Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi do kraja ove godine je u probnom radu. Izuzetan projekt, jedini takav u Istri, nije napravljen ni brzo niti jeftino. Investicija je, naime, vrijedna 17,8 milijuna eura
Nova upravna zgrada Odvodnje s laboratorijima (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Ovog ljeta u Rovinju se u more više neće izlijevati neobrađene otpadne vode. Turističku sezonu grad će doečkati s novim pročistačem. Zahvaljujući postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda Cuvi koji je od 1. prosinca lani pa do kraja ove godine u probnom radu, sva se kanalizacijska voda prerađuje, a rezultat su mulj koji se suši i zbrinjava na posebnu lokaciju, kruti otpad i posve pročišćena tehnološka voda koja se koristi za zalijevanje zelenih površina.
Izuzetan projekt, jedini takav u Istri, nije napravljen ni brzo niti jeftino. Započet još 2006. godine, realiziran je zahvaljujući europskim novcima, manjim dijelom sredstvima iz državnog proračuna te s deset posto sredstava investitora, Odvodnje Rovinj d.o.o. Investicija je vrijedna 17,8 milijuna eura. Pojedinačno je to najveća investicija u Rovinju zadnjih godina. Uključujući cijelu kanalizacijsku mrežu na području grada, riječ je o ulaganju od 34,3 milijuna eura. Ogroman je to novac uložen za čist okoliš.
- Grad Rovinj cilja na viši stupanj kvalitete u turizmu, što smo zadnjih godina postigli zahvaljujući ulaganjima privatnog sektora, kaže gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga.
Posjetili smo ovu tvornicu za preradu otpadne vode kakvu bi rado imao svaki grad, ne samo u Istri. Premda okoliš zgrada još nije uređen, postrojenje funkcionira i izvođač, zajednica ponuditelja CID SRL i Atzwanger Spa iz Italije, uhodava ga u rad. Kroz postrojenje su nas proveli direktor Odvodnje Ognjen Pulić sa suradnicima te gradonačelnik Marko Paliaga koji je kao bivši direktor ovog komunalnog poduzeća uključen u projekt od prvog dana.
Pulić nam je pokazao prvu od šest zgrada u koju dolazi sva otpadna voda iz cijelog grada. Na početku procesa mehanički se kroz sito izdvajaju sve krute tvari veće od dva centimetara, koje odlaze u kontejner i taj se otpad zbrinjavaju prema propisima. Zatim se u kompaktnom predtretmanu koji čine fina rešetka - sito od 6 milimetara i aerirani pjeskolov - mastolov - izdvajaju još sitnije krute tvari te odvija separacija pijeska i masti.
Voda potom prolazi kroz mikrosita zbog zaštita membranske filtracije od mogućeg začepljenja, odnosno mehaničkih oštećenja. Veličina otvora na mikrositima je 1,5 milimetara. Iz kanalizacije se izdvaja i pijesak koji je moguće upotrijebiti u građevinarstvu. Posebno se iz uređaja isisava zrak i prostora pročišćava zrak da se ne bi širili neugodni mirisi.
Pokazuje nam "egalizaciju" otpadne vode koja se kontrolirano prenosi na biološku preradu u bazene. Trenutno radi samo jedna od tri linije, a s povećanjem broja stanovnika u ljetnim mjesecima otvorit će se i druge dvije linije, drugi bazeni.
Pokazuje nam osam metara duboke bazene s vodom iz koje se u anaerobnim uvjetima biološki uklanja fosfor, zatim biološki oslobađa dušik u aerobnoj zoni sa pred-denitirifikacijom kako bi voda bila primjerena za zalijevanje i slično korištenje u skladu sa službenim parametrima. U slučaju da se fosfor ne može biološki dovoljno izdvojiti, dodaje se željezov klorid. To je jedini kemijski proces koji se koristi. Nakon mjerenja parametara, voda je usmjerena na membrane nalik na konope koje još jednom mehanički pročišćavaju vodu. Čista voda se crpi u bazene od 100, 350 i 550 kubika. Koristi se za sam uređaj, za čišćenje svake rešetke, za pranje specijalnih vozila Odvodnje, za održavanje kanalizacije, za zalijevanje zelenih površina u gradu.
- Preostalu vodu vraćamo gradu za zalijevanje nogometnih igrališta i sportskih terena. Predviđeno je i korištenje vode za zalijevanje zelenih površina obližnjih hotela Eden, Park i drugih. S druge strane napravljen je vod do Veštra - turističkih naselja Vilas Rubin, Polari - za istu namjenu. U budućnosti ostaje još mogućnost korištenja vode za poljoprivredu, veli Pulić.
Na naš upit hoće li se voda prodavati Maistri i ostalim korisnicima, pojašnjava da se to još mora definirati, jer se prema pravilima europskog projekta tehnološka voda ne smije prodavati.
- Mi smo javni isporučitelj vodnih usluga koji ne smije raditi s gubitkom ali niti sa velikom dobiti. Cilj nam je smanjiti troškove. Ukoliko smanjimo troškove, smanjit ćemo račune potrošačima, kaže Pulić. - Radimo studiju na koji način predati vodu turističkim poduzećima jer je trenutno ne smijemo prodavati. Moramo utvrditi pod kojim uvjetima će se voda davati na korištenje, dodao je gradonačelnik Paliaga.
- Postrojenje je veliki potrošač struje, angažirano je 900 kilovata električne energije. Zbog toga već planiramo raditi solarnu elektranu, upravo su danas bili projektanti. Aplicirat ćemo na natječaj koji je najavljen za ovo ljeto. Planiramo elektranu snage 300 kilovata, a kolektorima ćemo pokriti 2,5 tisuće kvadrata na krovovima postrojenja i parkinzima. Cilj je ušteda resursa, ističe Pulić.
Osim toga, na lokaciji Lokva Vidoto gradi se postrojenje za solarno sušenje mulja.
- Investicija od 20 milijuna kuna pokrivena je ovim projektom. Računamo da će godišnje oko 3,5 do 4 tisuća tona mulja odavde biti prevezeno na sušenje. Tijekom procesa sušenja masa mulja smanji se tri puta da bi na koncu imali oko 1,5 tisuća tona osušenog mulja. Prema trenutnoj zakonskoj regulativi, zamišljeno je da mulj ide u spalionice otpada. Zato sada tražimo rješenje za finalnu preradu mulja na najekonomičniji način i za planiranu cijenu usluge. Izrađujemo projekt za kompostanu na lokaciji Lokva Vidoto i tražimo mogućnosti financiranja putem fondova. Investicija u kompostanu od 20 milijuna kuna riješila bi kompletan biootpad grada, zeleni otpad i mulj. Pokrivene bi bile i bivše rovinjske općine, Bale i Kanfanar, zaključio je Ognjen Pulić.
Postrojenje ima veliki kapacitet
Rovinj zimi ima 12,5 do 13 tisuća stanovnika pa je opterećenje kanalizacijske mreže mnogo manje nego ljeti kada u gradu bude i više od 60 tisuća ljudi.
- Uređaj je fleksibilan i može podnijeti puno veća opterećenja od trenutnih potreba. Postrojenje može zbrinuti otpadne vode za 63 tisuća stanovnika, pojasnio je Ognjen Pulić.
Velike količine tehnološke vode
- Računamo da će iz postrojenja izlaziti oko dva milijuna kubika vode godišnje. Danas imamo 200 kubika na sat otpadne vode na ulazu u uređaj, ljeti će to biti u prosjeku 300, 400 kubika na sat do maksimalno predviđenih 720 kubika na sat, a povratnim vodom ljeti ćemo za navodnjavanje moći vraćati 200 kubika na sat, odnosno oko 50 litara u sekundi. Trenutno su to puno veće količine pročišćene vode od spremnih kapaciteta za prihvat za navodnjavanje. Višak čiste vode će se ispuštati u more, kazao je Pulić.