PROSTORNO PLANIRANJE NA LABINŠTINI (1. DIO)
Zbog izgradnje za potrebe turizma gubi se duh Istre, a naselja sve više podsjećaju na - SLAVONIJU
Stanje u zadnjih deset godina nije dobro jer ne dozvoljava stručnjacima ni gradskoj upravi da se drugačije promišlja planiranje prostora. Sve se svelo na postotak i gustoću stanovništva, što su važni kriteriji, ali dojam je da se u njima izgubio stručni dio u promišljanju prostornog razvoja pojedinih gradova i naselja. To ne može biti "podložak" koji se primjenjuje za cijelu državu, već je svako područje specifično za sebe. Stoga je nužan cjelovit redizajn zakonodavstva, kaže Anamarija Lukšić, labinska pročelnica za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju
Panorama Rapca
Postaju li istarska naselja nalik na Slavoniju? Ovo pomalo provokativno razmišljanje izneseno je na nedavnoj sjednici Vijeća Grada Labina. Naravno, problem nije u tome što nešto ne valja sa Slavonijom, nego u tome što je istarska tradicija jednostavno drugačija.
Glavno obilježje slavonskih naselja, kao što znamo, je jedna dugačka glavna ulica, uz koju se onda slažu kuće. Cijelo naselje je, dakle, duguljasto, a ne raštrkano, kao što je to najčešće slučaj u Istri.
Anamarija Lukšić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju Grada Labina, rekla je na sjednici Vijeća da se u građevinskim područjima labinskih ruralnih prostora sve više grade kuće za iznajmljivanje. Modalitet gradnje pritom je da se uz pristupni put na obje strane smještaju takve zgrade, čime naselja sve više dobivaju "slavonska obilježja", a gube izvorna urbanističko-arhitektonska obilježja istarskih sela.
To će se nastojati ispraviti sljedećim izmjenama prostornog plana, koje su u tijeku. Međutim, istovremeno stiže sve više zahtjeva za urbanizaciju parcela, pogotovo u ruralnim područjima.
- Stigla su 102 zahtjeva i svi oni već se razmatraju u sklopu izmjena i dopuna prostornog plana. Stanje u zadnjih deset godina nije dobro jer ne dozvoljava stručnjacima ni gradskoj upravi da se drugačije promišlja planiranje prostora. Sve se svelo na postotak i gustoću stanovništva, što su važni kriteriji, ali dojam je da se u njima izgubio stručni dio u promišljanju prostornog razvoja pojedinih gradova i naselja. To ne može biti "podložak" koji se primjenjuje za cijelu državu, već je svako područje specifično za sebe. Stoga je nužan cjelovit redizajn zakonodavstva. Politika gospodarenja prostorom temelji se na kvalitetnim prostornim planovima, ali kvaliteta gospodarenja prostorom ne ovisi samo o prostornim planovima već i o drugim politikama, kao što su opremanje građevinskog zemljišta, izvori financiranja, porezna politika, katastar, vlasništvo i drugo, kaže pročelnica Lukšić.
Dodaje da je kriterij gustoće stanovnika i izgrađenosti u važećem prostornom planu temeljen na procjeni o 16 tisuća stanovnika za Labin do 2025. godine. Popis iz 2021. pokazao je da Labinu umjesto rasta, broj stanovnika opada, a broj zahtjeva za povećanje građevinskog područja raste. Područje grada Labina ima 7.160 hektara i približno 1.100 hektara građevinskih područja, što iznosi oko 15,36 posto, a oko 84 posto površine zauzima poljoprivredno i šumsko zemljište i nešto vrlo malo za druge namjene, kaže Lukšić.
Problemi su u malim naseljima koja su raštrkana unutar velikog prostora izvan Labina i Rapca.
- Ljudi pitaju zašto neke parcele ne mogu ući u građevinsko područje. U Istri i u Hrvatskoj imamo puno veću površinu građevinskih područja nego što to traži broj stanovnika, kaže Anamarija Lukšić.
Posljednji popis stanovništva pokazuje veliki nesrazmjer broja stanovnika i stanova. Primjerice, Mali Kosi iznad Rapca, koji imaju pogled na Kvarnerski zaljev, imaju 11 stanovnika i ogroman broj stanova, a kao nova područja gdje se taj nesrazmjer počeo isticati su Kapelica, Marciljani, dijelom Presika, a posebno Rabac, gdje taj problem nije počeo danas, već znatno ranije.
- Podaci o sve većem nesrazmjeru broja stanovnika i broja stanova samo pokazuju da takozvana "mrtva naselja" koja žive 2-3 mjeseca godišnje sve više pune građevinska područja urbanih, a posljednjih godina i ruralnih naselja, ističe Anamarija Lukšić.
- Treba još puno toga promijeniti u našem zakonodavstvu i odnosu svih nas prema prostoru. Teško se to može postići samo s prostornim planovima. To mora postati prioritet društva kao cjeline. Od nadležnih institucija da svakog građanina pojedinačno. Svjedoci smo problema koje sezonsko korištenje objekata stvara u području opremanja naselja potrebnom komunalnom i drugom infrastrukturom, posebno jedinicama lokalne samouprave od kojih se traže velika ulaganja u opremanje zona s objektima koji se koriste dva do tri mjeseca u godini. Svjedoci smo da je u tijeku provedba projekta aglomeracije Labin - Raša - Rabac, iznimno skup ali nužan projekt, na kojeg će se u konačnosti također odraziti ovo stanje, posebno kroz režim korištenja i održavanja tog susatava kada bude u funkciji. U Rapcu smo znali da je tako, međutim taj trend sve više se pojavljuje u okolnim ruralnim naseljima, ističe pročelnica Lukšić.
Piero Glavičić, gradski vijećnik iz redova koalicije IDS -ISU, smatra da se još uvijek može utjecati na budućnost jer je ljudi puno manje nego što imamo kuća.
- Kao što je slučaj u Istri i cijelom priobalju, u Labinu je također trend povećanja broja stanova/kuća u odnosu na broj stanovnika. Grad Labin nije mijenjao građevinska područja od 2011. godine. Jedino su tijekom posljednjih izmjena Prostornog plana iz 2020. godine obuhvaćena dva naselja, Bartići i Rabac, s tim da je građevinsko područje Rapca smanjeno. Mada je izrada izmjena i dopuna prostornog plana još u tijeku, može se već sada konstatirati da su mogućnosti proširenja građevinskih područja minimalne i to gotovo u cijelosti kroz realokaciju unutar postojećih građevinskih područja, kaže Glavičić.
- Apsurdno je što nam se događa u Hrvatskoj. Samo kod nas ima da se poljoprivredno obradivo zemljište može staviti u građevinsko. Prijedlog za izmjenu čestice u građevinsko područje ja bih odobrio samo u svrhu demografije, za širenje stanovništva, da si mlade obitelji mogu izgradit kuću, i da širimo ruralno područje. Trebamo napraviti "reset". Idemo sada raditi za ono što će biti za 15-20 godina i vidjeti što nam je pravi cilj. Je li to turizam od tri mjeseca? Iznajmljuje se svašta. Stranci tu kupuju pa dolaze takozvani prijatelji. Mi gradimo, a koristi nema od toga ni lokalna zajednica, ni država. Nitko. I radi se svašta. To jednom netko mora prerezati. Labin ne može biti Monte Carlo, ne možemo progutati više nego što nam stane u trbuh, moramo podvući crtu i iz toga izvući maksimum, smatra Piero Glavičić.
Mladen Bastijanić iz Demokrata smatra da jednom treba okrenuti list i zaustaviti birokratske odluke koje nikad nisu donijele dobro, pogotovo ne svima.
- Moramo shvatiti da se našom zemljom trguje. Kad bi ja bio uvjeren da će sva ova građevinska područja ostati tu, da ćemo imati nešto od toga, svi mi skupa, da ćemo graditi nama, onda da. Treba kuća i stanova, ali, zar graditi na poljoprivrednom zemljištu? Na pojedinim dijelovima Kapelice se nije smjelo graditi, zbog klizišta. Stanimo jednom, promislimo svi skupa prije nego donesemo odluke.
Sjednimo za stol, razmatrajmo, jer je to naša zemlja koju uništavamo u nepovrat. I ja živim na području gdje nakon 40 godina nemamo, pristupni put i idemo kroz privatne parcele. Takvih slučajeva ima na Vinežu koliko hoćete. Upravo se vodi rat u Viškovićima zbog toga što je netko dobio građevinsku dozvolu, a nije imao pristupnog puta. Kada donosimo odluke neka one budu dobro prodiskutirane i "prožvakane", i neka budu u interesu javnosti. Nemajmo gledati samo svaki svoju korist. Mi prodajemo poljoprivredna zemljišta da bi nakon toga netko drugi trgovao tim poljoprivrednim zemljištima. Stvaramo nelagode, ratove i što sve ne zato što nismo na vrijeme nešto napravili i nismo odluku napravili kako treba, ističe Bastijanić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
