ROVINJSKA KUĆA O BATANI OVJENČANA JOŠ JEDNOM VRIJEDNOM NAGRADOM
Posjetitelji mogu na putovanje kroz vrijeme, počevši od 20-ih godina prošlog stoljeća
Njime je omogućeno pet minutno virtualno upravljanje batanom dočarano navigacijom uz pomoć zvijezda. U plovidbu je uključena i edukativna komponenta, od rovinjskog dijalekta i kulture pjevanja do vrsta riba i načinu izlova batanom. Jedinstvenost postava su tri istovremene i sinkronizirane projekcije na podu, stropu i prednjom plohom, koje se spajaju u jedinstven doživljaj. Na bočnim stranama prostora u mraku se nalaze eksponati koji bivaju osvijetljeni kada se pojašnjavaju na videu
Novi izgled stalnog postava
Rovinjski Ekomuzej Kuća o batani ovjenčan je još jednom vrijednom nagradom. Naime, na nedavnoj bienalnoj izložbi Hrvatskog dizajna nagrađena je interaktivna instalacija "Putovanje batanom" Studija Sonda kao prva u kategoriji Dizajn i digitalni mediji/interaktivni dizajn. Putem ovog interaktivnog digitalnog postava posjetitelji mogu na putovanje kroz vrijeme, počevši od 20-tih godina prošlog stoljeća.
Brojne nagrade
Njime je omogućeno pet minutno virtualno upravljanje batanom dočarano navigacijom uz pomoć zvijezda. U plovidbu je uključena i edukativna komponenta, od rovinjskog dijalekta i kulture pjevanja do vrsta riba i načinu izlova batanom. Jedinstvenost postava su tri istovremene i sinkronizirane projekcije na podu, stropu i prednjom plohom, koje se spajaju u jedinstven doživljaj. Na bočnim stranama prostora u mraku se nalaze eksponati koji bivaju osvijetljeni kada se pojašnjavaju na videu.
Iz Studija Sonda kreativni dio i dizajn za interaktivnu instalaciju osmislili su Jelena Fiškuš, Sean Poropat, dok su animaciju izveli Rajko Ban i Manuel Šumberac. Video je djelo Josipa Ružića iz Studija Rose-Art.
U izradi materijala za video kao ribari, glumci i pjevači sudjelovali su Alessandro Venier, Gianpietro Venier, Mauro Venier, Alessio Giuricin, Diego Giuricin, Teodor Tiani, Luka Nreka, Marisa Poretti, Angela Preden, Riccardo Vidotto, Gianfranco Santin, Sergio Ferrara, Germano Ettorre, Valentina Silvi Ugulin, Dramska skupina mladih rovinjske Zajednice Talijana "Pino Budicin" i njihovo Kulturno umjetničko društvo "Marco Garbin".
Autor zvuka je Paolo Hrelja, također iz Zajednice Talijana. Nadalje, sudjelovali su Libero Benussi i Alvise Benussi, a za logistiku pobrinuli su se Grad Rovinj, Javna vatrogasna postrojba i Komunalni servis Rovinj. Zahvaljujući razgranatim aktivnostima Udruge Kuća o batani drevna brodica je odavno postala glavnim gradskim simbolom, pa joj je Grad Rovinj poklonio muzej. U to vrijeme 2004. bio je to prvi muzej na Mediteranu posvećen jednom ribarskom plovilu. Projekt Ekomuzej Kuća o batani je 2016. upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Umijeće izgradnje batane i pjevanja bitinada uvršteni su i u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Novi interpretacijski koncept
Rovinjski Ekomuzej Kuća o batani je jedini iz Hrvatske 2007. ušao u uži izbor za prestižnu nagradu EMYA koju dodjeljuje Europski muzejski forum (EMF). Te je godine program Ekomuzeja ocijenjen od žirija Hrvatske turističke zajednice najboljim turističkim proizvodom na hrvatskoj obali. Dobio je i priznanje Turističke zajednice Istarske županije Zlatna koza. Muzej je dobio i uglednu nagradu WSA (World Summit Award) za najbolju web stranicu iz kulture te nagradu Najbolja od najboljih u kategoriji Znanost, obrazovanje i kultura Vidi Web Top 100 za najbolje web stranice u Hrvatskoj.
U međuvremenu tehnologija prikaza muzejske građe je toliko uznapredovala da je osmišljen novi, moderni interpretacijski koncept. Oko osmišljavanja i izvedbe novog stalnog postava Ekomuzeja Kuća o batani okupio se respektabilni broj kreativaca. Uređenja novog postava potpisuju etnologinja i kulturna antropologinja Tamara Nikolić Đerić, arhitekt Aleksandar Paris te poznata imena iz svijeta dizajna Vanja Cuculić i Vladimir Končar. Grafičko oblikovanje osmislile su Vanja Cuculić i Ana Partak iz Studija Cuculić.
Novi stalni postav izložbe "Muostra" prati aktivnosti Udruge Kuća o batani i prenosi ozračja prošlih vremena. Muzej je dijelom zadržao klasičnu muzeološku interpretacije koji uključuju izlaganje zbirke predmeta Ekomuzeja vezane za batanu i njenu gradnju te bogatu maritimnu povijest Rovinja.
Novi postav donosi međutim i doživljaje virtualne stvarnosti. Prvo je uranjajući iskustvo koje vodi na putovanje batanom od zore do sumraka kroz cijelo jedno stoljeće. Novina je i da muzej otvara nove perspektive vezane za rovinjske znamenitosti i prirodnu baštinu, posebno cjelokupni akvatorij i priobalje.
Virtualna šetnja
Naime, virtualna Batanina baštinska šetnja vodi posjetitelje kroz 20 maritimnih točaka Rovinja. Uključuje točke koje je šetnjom moguće razgledati na kopnu, ali i one za čije je istraživanje potrebno otisnuti se na more. Za to su korišteni audio, video i tekstualni opisi lokacija te aktualne fotografske snimke, koje posjetitelje muzeja virtualno vode ulicama ovog nekadašnjeg ribarskog centra.
Arhivski vizualni materijali oživljeni tehnologijom proširene stvarnosti omogućuju pogled na Rovinj kakav je nekada bio. Posebna vrijednost aplikacije ogleda se u korištenju lokalnog rovinjskog dijalekta 'ruvignis' putem zabilježenih anegdota, navođenjem toponima i korištenjem izvornih rovinjskih glazbenih podloga.
U središnjem dijelu se uz pomoć vizualne tehnike mogu pratiti povijesne teme čije su poveznice batana i more. Riječ je o temama o tradicijskoj brodogradnji, krajoliku rovinjskog arhipelaga, kulturi svakodnevnice i legendama i vjerovanjima vezanim uz more. Kreće se iz vremena kada je batana bila sredstvo za rad i preživljavanje do razvitka turizma, kada je uglavnom služila za odlazak na kupanje.
Maritimne kulture
U ulaznom dijelu eko muzeja je i dalje suvernirnica, a uz nju dio posvećen batani i tradicionalnoj brodogradnji. U prolazu prema središnjem dijelu prizemlja je interaktivni zid na kojem se mogu vidjeti trenutni meteorološki parametri na moru i lokacije vezane za glavne znamenitosti Rovinja. Na katu se nalazi prostor Centra za dokumentaciju maritimne kulture.
Sve u sto kvadrata
Na zidovima uz stepenice i na dijelu kata koji je uređen kao paluba broda također su postavljeni ekrani za prezentaciju maritimnih tema te priznanja koje su dobili projekti Ekomuzeja i Udruge Kuća o batani. Zahvaljujući znalački osmišljenom konceptu i projektu sve je to smješteno u prostor koji zaprema tek stotinjak kvadrata. Nastao je u dvije prostorije u prizemlju i na katu stare zgrade iz 18. stoljeća, u kojoj su živjele obitelji pomoraca i obrtnika. U 20. stoljeću ovaj je prostor bio dio logistike gradske luke, u kojem su u predahu između teških radova iskrcavanja tereta sa brodova boravili lučki radnici.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
