"Prvi ožujak jedan je od najznačajnijih datuma u povijesti Bosne i Hercegovine i slavimo ga svake godine početkom ožujka", rekao je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne zajednice u Istarskoj županiji Muhamed Muratagić na obilježavanju 31. godišnjice Dana nezavisnosti BiH koje je održano u nedjelju popodne u Obrtničkom domu u Poreču. Ovu središnju istarsku manifestaciju organizirala su Vijeća i bošnjačke zajednice Buzeta, Labina, Kršana, Raše, Pule, Rovinja i Poreča.

Nagrade zaslužnima

Susret u Poreču bila je prilika da se na jednom mjestu predstave brojna kulturno-umjetnička društva bošnjačke zajednice u Istri, da se nagrade pojedinci i ustanove koje su pomogle razvoju bošnjačkih društava, ali i da se podsjeti na burnu povijest domovine njihovih predaka.

- Prvi spomen na našu zemlju datira od 29. kolovoza 1189. godine kada je na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom napisana povelja bosanskog bana Kulina. Povijesno je značajna i godina 1463. kada je Otomanski imperij osvojio BiH i imao je u svom posjedu dio 1883. godine. U studenome 1943. u Bihaču je odlučeno da BiH postane jedna od šest republika, a 70-ih godina su stanovnici islamske vjeroispovijesti dobili službeni naziv Muslimani što je stvorilo nedoumice koje i danas traju.

Naša se zemlja našla na raskrižju 1992. godine kada se odvaja od krnje Jugoslavije ili velike Srbije i traži razrješenje na miran način. No, nisu svi u BiH bili za odvajanje. Članovi SDS-a napuštaju Skupštinu, a koja donosi odluku o provedbi referenduma o samostalnosti.

Na njega izlazi gotovo 64 posto stanovnika s pravnom glasa i njih 99,44 posto biraju nezavisnost koja je proglašena 1. ožujka 1992. Država je dobila međunarodno priznanje u travnju te je 22. svibnja postala članica Ujedinjenih naroda. Nakon stoga slijedi snažna agresija na našu zemlju.

Daytonskim sporazumom je prekinut rat, a koji je nastavljen drugim sredstvima jer jedna strana ne priznaje BiH i smatra da bi se trebala nekome pripojiti. Neki dijelovi BiH još žive u plemenima i cilj je postići integraciju i dogovoru, a ne da se ide na uništavanje BiH tkiva. Narodi BiH se moraju pomiriti i jedino tako možemo ući u Europsku uniju, iznio je Muratagić koji se zahvalio Hrvatskoj što je primila izbjeglice tijekom rata i pomogla u dobivanju kandidature za EU. Svim Bosancima i Hercegovcima u Bosni i dijaspori čestitao je Dan nezavisnosti BIH.

Podrška EU članstvu

Okupljenima se obratio gradonačelnik Poreča Loris Peršurić koji se zahvalio bosanskoj zajednici kao jednom od pokretača istarskog razvoja.

- Među Bošnjacima imam puno prijatelja s kojima se družim tijekom čitave godine. Ponosan sam i sretan što ste me pozvali na obilježavanje jednog od najbitnijih datuma u povijesti BiH, naglasio je.

Zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika rekao je da se osjeća ugodno na okupljanju Bošnjaka jer da s pripadnicima tog naroda uspješno surađuje i s njima živi u suživotu više od pola stoljeća "još iz vremena kada su zajedno rudarili". Najavio je da će Istra i Hrvatska dati svoj doprinos da BiH postane punopravna članica EU, ali da se zajedno trebaju boriti protiv svake vruće i lude glave koja bi narode uvukla u novi rat.

- Neka ova djeca koja su večeras nastupila budu onaj cilj za koji trebamo raditi, naglasio je Demetlika te zaključio da su Bošnjaci dali veliki doprinos razvoju Labina, Raše i Rapca.

U bogatom programu obilježavanja Dana nezavisnosti nastupila je folklorna skupina "Buzetski biseri" pjesmom "Bosno moja", a tri KUD-a s koreografijama. "Đulistan" iz Labina s koreografijom "Igre iz srednje Bosne", "Kršanski ljiljani" s "Igrama iz Podrinja", a "Bosna" iz Pule sa "Spletom igara iz sjeveroistočne Bosne". Denis Beganović, jedan od predstavnika bošnjačkih asocijacija Primorsko-goranske županije, i književnica Sakiba Harčević predstavili su se svojim recitacijama, a za glazbeni dio bio je zadužen Duo Sevdah koji je izveo bosanske narodne pjesme.

Povezane vijesti

• Grad pečenim volom časti sugrađane i goste
• Porečki turizam na pragu apsolutnog rekorda
• Efendija Posavljak: U Istri imamo bogatstvo, a to su mir, sloboda, demokracija i suživot koje treba i dalje njegovati