Poreč (foto: Arhiva)
Hoće li Poreč uskoro dobiti i treći službeni jezik - čakavicu? Vijećnici SDP-a na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Poreča pokrenuli su inicijativu u kojoj traže uvođenje čakavice u Statut Grada kao trećeg službenog jezika uz hrvatski i talijanski.
Prijedlog su poslali i gradonačelniku Lorisu Peršuriću.
'' Aktualna hrvatska vlast do čakavskog jezika drži kao do lanjskog snijega ili obnove Banije, pa neka bar Poreč da mali obol njegovanju našeg starog jezika’’ poručili su porečki SDP-ovci.
Aleksandar Kovač, vijećnik SDP-a obrazložio je inicijativu: "Ovo je mali obol u očuvanju jezika koji je preživio 12 stoljeća. Bilo bi tužno da izumre danas u Hrvatskoj."
Na sjednici vijeća Tihana Mikulčić iz gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti odgovorila je kako će razmotriti prijedlog. Svakako će ga proslijediti školama da ga realiziraju u sklopu programa zavičajne nastave, poručila je.
U službenom obrazloženju navedeno je kako je "čakavica 2020. godine postala jezik priznat od glavne međunarodne akademske organizacije koja se brine o klasifikaciji svih jezika čovječanstva. Dobila je i svoj ISO jezični kod za identifikaciju čakavskog jezika u svim domenama: CKM. Čakavskim govornicima otvara se ovim povijesnim događajem put za lokalno i državno priznanje, budući se do tada čakavicu smatralo dijalektom."
Ova vrijedna inicijativa zapravo je potekla od Steve Žufića, bivšeg župana Istarske županije.
- Želim naglasiti da ova inicijativa nema veze s politikom nego s očuvanjem naše nematerijalne kulturne baštine. Priznanje čakavice kao svjetskog jezika dogodilo se 2020. godine i prošlo je ispod radara zbog pandemije. Čini nam se važno promocija i zaštita čakavskog jezika. Želimo onemogućiti da se ugasi. S obzirom da ima sve manje govornika, bojimo se da će jezik za dvije - tri generacije nestati. Niti ja više ne znam jezik kako su govorili moji roditelji, a pogotovo moja kćer nije imala prilike naučiti, kaže Žufić.
Naglašava da je čakavski jezik kulturno dobro i povijesni jezik. Njime je uz latinski i njemački napisan i Istarski razvod.
- Sljedeći korak trebao bi biti uvođenje čakavice u škole, ali ne na način da mala djeca recitiraju pjesmice na čakavici nego da se uči kao obavezan jezik. Na taj način bi se očuvao i razvijao. Mogla bi ga naučiti i ona djeca kojoj nije materinji. U Hrvatskoj više od milijun ljudi govori čakavicom i želja nam je proširiti inicijativu diljem Istre i Hrvatske, naglašava Žufić.
Podcrtava da Europska unija ima reurse koje podržavaju inicijative za zaštitu nematerijalna kulturna dobra. Kada bi se angažirale jedinice lokalne uprave moglo bi se povući sredstva i usmjeriti ih u tečajeve naše čakavice kao i druge aktivnosti na očuvanju našeg jezika, zaključuje Žufić.