Program »Prva čakavska liga« pokrenuo je Boris Biletić, književnik te agilni i neumorni predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula. Ta je njegova ideja zaživjela i razvila se u godišnju manifestaciju koja se održava u suradnji spomenutog ogranka s Čakavskim saborom Žminj kojima se potom pridružila Matica hrvatska – Ogranak u Pazinu.

Njegovanje besede

Program u obliku susreta, odnosno književne i kulturne večeri predstavlja zaslužne pojedince i njihova djela, a u okviru valorizacije, njegovanja, zaštite i interpretacije čakavske književne riječi, kulture i zavičajne baštine. Redom se predstavljaju istaknuti znanstvenici i stručnjaci čija djelatnost doprinosi očuvanju zavičajnosti. Integrirana je tako književnoumjetnička i znanstveno-stručna komponenta u pet do sad takvih održanih događaja (predstavljeni su, uz skupinu suvremenih istarskih književnika i kulturnih djelatnika, i pojedinačno Ivo Erman, Miroslav Sinčić, Rudolf Ujčić, Slavko Kalčić, i u posljednjoj održanoj u 2017. godini, Evelina Rudan).

U Čakavskoj kući u Žminju održana je, nakon dulje stanke, šesta takva manifestacija pod nazivom: »Izv. prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana – znanstvenica i pjesnikinja našega kraja« na kojoj je predstavljeno znanstveno, stručno i književnoumjetničko djelo Jurdane, a koje je temeljno i na više načina povezano s njegovanjem čakavske besede. U glavnom je dijelu događaja prikazan autoričin znanstveni rad (objavljena djela i monografije), rad u nastavi na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, o čemu je govorila u svojem stručnom izlaganju Helena Pavletić. Istaknuvši da je Vjekoslava Jurdana dobitnica niza nagrada za svoj rad (dobitnica je državne nagrade »Ivan Filipović« za znanstveni i stručni rad 2016. godine), prikazala je njezino bavljenje liburnijskim književnicima: Dragom Gervaisom i Viktorom Carom Eminom. Nadasve, naglasila je znanstveni i stručni doprinos Vjekoslave Jurdane u njegovanju čakavske književne riječi u radu s najmlađima.

Književnost i poezija

- Iako je u svojem znanstvenom radu usmjerena na književnoteorijsko područje proučavanja, s posebnim naglaskom na život i djelo poznatog čakavskog književnika Drage Gervaisa, jezični je doprinos njezinih znanstvenih postignuća nemjerljiv, a ogleda se u isticanju važnosti upotrebe materinskog, zavičajnog idioma kod djece predškolskog uzrasta i učenika mlađe školske dobi, kao i književnoga stvaralaštva na čakavskom narječju. Njezin je bogat znanstveni i književni opus, k tome, vrijedan dokaz činjenice da je i čakavsko narječje jezični kod na kojem se ostvaruju estetski vrijedna književna djela, što pokazuje i ova posebna večer posvećena njezinu stručnom i književnom stvaralaštvu koje promovira i njeguje hrvatsko i liburnijsko ča, zaključila je Pavletić.

O književnoumjetničkom radu profesorice Vjekoslave Jurdane (pjesničkom, proznom i onom u dječjoj književnosti), jer profesorica Jurdana je ne samo znanstvenica nego i vrsna književna autorica (članica je Društva hrvatskih književnika), napisao je opsežan prikaz Boris Biletić koji je zbog bolesti bio spriječen osobno sudjelovati u događaju, a njegovo je izlaganje pročitao David Ivić. U Biletićevu književnoteorijskom i književnokritičkom prikazu istaknuto je poetsko stvaralaštvo Vjekoslave Jurdane, i to s osobitim fokusom na netom tiskanu novu autoričinu zbirku »(S)povedena« u kojoj su sabrane autoričine pjesme iz cjelokupna njezina stvaralaštva, uključujući i njezine tri do sada objavljene zbirke.

Autorica i njeni stihovi

Uz navedena izlaganja, svoje je odabrane stihove uz vrlo ekspresivnu govornu interpretaciju, kazivala i sama autorica, Vjekoslava Jurdana. Tako i stihove iz svoje pjesme »Večni grad« u kojima poetski spaja svoju životnu povezanost s dva područja na istarskom poluotoku: Liburnijom (Lovranom) gdje živi i Pulom gdje radi. Vrlo toplom i nadahnutom ozračju pridonijela je i publika koja se odazvala u lijepom i primjerenom broju, a među ljubiteljima čakavske besede, događaj su uveličali Robert Matijašić, predsjednik Čakavskog sabora (i raniji rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli), Lorena Lazarić, prodekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te Suzana Poropat-Božac, ravnateljica Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin.

Cijeli je događaj vodio i moderirao profesor Josip Šiklić, a za vrlo rafiniranu organizaciju zaslužna je eminentna čakavska književnica i kulturna djelatnica Nada Galant. U slikovitu prostoru Čakavske kuće uz drevne zidine žminjske kule zvonko je zvučala liburnijska čakavština Vjekoslave Jurdane, a tome su pridonijele i glazbene izvedbe dviju istarskih glazbenih umjetnica: Nataše Dragun i Anice Franjul uz odabrana djela klasičnih skladatelja. Program je podržala i financijski poduprla Istarska županija, odnosno njezin Upravni odjel za kulturu i zavičajnost.

»(S)povedena«

Zbirka u kojoj su sabrane autoričine pjesme iz cjelokupna njezina stvaralaštva, uključujući i njezine tri do sada objavljene zbirke. Biletić uočava kako je ovdje riječ o »pejzažnoj i ljubavnoj lirici s refleksivnim »staccatima«, učinkovitim asonancama i aliteracijama, asocijacijama na pjesničku (čakavsku) tradiciju prethodnika, a sve »proživljeno, neknjiški, životno«, uz »jezgrovit izraz gotovo bez suviška građe« pa »upoznajemo (samo)svjesnu autoricu koja se ne prepušta riječi, nego riječ(i) znalački vodi.«

Povezane vijesti

• U središnju Istru dolaze pretežno obitelji s djecom
• Sve što jedna obitelj može ostaviti iza sebe
• NOVA KNJIGA MILICE KRANJČIĆ: Ljudi pod žminjsken turnon