Istarski župan Boris Miletić

Ne bavim se ni svojom bivšom strankom, niti izborima, već isključivo Županijom

| Autor: Edi Prodan
Boris Miletić (Foto: Privatna arhiva)

Boris Miletić (Foto: Privatna arhiva)


S obzirom na imidž Istre - većina ju Hrvatske naime doživljava kao regiju lidera u čitavom nizu djelatnosti, pa tako i onih povezanih hedonističkim principima života - biti njezinim županom morala bi biti iznimno ugodna funkcija. Fantastično razvijeni turizam, poljoprivreda koja finalizira svoje proizvode na svjetskom nivou, prostor praktično bez značajnijih infrastrukturnih problema, čak je i demografija sasvim održiva.

Biti županom takvog prostora - ma čista ljepota života. No da tome nije baš tako na poprilično se turbulentan način mogao uvjeriti aktualni istarski župan Boris Miletić. Na funkciju je došao doslovno nakon foto finiša, s prednošću od svega nekoliko glasova. Ma koliko tako nije djelovalo samo nekoliko mjeseci prije, u vrijeme parlamentarnih izbora, na lokalnima se IDS, stranka koju je vodio upravo Miletić, toliko uzdrmala nizom neočekivanih poraza, da se taj šok kod većine značajnih pripadnika još uvijek najmoćnije hrvatske regionalne stranke nije prebolio. Miletić osvaja županijske izbore, ali napušta stranku da bi djelovanje nastavio kao neovisni političar. I kad se očekivao nastavak turbulencija, s obzirom na to da je konkurencija prijetila i izvanrednim izborima - mir. Koliko se mirom može nazvati vrijeme u kojem prijeteći strše pukotine nastale nakon silnog potresa u IDS-u.

Izazovno i odgovorno

Na polovini ste mandata, prošle su točno dvije godine od kako ste preuzeli funkciju župana. Iako velik broj politički ostrašćenih ljudi Istre tako nije mislio, dobro vam ide. Kako je biti županom nakon vođenja kompleksnog grada što Pula svakako jeste?

- Vrlo izazovno i odgovorno, a razlika je samo u nadležnostima Županije, odnosno Grada. Dužnost gradonačelnika koju sam obnašao 15 godina, i danas onu župana, od samog sam početka doživljavao kao poziv, ne kao posao i glavna misao vodilja bila je i ostala: kako Pulu i Istru učiniti još boljom, kako podići kvalitetu života svih naših ljudi. Svaki čovjek, svako mjesto u Istri su mi jednako bitni. Puno smo na terenu i osluškujemo potrebe naših građana. Rekao bih da su najveće investicije i promjene vidljive u sektoru zdravstva, školstva i obrazovanja, socijale, energetske politike i razvoju sporta.

Bili ste glavnim krivcem za sve - posebno za velike probleme nastale u IDS-u, kao i za izborni gubitak Pule. Kako danas gledate na to vrijeme?

- Činjenica je da je lider uvijek najodgovorniji. No, kao što sam i tada rekao, tko radi može i pogriješiti. Ne griješi samo onaj koji ništa ne radi. Dio svoje odgovornosti sam preuzeo te odstupio s mjesta predsjednika IDS-a. Da se izrazim nogometnim rječnikom, nakon što smo, sa mnom na čelu, dobili sedam utakmica zaredom s rezultatom 3 : 0, jednu utakmicu smo odigrali neriješeno - lokalni izbori 2021., ali svejedno sam osjetio moralnu odgovornost i kao odgovoran lider prepustio mjesto predsjednika stranke drugome. Nakon više od 30 godina vladanja IDS-a razumljivo je da je kod djela građana došlo zasićenja i da su bili željni novih opcija, novih lica. A je li je svaka promjena nužno dobra? Kad je o politici riječ, o tome građani odlučuju na izborima.

Ostavimo li prošlost, kako vam uspijeva, usudili bismo se čak upotrijebiti riječ elegantno, voditi politički poprilično bogato strukturirani sastav županije? Na početku je djelovalo kako će svi biti protiv vas, danas je slika dijametralno drukčija?

- Za dobrobit građana, suradnja predstavničke i izvršne vlasti je nužna. Posebno u ovim nestabilnim vremenima rata i inflacije, građani od nas očekuju odgovornost i stabilnost. Modernim rječnikom rečeno, to je »must be«. Provodim projekte i programe koje sam i u predizbornoj kampanji promovirao i, u konačnici, na temelju kojih sam izbore i dobio. Kao župan koji spaja uvažavam različita mišljenja, nerijetko prihvaćam amandmane svih političkih opcija što se može i vidjeti iz svih dosadašnjih usvojenih proračuna i rebalansa.

Dobivamo zasluženo

Velik dio svog rada i postupanja IDS je gradio na žestokom oponiranju državnoj vlasti kad ju je predstavljao HDZ. Ni vi niste u tome bili iznimka. Kako danas surađujete s Plenkovićevom Vladom?

- Korektno, što smatram da je normalno i neophodno jer sve razine vlasti - državna, županijska i lokalna - moraju surađivati. Naravno da su rezultati bolji kad postoji sinergija svih triju razina vlasti. Bez obzira na politički predznak, institucije moraju surađivati, što sam pokazao i svojim primjerom kao župan surađujući sa svim čelnicima istarskih gradova i općina. Jer stalno ponavljam da mi je osnovni cilj biti župan koji spaja, dakle onaj koji će u svakoj situaciji biti dio rješenja, a ne dio problema.

Iako središnju hrvatsku vlast rastaču brojne afere, Istra nije nikad bila blagonaklonija prema Vladi. Istina, takav je proces itekako dvosmjeran, malo koja je Vlada infrastrukturnim milijunima tetošila Istru kao što to čini aktualna?

- Istru nitko ne tetoši već Istra i njezini građani dobivaju ono što i zaslužuju s obzirom na to koliko novca iz naše regije ide u državnu blagajnu. Vraća nam se dio onoga što se u Istri stvara i uplaćuje u državni proračun. Turizam je eklatantni primjer. Samo istarski turizam, koji godinama čini trećinu ukupnog hrvatskog turizma, sudjeluje s najmanje sedam posto u ukupnom BDP-u Hrvatske. Mislim da su to impresivne brojke, a neka svatko iz njih izvuče zaključke.

Dolaskom Schengena, IDS je zapravo realizirao veliki dio svojih osnovnih programskih postavki. Ako ništa drugo, nakon austrougarskih vremena Istra je opet u - jednoj državnoj zajednici? Kako doživljavate prve mjesece šengenskog razdoblja. Koliko je on pozitivnih procesa donio Istri?

- Istarska županija je među prvima snažno zagovarala ulazak u Europsku uniju te je od samog početka bila proeuropski orijentirana. Podsjetit ću vas da smo sredinom devedesetih, kao Istarska županija, ušli u obitelj europskih regija što su mnogi tada u ostatku naše zemlje doživljavali kao svojevrsnu nacionalnu izdaju. Srećom, od početka ovog tisućljeća, sve hrvatske vlade bez obzira na politički predznak, vodile su i vode izrazito proeuropsku politiku što je i rezultiralo našim ulaskom u Europsku uniju i NATO savez. Stoga i na ulazak Hrvatske u Schengen gledamo kao na logičan završetak europskih integracija, a benefiti za sve naše građane su brojni. Dosanjali smo san da naša Istra, koja se nalazi na području tri države, Hrvatske, Slovenije i Italije, bude konačno bez granica te da naši građani mogu još lakše putovati Europom. Ulazak u Schengen svakako olakšava dolazak, odnosno odlazak gostiju koji posjećuju našu regiju.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter