(Snimio Milivoj Mijošek)
"Trend napuštanja ruralnih područja i seljenja iz unutrašnjosti prema obali još do prije nekoliko godina bio je poprilično izražen. Držim da su Agencija za ruralni razvoj Istre, kao i Fond za razvoj poljoprivrede, dali ogroman doprinos tome da se ti trendovi ne samo zaustave, nego i preokrenu, kazao je istarski župan Boris Miletić na proslavi kojom je prigodno obilježeno 20 godina od osnutka AZRRI-ja. Proslava je održana u reprezentativnom prostoru Edukacijsko-gastronomskog centra na Gortanovom brijegu kod Pazina gdje je, zahvaljujući europskim sredstvima, uređena stara zgrada, kao i edukacijska kuhinja koja je u punoj funkciji i u kojoj je održan niz radionica namijenjen ugostiteljima i hotelijerima.
Agencija za ruralni razvoj Istre je županijska tvrtka osnovana 2003. godine sa zadatkom povezivanja javnog i privatnog sektora te za pripremu i provedbu projekata u ruralnom prostoru. Misija tvrtke je promocija istarskih poljoprivrednih proizvoda i namirnica, njihovo povezivanje sa sektorom turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva te zaštita istarskih autohtonih pasmina boškarina, tovara, ovce i koze kroz razvojne programe i vraćanje života u prostor ruralne Istre.
Mnogi od danas izuzetno uspješnih projekata koje je u zadnjih dvadesetak godina pokrenuo AZRRI bili su svojevrstan put u nepoznato, no bez tih pilot projekata istarska gastronomija, ali ne samo ona, već i čitava Istra, vjerojatno bi u vrlo kratkom vremenu ostala bez nekih od svojih najprepoznatljivijih tradicionalnih simbola kao što su istarsko govedo ili boškarin, istarski tovar ili istarska koza. Naime, kad se početkom devedesetih godina radila analiza stada istarskog goveda došlo se do nevjerojatnog podatka da je preostalo još svega stotinjak, odnosno točno 93 grla te životinje na čitavom prostoru Istre. To je bilo crveno svjetlo i signal da se mora nešto poduzeti inače će ta autohtona pasmina definitivno nestati s ovih prostora. Zbog toga je u Istarskoj županiji donesena odluka da se krene u izgradnju infrastrukture, ali i u taj poseban program kojeg provodi AZRRI, a koji se odnosi na obnavljanje nukleusa stada istarskog goveda i na suradnju sa svim privatnim uzgajivačima. Zahvaljujući tom programu kroz godine je rastao broj uzgajivača i danas ih ima osamdesetak, a broj grla je narastao na gotovo 2.500.
- Posebno smo ponosni na taj program, kao i činjenicu da je meso te pasmine prošle godine zaštićeno Oznakom izvornosti na razini Europske unije. Također, valja posjetiti i da je Europska komisija dodijelila priznanje 'Best practice' Agenciji za ruralni razvoj Istre za projekt očuvanja i valorizacije ugroženih autohtonih pasmina na nivou Europske unije, kazao je župan Miletić i naglasio da sve ono što je učinjeno ne bi bilo moguće bez uzgajivača i njihove ljubavi prema uzgoju autohtonih pasmina, Ona je, kazao je, bila svojevrsni temelj od kojeg se krenuo tražiti pravi model kako da iz financijski vrlo zahtjevnog hobija to postane ekonomski isplativ posao koji će omogućiti zaštitu autohtonih vrsta.
Direktor AZZRI-ja Igor Merlić kazao je kako je zahvaljujući brojnim uspješno realiziranim projektima i inicijativama AZRRI u dvadeset godina izrastao u prepoznatljivu tvrtku koja se uvažava i poštuje ne samo u Istri, nego i van nje. Uz tadašnjeg županijskog pročelnika za poljoprivredu Milana Antolovića, ogromne zasluge za osnivanje AZRRI-ja i viziju njegove uloge u zaštiti ruralnog područja, prema Merlićevim riječima, pripadaju nekadašnjem županu Ivanu Jakovčiću koji se također obratio brojnim gostima i uzvanicima.
- Danas sve izgleda kao da nije ni moglo biti drugačije. Ali moglo je. Moglo je biti bolje, moglo je biti i lošije, ali ovo što danas gledamo stvarno nije loše. Prije dvadesetak godina kad smo razgovarali o budućnosti turizma Istre, ljudi iz turizma su govorili da nikad mi nećemo biti destinacija s četiri ili pet zvjezdica. Dvije, tri uvrh glave, možda i neki hotel s četiri. Danas smo mi u prosijeku između četiri i pet zvjezdica. U infrastrukturi isto tako puno je stvari o kojima možemo pričati. Nekad je bilo jako važno dovesti telefon ili vodu u svako selo, a možda najzaslužniji što je to i učinjeno i što je voda u svakom selu nije Nino Jakovčić, nego Damir Kajin. Najzaslužniji za opstanak boškarina opet nije Nino, već sigurno Dino Debeljuh koji se najviše brinuo i bavio tom pričom početkom devedesetih godina. Dakle, bez jednog ozbiljnog tima, ozbiljne suradnje i sinergije, Istra ne bi bila ovakva kakva je danas, bila bi drugačija. Danas je Istra priznata i poznata na prostoru Europe, jer smo uspjeli 'nametnuti' našu istarsku priču. To je veliki uspjeh svih onih ljudi i svih onih generacija koje su uporno i timski radile na brojnim projektima kao što je ovaj projekt AZRRI-ja, kazao je Jakovčić.
Na rođendanu AZRRI-ja prisjećalo se prošlosti, ali i gledalo u budućnost pa je tako direktor Merlić najavio još jedan od vrijednih projekata na kojem rade zajedno s nadležnim ministarstvom, Agronomskim i Veterinarskim fakultetom. Radi se o ustrojavanju rezervne banke gena u sada još derutnoj zgradi koja se nalazi u neposrednom susjedstvu Edukacijsko-gastronomskog centra na Gortanovom brijegu. U banku gena bi se pohranilo sjeme istarskih autohtonih pasmina po posebnoj tehnologiji na -40 Celzijevih stupnjeva, u tekućem dušiku, a uredio bi se i prostor s pripadajućim laboratorijem, video-nadzorom i svom potrebnom opremom. To je, kazao je Merlić, jedan od planova za tu zgradu koju u cijelosti namjeravaju srediti i urediti i u kojoj bi se u suterenu, uz banku gena, uredila štalica za tovare i za koze te jedno spremište. U prizemlju bi bio uređen prodajni prostor s AZRRI-jevim proizvodima te prostor za odležavanje, suho i mokro zrenje mesa i odgovarajući sanitarni prostori. Na katu namjeravaju urediti edukacijsku kuhinju sa šest blokova te salom za prezentaciju i prostorom za otpad. Taj prostor, kazao je, koristio bi i kao praktikum za studente Istarskog veleučilišta koje u partnerstvu s AZRRI-jem od jeseni pokreće studij enogastronomije.
Čitava svečanost zaokružena je prezentacijom i degustacijom nekih od proizvoda kojima se danas može pohvaliti AZRRI, kao i jelima koje su s mesom boškarina i istarskog tovara spravljali vrijedni kuhari iz rovinjskog restorana Monte, butik hotela San Rocco i konobe Bušćina, za desert su bili zaduženi učenici Strukovne škole Eugen Kumičić, a sve se u tom dijelu programa odvijalo pod budnim okom i dirigentskom palicom uigrane ekipe LF cateringa.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom