TRADICIJA

Kolejani i sveta tri kralja pohodili Kaldirštinu: "Tu je jedan dar Bogu i ljuden drah. Koliko je tu bokunići, toliko da bi bilo praščići, svaki da bi stori par kvintalići"

Sve je započelo večeras u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kaldiru u kojoj je nakon mise župnik blagoslovio vodu

| Autor: Anđelo DAGOSTIN
(Snimio Anđelo Dagostin)

(Snimio Anđelo Dagostin)


Večeras, uoči Sveta tri kralja, Kaldirštinom se po tradiciji ponijela velika svjetleća zvijezda za kojom su kročila tri kralja: Ivan Štefanić kao Gašpar, Josip Štefanić kao Melkior i Željko Bertoša kao Baltazar, a za njima kolejani. Ova trojica mještana već su duže vrijeme nosioci ovog običaja.

Krenuli su od zaseoka do zaseoka Kaldirštine, od kuće do kuće, od vrata do vrata, cijele noći čestitajući susjedima Božić i Novu godinu. Sve je započelo večeras u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj je nakon mise župnik blagoslovio vodu. Po običaju kolejanje i završava u crkvi na sam blagdan Sveta tri kralja, a tada se na poslijepodnevnoj misi okupe kolejani, a kraljevi na oltar prinesu darove: ukrašeni slatki kruh, kobasice, jaja i vino.

U tradicionalnoj povorci zaseocima, uoči Sveta tri kralja, pred svakom kućom jedan od kraljeva zaziva domaćina riječima: "O, župane", a kad mu ovaj uzvrati: "Ki je?", kralj nastavlja: "Tu su došli kolejani s poštenega mesta na vaša poštena vrata, ako ćete da vas malo razvesele i zakantaju!". Kolejani tad iz svoje pjesmarice zapjevaju jednu od starih prigodnih pjesama među kojima je raritetna "Ta svitla zvizda gori gre".

Domaćin tada prima kolejane i otvara vrata, a zbor otpjeva jednu od tradicijskih božićnih pjesama iz tog kraja. Gostoljubivi vlasnik zatim "pridošlice" daruje kobasicama, vinom i jajima. Kralj ih potom prima i zahvaljuje: "Tu je jedan dar Bogu i ljuden drah. Koliko je tu bokunići, toliko da bi bilo praščići, svaki da bi stori par kvintalići".

I to potraje cijele noći od kuće do kuće i od sela do sela, do jutra. Kaldirci kolejanjem od davnina neopterećeni ulaze u novo godišnje razdoblje, a ono što je primjetno kod ljudi ovog kraja, to su gostoljubivost, pitomost i dobrosusjedski odnosi koje njeguju.

Do Prvog svjetskog rata, a ponegdje i do Drugog svjetskog rata, koledanje se održalo, osobito u središnjem i sjevernom dijelu Istre. U novije se doba osim u Kaldiru održavalo i u Gologorici.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter