Lome se koplja oko pitanja Pazinčice i Zarečkog krova već desetljećima, međutim, nije se puno odmaklo po tom pitanju i rješenja, na žalost, još nema na vidiku. Već se dugo, naime, raspravlja o problemu neuređenosti cijelog tog područja oko potoka, ali i o stihijskom turizmu koji se događa i prijeti cijelom tom kraju. A planovi se svejedno ne donose! Uglavnom je to tema koja se aktualizira uoči izbora pa je, očekivano, to bila tema i uoči zadnjih lokalnih izbora, a i poslije njih. Posebice je stranki Možemo! (pazinskoj podružnici) to bilo u fokusu budući da su odlučili da se ne ide u komercijalizaciju ovog lokalnog prirodnog bisera, ali su ipak morali pokleknuti pa je tako ondje prošlog proljeća nastalo veliko parkiralište pod naplatom, kao i beach bar.

Otkup privatnih parcela

I dok pri realizaciji beach bara imali poštovanja prema okolišu i prirodi, to se ne bi reklo i za parkiralište. Sve su potukli i naslagali "batudu", predimenzionirano i bez osjećaja. Mogli su barem pustiti koje stablo ili grm, ako ne zbog prirode, a ono barem zbog kolikog-tolikog hlada. No, radi se o privatnim parcelama pa je tu očito prevagnulo pravo vlasnika da radi što želi, ako ima dozvole. A ima.

Vratimo se ne temu stranke Možemo!. Za razliku od IDS-a, oni su bili protiv bilo kakvog upliva u prirodni tok rječice Pazinčice, ali u godinu dana nisu ništa posebno napravili da bi uredili taj predio nadomak Pazina. Nije ni čudo, s obzirom na to da su istu želju, ali jednako neznanje za rješavanje najbitnijih prepreka imali i prethodni IDS-ovci.

Prije godinu dana, na Svjetski dan voda, u pazinskom je Spomen domu održana i javna rasprava na tu temu. Bilo je tu predstavnika Hrvatskih voda i lokalnih poznavatelja prilika. Usvojeni su i neki nazovi zaključci. No, u međuvremenu se nije krenulo ni u jednom smjeru.

Razvojni temelj Pazina

Niti su obnovljene pješačke staze - koje je bivši direktor TZ-a Radenko Sloković ipak trasirao - niti je uopće započeo otkup pojedinih privatnih parcela čime bi se razriješio eventualni spor oko vlasništva, a nisu obnovljeni niti mostići preko pritoka Pazinčice, nije počišćena graja, nisu uređene plaže na sprudovima Pazinčice, a ne nastavljaju se niti ekološke akcije čišćenja u kojima su građani s guštom sudjelovali.

Nadalje, uopće se više ne raspravlja o obnovi jednog mlina. Nije se ni razgovaralo, a kamoli krenulo u izgradnju vodenih retencija. Jedini koji nešto rade su ribolovci uzvodno kod cerovljanskih bara. Nikakva ideja kako to urediti nije stigla niti od Hrvatskih voda niti od Nature Histrice. Jasno mi je da se ne može u godinu, dvije napraviti nešto revolucionarno, ali ispada kao da su svi digle ruke od ove priče koja zapravo nije toliko komplicirana.

Dobar je bio put (n)ove vlasti povezati sve sudionike i pronaći neki dogovor. Bilo je tu i značajnih pokušaja bivšeg gradonačelnika Renata Krulčića, onda je nova garnitura to ubacila u veću brzinu i … Najedanput kao da su svi stali. Pretpostavljam da je tome tako jer nemaju snage da se istodobno bave sa svim gradskim problemima pa se ide po prioritetima, no ovo je jedan važan i simbolički, ali i razvojni temelj Pazina. Malo je gradova na bilo kakvoj rijeci koja je i razlog zašto je Pazin tu nastao. Njegovom izvorištu valja dati primjereni značaj. O svemu smo stoga upitali gradsku upravu - gdje je zapelo i kako dalje?

Na postavljena pitanja dobili smo odgovor, prije svega, da vodotokom Pazinčice upravljaju Hrvatske vode koje u okviru svojih nadležnosti izrađuju godišnji Plan uređenja i održavanja.

Sastanak s Hrvatskim vodama

- U sklopu provođenja tog plana, Grad dobro surađuje s Hrvatskim vodama te se uređuju i saniraju pritoci, ispusti vode, kanali odvodnje i mostovi preko kanala koji su u nadležnosti Hrvatskih voda, kažu iz pazinske gradske uprave.

Što se tiče nekih daljnjih zahvata vezanih za vodotok i njegov okoliš, uskoro je, kažu, u planu sastanak gradonačelnice i predstavnika Hrvatskih voda, među ostalim, i na tu temu pa će se znati više o planovima i mogućnostima.

- U tom dijelu valja spomenuti da se uskoro otvaraju i mogućnosti za prijave projekata na EU natječaje koji naglasak daju na zaštićena područja, uključujući područje uz vodotok, kojeg će biti moguće urediti u funkciji turizma na način da se s tim područjima upravlja na održiv i zelen način. Dakle, cijelo područje Pazinčice s Pazinskom jamom ima veliki potencijal. Međutim, prije svega treba uzeti u obzir da je staza uz vodotok u privatnom vlasništvu i može se uređivati eventualno kao dio koridora kojim upravljaju Hrvatske vode, tvrde u gradskoj upravi.

Po pitanju šetnice u Pazinskoj jami JU Natura Histrica dala je prošle godine po provedbi javnog natječaja koncesijsko odobrenje Mladenu Jekiću, vlasniku obrta za trgovinu i pustolovni turizam "Avantime" iz Pazina. Koncesijom je, uz suglasnost Grada Pazina, dano odobrenje za korištenje zemljišta u Pazinskoj jami na period od pet godina i to za korištenje i održavanje poučno-pješačke staze te obavljanja djelatnosti dovođenja, prihvata i vođenja posjetitelja. Prema našim saznanjima, do sada je koncesionar puno uložio u dosta zapuštenu stazu, a u planu je daljnje ulaganje u poboljšanje infrastrukture same staze i u dodatne sadržaje. Paralelno, Speleološko društva Istra iz Pazina, uz suglasnost Grada Pazina, od JU Nature Histrice dobilo je prošle godine, također putem javnog natječaja, na period od pet godina koncesijsko odobrenje za korištenje zemljišta kojim upravlja Javna ustanova i tu za posjetitelje organizira speleoavanture. Radi se o zemljištu u području Značajnog krajobraza Pazinski ponor, od mosta Vršić do korita potoka te se nastavlja dalje koritom u ponor Pazinske jame. U sklopu projekta Speleoavanture koncesionari planiraju daljnje ulaganje u smislu unapređenja te turističke ponude čišćenjem i uređenjem pristupa i samog ponora/podzemlja. Vrijedi spomenuti i da je Pazinska jama, bez obzira na koncesiju, dostupna građanima i građankama tijekom cijele godine besplatno, a također i članovima penjačkog kluba, odgovorili su Grada Pazina.

Pazinčica ili Pazinski potok

Pazinčica ili Pazinski potok (u mjesnim govorima Potok i Patok, tal. torrente Foiba) stalni je vodotok istarske najduže ponornice, koja svoje vode dobiva s vodonosnog, blago položenog i izduženoga porječja s flišnim naslagama. Izvire u zaleđu Boruta i ima nekoliko, uglavnom stalnih bočnih pritoka. Površina porječja iznosi oko 77 četvornih kilometara, a sve te vode završavaju u ponoru Pazinske jame. Dužina glavnog vodotoka od izvorišta do Pazina iznosi 18 kilometara.

Nakon ubacivanja veće količine boje trasera u vodotok Pazinčice utvrđeno je da se ona pojavila na izvorima uz dolinu Raše, odnosno u Raškom zaljevu. U zadnja tri kilometra (od ulaska u Pazinsku kotlinu do poniranja u Jami) Pazinčica je svojim bujičnim tokom izdubila brojne kamene masive (kruge) i jezerca (puče), a ističe se niz manjih uz dva veća slapa - Zarečki krov (popularno izletište i kupalište kraj Zarečja) i Pazinski krov.

Dio Pazinčice oko Cerovlja ima uređeno korito kako bi se na proširenoj dolini osigurala poljoprivredna obrada okolnog područja. Budući da je područje ponekad poplavljeno, planirano je podizanje brane radi zaustavljanja poplavnih valova i uporabe nakupljene vode za elektroenergetske potrebe. Od 2014. u Pazinu djeluje građanska inicijativa "Naš Potok" koja se aktivno zalaže za očuvanje tog vodotoka te organizira ili sudjeluje u akcijama čišćenja korita, a ponajviše mjesta njegova poniranja u Jamu, gdje se svake godine pojave nanosi organskoga i neorganskoga otpada.

Povezane vijesti

• Za potrebe umjetnog slapa iscrpili kupalište Jezerce
• Predavanje o hidrologiji Pazinčice
• Popularno ljetno odmaralište Pazinaca: Izgleda puno više odozgor nego što je zaista visoko