pulski arhitekt

Anton Percan o povijesti Premanture: Ne čekaj večeru iz sela

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Osobna arhiva

Osobna arhiva


U organizaciji Udruge u kulturi Fenoliga, poznati pulski arhitekt Anton Percan je u četvrtak navečer pred brojnom publikom u dvorani Stare škole u Premanturi održao zanimljivo predavanje o povijesti ovog istarskog mjesta.

Govorio je o naseljavanju prebjega iz zadarskog i šibenskog zaleđa koji su kroz tri migracijska vala, krajem 16. stoljeća osnovali Premanturu, u jednom od najuspješnijih pokušaja mletačke kolonizacije južne Istre.

- Nagli demografski i gospodarski uspon razlog su da je Premantura već stoljeće kasnije postala najveće i najvitalnije selo ovog dijela Istre kojem granice seoske općine te ranije dodijeljeni zapušteni i neobrađeni posjedi postaju pretijesni za sve brojnije premanturske obitelji, za sjetvu žitarica i ispašu njihovih stada. Zbog toga, prisvajanjem, zakupom ili kupnjom, imućnije premanturske obitelji proširile su svoje posjede na gotovo cijeli zapadni dio pulskog zaljeva, Verude, Muzila, otočića Uljanik pa preko močvarnog područja Pragrande sve do pulskih gradskih bedema.

Sredinom 19. stoljeća, premanturski seljaci koji nalaze posao u pulskom Arsenalu, umjesto udaljenije Premanture, nastanjuju se na područjima koje su do tada koristili tek za privremeni boravak kod ispaše svojih stada, pa tako nastaju Puli bliža naselja Banjole, Vinkuran, Valdebek i Vintijan. Percan je spomenuo da se u tim naseljima, dok su bili tek pastirski dvori, hrana nije pripremala, već se objed pripremao u selu, u Premanturi i donosio pastirima. Za olujnog vremena to nije bilo moguće pa je upravo u tim naseljima nastala čuvena uzrečica »ne čekaj večeru iz sela«, naveo je Percan.

Iako je, kako je Percan naveo, zadnjih nekoliko desetljeća, interesima kapitala preintenzivna i nekontrolirana gradnja vidljivo preobrazila i izmijenila ova područja, još uvijek se mogu iščitati i pronaći poveznice s prostorom, premanturskim obiteljima i njihovim građevinama iz vremena bogate premanturske prošlosti. Pokazao je to usporedbom prikaza današnjeg stanja s prikazima iz geodetskih podataka i karata s početka 19. stoljeća.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter