Koordinatorica radiologije Istarskih domova zdravlja
Dr. Lorena Brnjac: "Nedostatak radiologa namjeravamo riješiti suradnjom s vanjskim stručnjacima"
Dr. Lorena Brnjac (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Radiološka dijagnostika, jedna od 17 djelatnosti Istarskih domova zdravlja, organizirana je u svih sedam ispostava, a s tim da se u Puli obavlja samo RTG dijagnostika zuba, budući da je ostala dijagnostika dostupna u Općoj bolnici Pula.
RTG oprema je u svim ispostavama bila analogna s filmovima, stara u prosjeku 30 godina, no prije par godina nabavljeni su i instalirani novi uređaji, kao i novi hardver, te napredni softveri koji omogućuju kvalitetnu dijagnostiku. Nova tehnologija omogućila je reorganizaciju djelatnosti i veću funkcionalnost sustava, no njegova ključna i najvažnija karika ostalo je ogromno iskustvo i posvećenost liječnika radiologa i njihovih timova ljudi, bez kojih ni najmodernija oprema na svijetu ne bi značila ništa.
Dijagnostika od 1986. godine
U labinskoj ispostavi »dr. Lino Peršić« već dugi niz godina na čelu tima radiologije nalazi se dr.med.spec.radiologije Lorena Brnjac koja je nakon završetka studija i nekoliko godina rada na »hitnoj«, već od 2000. godine krenula na doškolovanje i počela s radom na ultrazvučnoj dijagnostici.
»S obzirom na to da je i tad, kao i danas, nedostajalo kadrova od te sam godine kao liječnica opće medicine počela obavljati ultrazvučne preglede abdomena, dojke i štitnjače. Radi se o dijagnostici koja se u Domu zdravlja u Labinu obavlja još od 1986. godine s tim da su na početcima to dolazili raditi liječnici iz Rijeke. Krenulo se s nekim starim ultrazvučnim aparatima, da bi se 1989. godine kupio prvi moderniji ultrazvučni uređaj, te počelo s praksom slanja labinskih liječnika na edukaciju.
Na ultrazvuku u ovom Domu zdravlja je radio pokojni dr. Gržalja, zatim dr. Radeljak koji je sad u mirovini, dr. Milevoj i dr. Višković. Kad je ona upućena na specijalizaciju iz radiologije, mene su poslali na edukaciju za ultrazvučnu dijagnostiku, tako da smo mi u Labinu, još od 1989. godine, kontinuirano imali liječnike koji su radili ultrazvučne preglede u Domu zdravlja.
Mene su na specijalizaciju iz radiologije poslali 2007. godine, nakon što je dr. Višković otišla u Zagreb, a dok mene nije bilo »u sustav« obavljanja ultrazvučne dijagnostike ušla je dr. Silvija Benković koja je specijalist opće medicine. Od 1. siječnja 2011. vratila sam se u Labin te sam na ovom mjestu kao specijalist radiologije«, govoreći o svom profesionalnom razvoju, ali i razvoju radiologije na Labinštini kazala nam je dr. Lorena Brnjac, koja je odnedavno imenovana koordinatoricom djelatnosti radiologije Istarskih domova zdravlja.
Liječnici na specijalizaciji
Povijest koja je svakako zanimljiva i zato što u drugim ispostavama ne postoji tako duga tradicija djelatnosti zbog čega su u počecima labinskoj radiološkoj ambulanti gravitirali ne samo pacijenti s Labinštine, već su dolazili i iz raznih drugih dijelova Istre.
Radiološka djelatnost u međuvremenu je organizirana u svim ispostavama, a ciljem adekvatne kadrovske ekipiranosti kontinuirano se i dalje ulaže u liječnike, pa se tako i sad na specijalizaciji nalazi dvoje rječnika čijim bi se povratkom trebale popuniti kadrovske »rupe« koje u toj djelatnosti trenutno postoje u Poreču i u Rovinju.
Na pitanje o dostupnost radiološke dijagnostike u Istarskim domovima zdravlja, odnosno o tome kako je radiološka dijagnostika danas organizirana u sedam županijskih ispostava dr. Brnjac kaže kako je klasična radiologija dostupna u roku od tjedan dana u svim ispostavama Istarskih domova zdravlja, dok ultrazvučna dijagnostika, upravo zbog nedostatka radiologa, privremeno nije dostupna u ispostavama u Poreču i Rovinju zbog čega se pacijenti s tog područja upućuju u druge domove zdravlja.
»S obzirom na to da se radi o turističkim gradovima u kojima je potreba za tom vrstom usluge velika i da zbog dugotrajne specijalizacije na nove liječnike još neko vrijeme ne možemo računati, pokušavaju se pronaći neka druga rješenja, pa i kroz suradnju s vanjskim institucijama i stručnjacima.
Nedavno se stupilo u kontakt s troje liječnika koji imaju iskustva i radili su već ultrazvučne preglede, a koji su pokazali interes da se uključe i pomognu nam da prebrodimo ovu situaciju do pronalaska trajnog rješenja u obje ispostave. Sklopljen je i sporazum o očitavanju radioloških nalaza »na daljinu«, no ultrazvuk ne možemo raditi »na daljinu«, za to nam trebaju liječnici koji će upravljati i raditi s ultrazvučnim aparatom. Vjerujem da smo na dobrom putu da to osiguramo kroz suradnju s vanjskim suradnicima koji nisu radiolozi, ali su licencirani i imaju iskustva za rad na ultrazvučnim aparatima«, kaže dr. Brnjac.
Mobilni mamograf
Što se dijagnostike tiče tu su i mamografski uređaji koji se nalaze u ispostavama u Labinu i Pazinu, a odnedavno je u »akciji« i mobilni mamograf kojeg je, na prijedlog struke, kupila i u potpunosti financirala Istarska županija, kako bi ta usluga bila čim dostupnija što većem broju žena u Istri.
Naime, kroz županijski proračun izdvajaju se značajna sredstva i za preventivne preglede i kampanje kako bi se motivirao što veći broj njih da se odazovu na preglede jer ako se rak dojke otkrije na vrijeme moguće ga je izliječiti.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije koordinira i poziva žene na preglede u sklopu Nacionalnog plana ranog otkrivanja raka dojke, a početkom ove godine u planu je obilazak Bujštine, odnosno Novigrada, Umaga, Buja i drugih područja na kojem ne postoji fiksni mamograf. Za obavljanje mamografskog pregleda žene s tog područja trebale su zato izdvajati puno više vremena, a nisu imale ni pravo na naknadu za putne troškove, stoga je ovo veliki napredak jer se mobilnim mamografom pregled može obaviti praktički pred njihovim pragom.
No, želja i cilj je smanjiti vrijeme čekanja i na ostale radiološke preglede. Jedan način za to je, kaže dr. Brnjac, da obiteljska medicina »filtrira« uputnice kroz trijažu i odvajanje onih kojima ta dijagnostika nije potrebna, dok je drugi bolja kadrovska ekipiranost. »Manjak specijalista radiologa ne osjećaju samo Istarski domovi zdravlja, već i mnoge druge zdravstvene ustanove, a rezultat svega toga je da se pojedini procesi ne obavljaju onom dinamikom kojom bi mogli i da je čekanje na termin dulje nego što bi smjelo o trebalo biti.
Ali i ovo je sustav u kojem rade ljudi i uz njihov manjak, čak i onda kad svakoga dana daju sve od sebe, takvi procesi su nažalost neizbježni. Stoga, ponavljam, vjerujem da će napori da u sustav uvedemo dodatne liječnike uroditi plodom, te nam omogućiti da krenemo u rasterećivanje listi čekanja, odnosno da čekanje na sve vrste usluga približimo što je moguće više nekom prihvatljivom roku.«, zaključuje naša sugovornica.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
