Pula, 19.12.2009. (Snimio Entoni Novosel)
Kako prenosi Istramet, prošlo je već 14 godina od posljednjeg velikog snijega koji je zameo gotovo cijelu Istru (osim Buzeštine!) i Kvarner.
Sinoptička situacija tog je prosinca bila prava zimska. Konstantan prodor hladnog kontinentalnog zraka u Sredozemlje uzrokovao je razvoj niza ciklona od kojih je jedna imala savršenu zimsku putanju.
Genovska ciklona čiji je topao sektor zbog već postojeće hladne mase koja se ustalila nad našim područjem bio dovoljno hladan za snijeg, u noći se premještala prema sjevernom Jadranu.
Oborina je bilo napretek, naročito na jugu Istre gdje je snježna situacija kulminirala. Obilne oborine i ne odveć niske temperature donijele su pravu snježnu bajku.
Istovremeno, prema sjeveru poluotoka bilo je značajno manje oborina, a na Buzeštini je snijeg čak i izostao! Tek nekoliko centimetara snijega palo je i na Pazinštini. Bio je do pulski snijeg!
Pritom treba napomenuti kako je obilniji snijeg zameo gotovo cijelo obalno područje Istre i Kvarnera, dok je prema unutrašnjosti Istre snijega bilo u manjim količinama. Svjedočili smo zanimljivoj situaciji u kojoj se količina oborina nije jednoliko smanjivala prema sjeveru, ali zato je prema unutrašnjosti. Tako da je primjerice više snijega palo u Poreču nego li u Balama.
Sasvim neočekivano, najobilniji snijeg zameo je pulsko područje. U dijelovima grada izmjereno je 30-ak centimetara pokrivača, a u nanosima ga je bilo još i više. Snijeg je zabijelio čak i najistureniji Rt Kamenjak gdje je u noći osim bure bilo i juga koje je donosilo topliji zrak, no granica snijega nalazila se 5-6 kilometara južnije na otvorenom moru.
Bio je to povijesni pulski snijeg, što potvrđuju i ove brojke (službene):
Nakon snijega uslijedilo je brzo razvedravanje i smirivanje vjetra, što je uzrokovalo nagli pad temperature zraka. Vrijednosti temperature pri tlu čak su se i ponegdje uz obalu snizile na -16°C, što je uzrokovalo smrzavanje maslina na određenim lokacijama, čak i u područjima neposredno uz more. Zbog velikih temperaturnih oscilacija, poljoprivrednici su diljem poluotoka pretrpjeli značajne štete.
Već smo pomalo i zaboravili na iznimno jaku južinu koja je uslijedila nakon snijega. Naime, zbog hladne jezgre sibirskog zraka koja je naglo prodrla na Atlantik, naši su se krajevi našli u toplom sektoru ciklona. U takvoj situaciji snježnu bajku naglo je zamijenila jedna od najjačih južina u posljednjih nekoliko desetljeća u 3. dekadi prosinca. Iz jednog ekstrema uskočili smo u novi, još izraženiji.
Ipak, takva situacija nije dulje potrajala. Zimski mjeseci 2010. godine donijeli su nekoliko zimskih ciklona uz zatrpavanje središnje Istre, dok je za jug poluotoka ipak bilo pretoplo. Mediteran je ponovno prevladao!
Vjerojatno se mnogi pitaju koliko ćemo još godina morati čekati na reprizu. S obzirom na trend sve toplijeg vremena to je teško predvidjeti, međutim realno je očekivati sličan scenarij jednom u 15-20 godina.