Aktivni stručnjak iz Centra za rodna i omladinska istraživanja zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, dr. Marko Babić, godinama se bavi temama vezanim za mlade i razvoj zajednice. Nekoliko godina radio je kao youth worker i voditelj projekata u brojnim organizacijama mladih, dok od 2013. godine radi kao znanstvenik i sveučilišni nastavnik u području rada s mladima. Sudjeluje u gotovo svim političkim procesima na nacionalnoj i europskoj razini te vodi projekte u području mladih. Stručnjak je za teme koje uključuju načine aktiviranja mladih u zajednici, istraživanja o njihovim potrebama, izradu različitih strateških dokumenata u području mladih i obrazovanja te edukacije vezane za participaciju mladih, savjete mladih i lokalne politike za mlade.

- Kako ocjenjujete aktualnu demografsku politiku Vlade usmjerenu na mlade, poput povrata poreza, naknade za povratak iz inozemstva ili povećanje plaća za trudnice?

- Demografska politika jedna je od onih javnih politika koje u teoriji nazivamo horizontalnim, dakle prožima se kroz različite sektore pri čemu je bitno da su različita ministarstva i državni uredi usklađeni te da dobro komuniciraju. Potrebno je u svakom resoru dobro promisliti kako se neke od mjera mogu prilagoditi mladima, želimo li postići ultimativni cilj - veću populaciju. U ovom trenutku nažalost ne mogu reći da Hrvatska radi dovoljno po tom pitanju. Postoje neke sporadične mjere, no cjelina je nekoordinirana, fragmentirana i apsolutno nedovoljna s obzirom na opseg problema. Kritičari će reći da su tijekom ove Vlade povećane određene naknade, no to je kap koja gasi požar. Hrvatska se i dalje nije odlučila uistinu uhvatiti u koštac s demografskim problemima, već radi ono što je najlakše - sporadične mjere, umjesto prilagodbe cijelog sustava.

- Može li to spriječiti nova iseljavanja? Od popisa stanovništva do danas odselilo je još najmanje 80 tisuća građana, uglavnom mladih?

- Za Vladu je to izazov koji još nisu otkrili kako riješiti. Mladi se iseljavaju jer traže bolji životni standard, pravnu stabilnost, žele da ih se poštuje i da kvalitetno žive od svog rada. Životni standard u Hrvatskoj među najnižima je u Europskoj uniji i to je činjenica. Troškovi života su ogromni s obzirom na plaće, a ako u tu jednadžbu dodamo kronizam, nevjerojatnu razinu korupcije u kojoj su glavni akteri uglavnom pripadnici HDZ-a koji vlada već desetljećima te neadekvatne politike za mlade, sasvim je jasno zašto mladi odlaze. Institucije jednostavno nisu kreirane da bi pomogle svim građanima, već samo nekima.

- Jedna od mjera na kojima ste inzistirali je uvođenje građanskog odgoja u škole. Dio gradova i županija ih je uveo, pomaci su slabo vidljivi – mladi su danas konzervativniji nego prije pedeset godina?

- Ne bih rekao da su mladi konzervativniji nego prije deset godina. Istraživanja pokazuju upravo obrnuti trend. U stvarima vezanima za društvene fenomene mladi su otvoreniji i puno više toleriraju manjine. Premda građanski odgoj i obrazovanje koji postoji i na nacionalnoj razini u obliku međupredmetnog sadržaja nije kvalitetan, upravo jedinice lokalne i regionalne samouprave ispravljaju tu grešku i uvode GOO kao fakultativni predmet ili izvannastavnu aktivnost. Evaluacijska istraživanja tih sadržaja pokazuju da isti imaju brojne koristi za učenike koji pohađaju ovakve sadržaje.

Povezane vijesti

• Svaki peti nezaposleni u EU našao posao u drugom tromjesečju - Eurostat
• Rezultati europskog istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata
• Grad Pula predstavio mjere stambene politike za mlade, evo što sve podrazumijevaju