Grad koji ne živi od položajne rente
Damir Kajin: "Buzetu nedostaje radna snaga i bez 550 do 600 ljudi iz Azerbajdžana, Turkmenistana, Nepala… ne može održati industriju"
Damir Kajin (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Euforično je, na graničnom prijelazu Požane kod Buzeta, proslavljen ulazak Hrvatske u Schengen. Kakva su očekivanja i koje su prednosti velike schengenske obitelji, pitanje je koje smo postavili gradonačelniku pograničnog grada na sjeveru Istre Damiru Kajinu koji je uvjeren da se sa Schengenom i uvođenjem eura Hrvatska definitivno lišava premise koju je Balkan, kao bure baruta, nosio.
Bez obzira, kako je naglasio na sebi svojstven način, što se Balkana kao geografskog pojma nikada ne bi trebalo stidjeti, jer dao je Aleksandra Velikog, dvadesetak rimskih careva, kao što je dao i jedno od povijesno najznačajnih imena, Konstantina Velikog koji je 313. godine Milanskim ediktom, kršćanstvo uzdignuo u red vladajuće državne ideologije.
- Buzet će sigurno profitirati od ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Već smo zaboravili da smo samo prije nekoliko mjeseci morali čekati u kolonama. Što će značiti ukidanje graničnih kontrola i prijelaz granice bez zaustavljanja najbolje ćemo vidjeti ovoga ljeta, jer dvadesetak posto svih gostiju koji ulaze u Istru, ulaze preko graničnog prijelaza Sočerga/Požane. Ukidanje granične kontrole nešto je što je prije par godina izgledalo nestvarno, a sada tako normalno.
Kada govorimo o euru, a imajući na umu da se ex Jugoslavija raspala zbog toga što nije mogla servisirati vanjske dugove, što je kasnije probudilo nacionalizam koji se pretočio u ratna događanja, Hrvatska se nalazi u situaciji da sve više izvozi, ali daleko više uvozi. Tako da ako bi netko trebao biti zainteresiran za euro, možda bi to najmanje bila Istra koja još uvijek ima nešto izvoza, a i 92 posto našeg turizma je bazirano upravo na stranim gostima, a daleko više bi taj euro trebali prihvaćati ljudi iz hrvatskih najpasivnijih krajeva, izjavio je Kajin.
Velike investicije
Grad Buzet, rekao je Kajin, ne može se razvijati samo temeljem svog proračuna, bez obzira što je prihod po osnovu poreza na dohodak prošle godine bio 1,7 milijuna kuna veći nego pretprošle, što govori da je buzetsko gospodarstvo stabilno. Investicije Grada Buzeta počivaju na sredstvima državnog proračuna, odnosno državnih vanproračunskih fondova, iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO), a sada je potrebno maksimalno se usredotočiti i na privatni kapital.
- Condicio sine qua non, uvjet bez kojeg se ne može, je urbanistički plan uređenja. UPU jamči čitav niz velikih investicija, poput dva nova trgovačka centra. Labinski De Conte također se ozbiljno priprema za investicije na buzetskom području gdje je kupio nekretnine. Spremne su doći i neke slovenske tvrtke.
Tvrtka koja ima zemljište ispod kamenoloma Sveti Ivan unaprijed je prodala osam stanova u urbanoj vili koja se tek treba izgraditi. Cijena stanogradnje u Buzetu je oko 2.000 eura po četvornom metru. U Trstu je 1.300 do 1.500 eura, čak se u centru Trsta stan može kupiti i ispod 1.300 eura. Na zapadnoj obali Istre cijene su od 2.500 do 3.000 eura i više, u Kopru od 3.000 do 3.500 eura i više, istaknuo je Kajin, uspoređujući cijene stambenih kvadrata u okruženju.
Buzetski gradonačelnik govoreći o svojoj viziji Svetog Ivana kao stambene zone, naglasio je kako se usuđuje reći da ona za Buzet ima presudno značenje.
- Buzet je s juga, sjevera i istoka, a o centru da ne govorim, okružen industrijom. Moja je vizija da Sveti Ivan prema Pintoriji oslobodimo industrije i kamenoloma koji bi se premjestio na drugu lokaciju, daleko izvan grada. Sada bi u toj zoni Svetog Ivana trebalo povećati kapacitete vodoopskrbe.
Tamo su dječje i rukometno igralište, Društveni dom kao i dio prometnica na nekretninama privatnog vlasnika. Ukoliko bi Grad Buzet zamijenio to zemljište s gradskim nekretninama u Maloj Hubi, investitor bi u toj industrijskoj zoni pristupio gradnji hala koje mu trebaju, prije svega za novu proizvodnju, a Grad Buzet bi mogao isparcelirati parcele u Svetom Ivanu i podijeliti ih mladim obiteljima za jednu kunu.
Na taj način zadržalo bi se mlade u Buzetu, jer onaj tko bi imao stan u Buzetu pa makar radio u Kopru ili Rijeci na udaljenosti od trideset minuta vožnje, on bi ovdje zasnovao obitelj, njegova bi djeca išla u ovdašnje vrtiće i škole i tu bi se sutradan ženila i zapošljavala, uvjeren je Kajin.
UPU je pred realizacijom, najavio je buzetski gradonačelnik te naglasio da sve te potencijalne investitore drži za riječ i da se nada da će Buzet upravo u ovoj godini bilježiti jednu intenzivnu stanogradnju i izgradnju poslovnih i trgovačkih objekata, ali i cestogradnju. Gradnja buzetske obilaznice ide svojim tokom. Rok će biti neznatno produžen zbog dviju stvari, izvora koji se pojavljuju na trasi kao i postupka izvlaštenja jedne, odnosno dvije čestice, jer izvođač dok se to ne napravi, neće ući u posjed, ali sve će biti završeno u ovoj godini.
U planu je odvodnja u buzetskom starom gradu, rekonstrukcija Riječke ulice, izgradnja POS stanova, sanacija crkvica, postavljanje fotonaponskih panela, zamjena javne rasvjete LED rasvjetom, uređenje igrališta ispred Srednje škole. Dogradnja Doma za starije mora biti dovršena do studenog.
- Moramo se boriti za zgradu suda i policije kako bi došli do nekih dodatnih prostora i pristupili energetskoj obnovi zgrada, a vidjet ćemo da li je moguće proširi Vatrogasni dom. Treba riješiti i vlasničke podloge za zemljište nove zgrade hitne medicinske pomoći. Daj Bože da se od petnaestak stvari koje se najavljuju, realizira dvije trećine. Da ponovim, za realizaciju svega navedenog, gradski proračun nije opcija.
Bez vanproračunskih fondova i razumijevanja Plenkovićeve Vlade, a Vlada nam je i do sada silno pomogla, Buzet bi bio na marginama, naglasio je Kajin te dodao da je drugi izvor privatni kapital, kojeg može pokušati animirati no poduzetnici su ti koji će odlučiti gdje će i kada investirati. U zoni Mala Huba trenutno su u planu četiri hale koje bi trebale ići u realizaciju. Uz poslovnu halu Burlovića tu su i dvije hale građevinske tvrtke Nera te Ekspert gradnje, ali i još neke druge.
Buzet ima još jednu priliku, po usvajanju novog zakona, možda do kraja ovog mjeseca, gdje će moći predložiti zone za postavljanje solarnih panela, do deset hektara površine.
- O tome će se razgovarati, da li će biti dvije, tri ili pet zona, u ovom trenutku ne znam, ali znam da bi se takva zona mogla uopće realizirati, treba u blizini biti adekvatna trafostanica. Buzet nema puno zemlje u gradskom vlasništvu, za razliku od gradova uz obalu koji imaju neusporedivo više gradskog zemljišta nego mi, što je posljedica egzodusa iz 1947. godine, odnosno 1954. godine.
Usuđujem se reći da gotovo ništa nemamo u kompleksu većem od 1,5 odnosno 2 hektara, što znači da će se, ako želimo razvoj, nekome morati izaći u susret ili ćemo stajati na mjestu, što je najgore. Jasno je da bi uvijek bio za to da Grad dođe u situaciju da zaradi jer dovoljno je spomenuti da smo jedan hektar za te namjene na Nugljanskom krasu prodali za gotovo pola milijuna kuna.
Ako ne budemo imali svog zemljišta, a nemamo, bilo bi dobro da protežiramo Državu, na koju se Grad može uvijek osloniti, a treća opcija, ako ne želimo tapkati na mjestu, je da zemljište koje se ne koristi, koje je gotovo bezvrijedno, kao pašnjaci, i nikada neće biti građevinsko, pokušamo iskoristiti za ovu namjenu, prenio je Kajin.
Sudbina Genetskog centra
Gradonačelnik Buzeta također je izjavio kako bi volio da je Genetski centar, stočarski kompleks na Nugljanskom krasu, B2 Kapital ustupio Željku Mandariću, međutim to nije učinio, već ga je preuzela jedna od tvrtki iz grupacije Danka Končara. No sada su, prenio je Kajin, na osobnoj razini počeli razgovarati Mandarić i Končar, a kako će sve to završiti, moglo bi se vidjeti vrlo brzo.
- Svima je poznato da sam čvrsto bio iza Mandarića i njegovog projekta da se na Nugljanskom krasu dogodi farma autohtonih svinja s čime bi u jednom poljoprivrednom smislu Istra dobila na kvaliteti. Bez te primarne djelatnosti ne može biti niti sekundarne, a niti tercijarne. Ako ćemo graditi tercijarnu, tu mislim prije svega na turizam, onda bez ovakvih sadržaja u tome nećemo uspjeti, naglasio je.
Buzet je tako mali grad, a nisu ni obalni puno veći, da mu svaki radnik, građanin, treba, rekao je Kajin te podsjetio da je još 1993. godine vodio politiku kako u Buzetu tako u Istri, da za svih mora biti mjesta. Nikome, barem ne u Buzetu, a slično je bilo i drugdje u Istri, nije vlas pala s glave i to je bilo jedno od najplodnijih razdoblja istarskih prostora. Nije se diralo direktora Istarskog vodovoda, Butonige … I to je dobro, naglasio je Kajin, jer revolucije koje znaju jesti svoju djecu, češće dovode do nefunkcionalnosti, nego napretka, a danas je najbolji primjer nefunkcionalnosti Zagreb.
- Mi kao Grad Buzet, ali ne samo mi nego općenito lokalna samouprava danas, ali i državna, imamo problem sa popunjavanjem upražnjenih mjesta. Zato sam predložio da se odmah, još prošle godine, korigiraju plaće gradskoj upravi, vrtiću, domu za starije, vatrogasnoj postrojbi i učilištu, sve s ciljem da se ljudi zadrže u gradskim servisima. Plaće u Gradu Buzetu do prosinca 2021. godine nisu se dirale jedanaest godina.
Predložio sam šest posto, krajem prošle godine četiri posto i za ovu godinu šest posto. Njegovateljicama u Domu za starije, zbog specifičnih okolnosti, jer obnašaju jedan od najtežih poslova u Gradu, plaća je korigirana za dodatnih 10 posto. Konačno, 2022. godine javnoj upravi Plenković je povećao plaće za 12,7 posto, a u šest godina njegova mandata državnoj upravi plaće su išle gore 33 posto. Moramo priznati da u Buzetu imamo problem sa zaposlenicima.
U ovom trenutku tri djelatnice idu na porodiljski. To je lijepo, svi se radujemo, to je blagoslov, ali treba pronaći ljude koji će odraditi njihov posao, a nas je u gradskoj upravi 17,5 djelatnika i kad se ostane samo bez jednog radnika, odmah se pojavljuje problem. Danas ljudi iz Buzeta više ne odlaze u Trst. Plaće su u Buzetu i tamo, identične, ne računajući jasno, javne servise i mirovine.
U Trstu danas ostaju raditi oni koji imaju, četiri, pet godina do mirovine. Mladi su odlazili raditi devedesetih godina prošlog stoljeća, jednako tako masovno od 2013. do 2016. godine, ali to više nije slučaj. Danas smo grad kojem nedostaje radna snaga i koji bez 550 do 600 ljudi iz Azerbajdžana, Turkmenistana, Nepala, Ukrajine, Pakistana… ne može održati industriju, vjerojatno posljednjeg industrijskog grada u Hrvatskoj. Grada koji ne živi od položajne rente, kao neki uz more, već dominantno od rada za strojem što je stvarno danas rijetkost, zaključio je Kajin.
Povezane vijesti
- DAMIR KAJIN PROZIVA IDS I CIMOS: Dolaze Makedonci, Bosanci, Bugari, Ukrajinci i Uzbekistanci, a 40-ak naših ljudi danas je dobilo otkaze!
- DAMIR KAJIN: Zamjeram si samo što nisam samostalno ušao u lokalne izbore, ali ništa drugo. Dajem se sto posto i uživam s ljudima koji me okružuju. Ide nam dobro
- OPRALI GRADONAČELNIKA: Vijećnici napali izvješće o radu Damira Kajina, pa ga on povukao s dnevnog reda
Podijeli: Facebook Twiter
