U Multimedijalnom centru grada Rovinja postavljena je izložba »Papirnati svjedoci prošlih vremena«, isčitavanje muzejske prošlosti kroz publikacije. Riječ je o prvom od niza ovogodišnjih programa kojima se obilježava 70 godina djelovanja Muzeja grada Rovinja. Iako je muzej, zbog radova na obnovi palače Califfi, zatvoren za javnost, obljetnička će se godina obilježiti izložbama manjeg formata, predavanjima, prezentacijama i edukativnim programima usmjerenim na predstavljanje muzejske građe i prikazivanje nekih od muzejskih aktivnosti koje su obično sakrivene od očiju javnosti.

Papirnati svjedoci prošlih vremena su tiskovine, plakati, pozivnice, različiti oblici muzejskih publikacija koje prate izložbe i iz kojih se na ilustrativan način može iščitati muzejska povijest. Publikacija je opipljivi trag koji ostaje nakon održanog programa, dokumentacija izloženih predmeta, informacija o provedenoj aktivnosti, vizualizacija muzejskog rada.

Muzej pokrenuli likovni umjetnici

Na izložbi Papirnati svjedoci prošlih vremena prikazuje se odabir muzejskih publikacija, knjiga, kataloga, prospekti, letci i plakati koji su pratili izlagačku djelatnost muzeja od osnivanja 1954. godine pa do recentnih izdanja. Tiskovine su stavljene u kontekst izložbi, grupnih, samostalnih, gostujućih, ali i stalnih postava koji su se izmjenjivali kroz višedesetljetnu povijest muzeja. Grupiranjem na jednom mjestu muzejska izdanja dobiva se pregled održanih izložbi te se daje slojevit uvid u bogatu programsku aktivnost muzeja.

Inače, za otvaranje muzeja najzaslužniji su likovni umjetnici. Kao Zavičajni muzej počeo je djelovati 1954. godine. Karizmatični Bruno Mascarelli je predvodio inicijativni odbor i prvi muzejski savjet, a za prvu upraviteljicu postavljena je slikarica i grafičarka Zora Matić, koja je gotovo sama očistila zapuštenu baroknu palaču Califfi, najljepšu i najvrjedniju zgradu u Rovinju. Njihova vizija, upornost i činjenica da su upravo likovni umjetnici bili meritorni u formiranju ustanove ostavila je bitan trag na izložbenoj djelatnosti Muzeja sve do danas.

Fiorenza Šaban vodi radionice (Snimio: Aldo Pokrajac)

Počeci 1950-ih bili su skromni. Priređivale su se izložbe na kojima se izlagala građa posuđivana od zagrebačkih i riječkih muzeja uz poneku likovnu izložbu umjetnika koji su tih poslijeratnih godina pristizali i naseljavali se u Rovinju. Plakati, pozivnice i letci bili su više iznimka nego pravilo. Međutim, već sredinom 1960-ih počinju se priređivati izložbe u organizaciji Muzeja, popraćene plakatima i letcima. Nerijetko su ti plakati izrađeni od strane samih izlagača, ručno pisani, nepretenciozni, sukladno duhu vremena u kojem su nastali.

Rovinjska Likovna kolonija i Grisia

U tom su se desetljeću iznjedrile skupne izložbe u organizaciji Muzeja koje će imati dugi vijek trajanja i postati prepoznatljiv likovni milje Rovinja. Riječ je o rovinjskoj Likovnoj koloniji i Grisiji, jednodnevnoj izložbi na otvorenom, koja se održavala prve nedjelje u kolovozu. Od svog osnivanja 1967. Grisia je bila najpoznatija izložba na otvorenom u Jugoslaviji. U svojim najboljim godinama izazivala je takvo zanimanje turista i kolekcionara da bi ju znalo posjetiti i do 15 tisuća ljubitelja likovne umjetnosti. Osamdesetih godina 20. stoljeća Muzej dobiva seriozne stalne postave suvremene umjetnosti i starih majstora, kao i sobu posvećenu Vilku Šeferovu. dok se suvremena likovna produkcija publici predstavlja u rovinjskoj crkvi sv. Tome u sklopu Rovinj art programa (R. A. P.).

Izdavačka djelatnost u ovome razdoblju postaje ambicioznija, izložbe su redovito popraćene publikacijama, koje su bogatije, kompleksnije, prepoznatljivije. Muzej dobiva prvu likovnu monografiju o slikarskom opusu Slobodana Vuličevića (1998.). Potom slijede monografije posvećene slikarici i prvoj ravnateljici Zori Matić (2003.) i Bruni Mascarelliju (2006.). Uskoro će biti predstavljena i monografija o Egidiju Budicinu, rovinjskom slikaru, nekad i kustosu muzeja, kasnije voditelju kolegija restauriranja i konzerviranja zidnih slika na Odsjeku za restauriranje pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Učenici SŠ Eugena Kumičića na radionici (Snimio: Aldo Pokrajac)

Donacijama umjetnika koji su sudjelovali na samostalnim izložbama, Likovnoj koloniji i Grisiji te otkupima nastao je fundus suvremenih likovnih djela koji je u slijedećim decenijama prerastao u Modernu galeriju. Zahvaljujući fundusu rovinjskoga Muzeja, nastalog za tih i kasnijih godina, sa preko dvije tisuće umjetnina, više od Muzeja suvremenih umjetnosti Istre, Rovinj ostaje trajni marker u umjetničkom životu Istre, Hrvatske i Jugoslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, te ga treba vrednovati u takvom povijesno-umjetničkom kontekstu.

Razotkrivanje živopisne prošlosti

- Razotkrivanje prošlosti na svijetlo je dana donijelo činjenicu o živopisnoj povijesti jednog muzeja, koji je u svojih 70 godina postojanja nanizao više od 1300 izložbi. Kao podsjetnik ove kolosalne izložbene djelatnosti izloženi su fizički relikti tih izložbi, nijemi svjedoci koji govore o prošlim vremenima. Kako je ustvrdila naša renomirana grafička dizajnerica Nada Falout "kad sve mine, sam plakat postaje i ostaje trajno umjetničko što rječito progovara o vremenu u kojem je nastalo", kaže autorica izložbe Elizabeta Rogović, kustosica Muzeja, koja je uložila izniman trud u razotkrivanje ovako velikog niza izložbi koje su nastajale od daleke 1954. godine.

Povezane vijesti

• Naslikano sve što se gledanjem vidi
• O gradu, kući, ljudima i vjeri
• Posveta osjećajima prošlih generacija