U Pićnu je održana povijesna tribina "210 godina pada Napoleonske Istre" koju je Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" organiziralo u suradnji s Klubom studenata povijesti iz Pule. Sudionike tribine pozdravili su predsjednik Društva "Brajša" Branko Ružič te načelnik Općine Pićan Dean Močinić koji je rekao da mu je drago što, kao i kod manifestacije '140 godina Dobrile', u Pićnu vidi mnogo mladih istraživača koju su spremni javnosti izložiti svoja povijesna istraživanja.

Istarski kraljevski bataljun

Predsjednik Kluba studenta povijesti u Puli Zlatko Nikolić, istaknuo je i kako se u Pićnu uvijek dobro osjeća te kako mu je čast što se i ove godine nastavlja suradnja između Kluba studenta povijesti i Zavičajnog društva Matko Brajša Rašan.

Uvodnu riječ o povijesnim zbivanjima na prostoru Europe, ali i istočnog Jadrana tijekom kasnog 18. i ranog 19. stoljeća dao je tajnik Društva "Brajša", magistar povijesti Kristijan Žgaljardić koji je, između ostalog, naveo da je do ovogodišnje suradnje između navedenih udruga došlo iz želje da se obilježi pobjeda Istranina Josipa Lazarića nad francuskom vojskom kraj Berma 1813. godine.

- Lazarićeva pobjeda označila je početak nove austrijske epohe na ovom prostoru, koja će bez prekida trajati sve do 1918. godine, rekao je Žgaljardić i istaknuo važnost kratkotrajne francuske uprave u Istri, ali i istočnom Jadranu jer je ona donijela brojne političke, kulturne, ali i građanske reforme.

Student Mirza Topčagić predstavio je temu "Istrani u Napoleonovnoj vojsci". Istaknuo je kako je francuska ratna mašinerija tijekom svog postojanja stalno tražila svježa pojačanja zbog sukoba diljem Europe. Zato su se u okupiranim područjima pod francuskom upravom osnivali razni bataljuni, pri čemu ni Istra nije bila izuzeta. Zato je Napoleon nakon pobjede kod Austerlitza i pripojenja Istre i Dalmacije naredio osnivanje Istarskog kraljevskog bataljuna koji je na svom vrhuncu brojio 688 ljudi.

Iskrcavanje Britanaca kod Peroja

Topčagić je između ostalog naveo kako je popuna Istarskog kraljevskog bataljuna bila za francusku upravu pravi izazov jer se Istrani nisu željeli priključiti francuskoj vojsci.

O Britanskoj blokadi Istre od 1806. Do 1813. govorio je student Gabriel Pužar. Okupljanima je predstavio dolazak Britanske kraljevske mornarice na Jadran te zauzimanje otoka Visa iz kojega su Britanci blokirali trgovačke i komunikacijske putove na Jadranu. Uz Britansku kraljevsku mornaricu, gusari pod britanskom zaštitom također su remetili plovidbene putove na Jadranu i svojim pljačkaškim pohodima uništavali imovinu žitelja, napose istočne Jadranske obale. Pužar je također istaknuo važnost Viške bitke iz 1811., pri čemu su Britanci uspostavili vojnu prevlast na Jadranu. Posljedično je došlo do iskrcavanja britanskih vojnika kod Peroja i zauzimanje Vodnjana što je samo ubrzalo pad francuske vojske u Istri 1813.

Na kraju tribine posljednje izlaganje je održao student povijesti Sven Barčan koji je publiku upoznao s temom "Epidemije i glad u doba Napoleonove vlasti u Istri", istaknuvši kako su razna mjesta u Istri početkom 19. stoljeća bila podložna raznim epidemijama poput pjegavog tifusa, kuge ili kolere. Također je naveo kako su, uz bolesti, Istru tijekom tog razdoblja mučile i "gladne godine" posebice poslijeratna 1816. i 1817. Uzimajući u obzir turbulentan period između 1805. i 1817. Barčan navodi kako je gotovo trećina stanovništva umrla što od gladi, što od bolesti.

Povezane vijesti

• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.
• Predavanje o slavnom natpisu s imenom rimske kolonije Pule
• Anton Percan o povijesti Premanture: Ne čekaj večeru iz sela