JURI ŽAKAN
Mala glagoljska akademija u Roču proslavila 30. rođendan: Vita, vita, MGA i dalje gre!
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
"Juri Žakan", Mala glagoljska akademija (MGA) iz Roča, davne 1993. godine postavila je sebi cilj sačuvati i njegovati glagoljicu, buditi interes za hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu, razvijati svijest o bogatstvu hrvatske kulture u okviru europske i svjetske kulture kojoj pripadamo, stvarati žakniće koji će glagoljicu širiti diljem Lijepe naše i šire. Juri Žakan, đak, učenik, u davnoj je prošlosti uskliknuo: "Vita, vita, štampa naša gori gre!", želeći da riječ, pismo i knjiga žive i uče nas, a mi, ponosni na ovih trideset godina rada, kažemo, vita, vita, MGA i dalje gre!, poručila je na završnoj svečanosti ovogodišnjeg, 30. saziva ročke glagoljske akademije njezina koordinatorica Maristela Rabak Tomašić.
Šestaši iz 15 škola
U jubilarnom sazivu Glagoljska akademija okupila je pedesetak učenika šestih razreda iz petnaest hrvatskih škola, iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke i Istarske županije te Grada Zagreba. Jedina je to državna smotra učenika osnovnih škola kojoj je cilj očuvanje kulturne baštine, upoznavanje, učenje, valoriziranje, čuvanje i njegovanje glagoljice i glagoljske pismenosti. Organizaciju potpisuju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agencija za odgoj i obrazovanje, suorganizator je Grad Buzet, a provoditelj Osnovna škola »Vazmoslav Gržalja« iz Buzeta.
Sve što su tijekom pet dana naučili u šest radionica, literarno-scenskoj, povijesnoj, likovno-keramičarskoj, novinarskoj, radionici dizajna te grafičkoj radionici, mali žaknići pokazali su na završnoj priredbi u Roču, u istarskom gradiću u kojem je sjedište ljetne glagoljske akademije.
- Svjedočim nečem što je u Hrvatskoj možda nedovoljno prepoznato, a izuzetno vrijedno, ne samo u očuvanju baštine, nego i u mogućnosti da djeca pokažu određene talente u raznim izričajima. U tom pogledu očuvanje glagoljske baštine treba na ovaj način njegovati ne samo u Istri i u ovom dijelu gdje je glagoljica prisutnija, nego i diljem Hrvatske, poručio je na završnoj svečanosti ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje Vinko Filipović.
Početak jezika
- Glagoljica je početak našeg jezika, našeg davnog pisma na kojem smo imali tiskane knjige, na kojem su glagoljaši čitali misu i koji je bio jedini priznat crkveni obred na slavenskom jeziku, na hrvatskom jeziku. Imamo i prvu tiskanu knjigu glagoljicom. Prije nego što su neki narodi imali išta napisano na svom jeziku, mi smo imali na glagoljici tiskan Misal po zakonu rimskog dvora daleke 1483. godine, istaknuo je akademik Josip Bratulić.
Žaknićima se obratila i voditeljica Područne škole u Roču Mateja Činko. Resorna gradska pročelnica Elena Grah Ciliga rekla je da su u Gradu Buzetu izuzetno ponosni na ovaj program.
- Zahvaljujući entuzijastima i zaljubljenicima u glagoljsku baštinu, MGA je tijekom godina iz prvotno regionalnog programa prerasla u državnu smotru koja se nalazi u katalogu Agencije za odgoj i obrazovanje. Nadamo se da će u skoroj budućnosti kroz projekt kojeg smo osmislili zajedno sa slovenskim partnerom, imati priliku dobiti i međunarodni karakter, poručila je Grah Ciliga.
Igra kroz Roč
Rezultat petodnevnog istraživanja i stvaranja, žaknići su na završnoj svečanosti zatvaranja 30. saziva prikazali u dramskoj igri kroz šetnju Ročem. Vratili su se vremeplovom kroz glagoljicu i na nekoliko ročkih lokacija, uz zvuke harmonike i glazbeni motiv kultne pjesme "Mama ŠČ", ali izmijenjenih stihova vezanih uz glagoljicu i glagoljsku akademiju, predstavili svoja djela. "Ponosno i hrabro sad možemo dalje, živeći poruku koju glagoljica šalje: Az, buki, vjedje, glagoljon, dobro jest živjeti zelo Zemji. Vjedje! Dobro! Ja koji knjige poznajem kažem da je dobro živjeti na Zemlji", poručili su mali žaknići.
Završna svečanost, na kojoj su nastupili i polaznici Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, Područnog odjela u Buzetu, okupila je velik broj uzvanika, od prvih voditelja i predavača, dugogodišnjih suradnika do polaznika prve generacije MGA iz 1993. godine. Podijeljena su prigodna priznanja, a prvo je uručeno jednom od entuzijasta koji su pokrenuli ovu glagoljašku priču, ročkom književniku Vladimiru Perniću.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
