oblikovna načela obaju dugih fasada«, opisuje Juračić cjelokupni projekt i nastavlja:
- Luksuzno stanovanje u velikim stanovima prvenstveno je posljedica odredbe GUP-a Rovinja da se u kulturno povijesnoj cjelini grada ne mogu planirati zgrade s više od 16 stanova. U ovu devedeset metara dugačku zgradu moglo je u normalnim okolnostima stati i dvostruko više stanova.
Budući da govorimo o zgradi s vjerojatno najskupljim stanovima koji će se naći na tržištu, pitali smo koliko to utječe na arhitekturu.
- Veća tržišna cijena prvenstveno omogućava vrhunsku kvalitetu izvedbe. Zahtijeva i usklađenje s komercijalnim trendovima organizacije i opremanja luksuznog stanovanja. Investitor je tijekom razrade idejnog natječajnog rješenja bitno utjecao smjernicama koje su artikulirali kolege Željko Krstičević, Emil Šverko i Miro Bilonić, nastavlja Juračić.
Gradnja zgrade, realizacija projekta je započela prošle godine i bit će završena u ovoj ili početkom sljedeće. Projekt, od natječajnog rada do izvedbenih nacrta vode tri autora: Dražen Juračić, Jelena Skorup i Marija Grković. Sve troje u raznim omjerima rješavaju pitanja: koncipiranja, artikuliranja, detaljiranja, tehničke evaluacije, koordinacije suradnika projektanata - konstrukcije, instalacija, tehnologije radnih procesa, zaštite od požara, energetske učinkovitosti, konzultiranja s konzervatorima i gradskim službama, ishođenja dozvola i suradnje s tehničkom službom investitora. Za uspjeh na arhitektonskom natječaju, kaže Juračić, posebno je zaslužan Zvonimir Pavković koji je izradio uvjerljive vizualizacije.
- Pitanje koje završetak ove gradnje dodatno otvara je uljuđenije operativne obale, monstr-parkinga u sjevernoj rovinjskoj luci. Treba li pregrijani prazni auto imati najbolji pogled na rovinjski poluotok i sv. Eufemiju?, zanima arhitekta Juračića.
Ova je njegova, u naravi utemeljena konstatacija, izazvala polemike Rovinjaca na društvenim mrežama. Uglavnom, Rovinjcima je neupitno parkiranje nadomak povijesne jezgre iako je riječ o prostoru koji bi se mogao puno bolje iskoristiti. Sam podatak da na operativnu obalu parkirališta Valdibora godišnje s mora stiže oko 300 tisuća izletnika, koji se potom šuljaju između automobila da bi se dočepali staroga grada zbog čega su i došli. Rovinj je, naime, jedna od obaveznih luka kruzera koji kreću iz Venecije uz istočnu obalu Jadrana, a tuda se vraćaju istom rutom. Uz to prema Rovinju svakodnevno voze izletničke brodske ture sa drugih odredišta zapadne Istre, od Pule do Umaga.
O prostoru nekadašnjeg operativnog lučkog platoa, sadašnjeg parkirališta, često se govorilo kao o rovinjskoj recepciji okrenutoj prema moru. Uz ostalo, govorilo se da će se ovdje preseliti i rovinjska turistička zajednica te mnogi drugi sadržaji povezani s a prihvatom gostiju s mora.
Kada se gradio hotel Lone arhitektonski Studio 3LHD je po narudžbi Adris grupe izradio idejni projekt prostora garaža Istarskih boksita. Namjeravajući iskoristiti prostor koji je u vlasništvu Adrisa idejni projekt je nudio preseljenje autobusnog kolodvora, koji je na Trgu na lokvi jedna od neuralgičnih točki rovinjskog prometa. Predlagale su se dvije varijante, ulaz s donje ili gornje strane a na preostale dvije etaže bili bi se smjestili hiper market i izmjestio parking sa operativne obale. Prijedlog je bio dugo na stolu ali do dogovora nije došlo pa je kao lokacija novog kolodvora određen parking na Končeti, pola kilometra udaljen od ove dvorišta Boksita, koje je Adris grupa ustupila Gradu za parkiralište.
Kasnije je sa sličnom inicijativom premještanja parkinga došla i ekipa okupljene oko najpoznatijeg rovinjskog skipera Damira Peteha, suvlasnika tvrtke Way Point za čarter krstaša i Damira Mandekića, nekadašnjeg direktora ACI-ja, sada inženjerskog biroa Mack Projekt, koji uz ostalo nadzire gradnju marine Porto Baroš. Poznato je da je Rovinj uz Umag najposjećenija ulazna luka Jadrana, gdje se prijavljuje i sidri najviše nautičara koji iz brojnih talijanskih marina ljeti stižu na našu obalu.
Izgradnjom nove ACI marine sa pet zvjezdica Rovinj je izgubio velik broj tranzitnih vezova, a privremeno su zbog orijentacije ACI-ja na veće otišle i manje jahte. Istodobno, gradu kronično manjka komunalnih i gospodarskih vezova. Lučka uprava Rovinj je podržala inicijativu i bila zainteresirana za izgradnju sjeverne luke. Uz ostalo platila je i izradu Programske studije sjeverne luke Valdibora koju je izradila tvrtka Dražul Glušica arhitekti iz Rijeke. Kalkuliralo se da bi cjelokupni projekt koštao 40 milijuna eura za što su postojali investitori i još bi se mogli naći.
Prostrana uvala Valdibora je pet puta veće od stare gradske luke, pa se u nju mogu premjestiti svi ribarski i prijevoznički brodovi. Studija sjeverne gradske luke osmislila je prostor od sadašnjeg parkirališta do željezničke stanice sa 200 vezova za potreba Grada Rovinja.