Matija Vlačić Ilirik fascinantna je ličnost čiju smo petstotu obljetnicu rođenja obilježili prije dvije godine. Europejac davno prije ideje o ujedinjenoj Europi, plodan humanist na svim poljima s tristotinjak objavljenih radova, posjedovao je jednu od najvažnijih privatnih biblioteka svoga vremena sa čak deset tisuća knjiga
Dr.sc. Luka Ilić inicirao je skup o Matiji Vlačiću Iliriku u Regensburgu, a sudjelovali su i profesori pulskog sveučilišta (foto: Nataša UROŠEVIĆ )
Matija Vlačić Ilirik jedno je od imena s kojima smo se upoznali još u školskim klupama. Svaki eventualni kasniji susret s imenom protestantskoga teologa i filozofa rođenog u istarskom Labinu u 16. stoljeću moguće je dovesti u vezu ili s uskom specijalnošću, ukoliko je riječ o studentima ili diplomiranim teolozima ili filozofima, ili s pukom slučajnošću, npr. nađemo li se u ulici koja nosi njegovo ime. Ilirikom se danas u Hrvatskoj bavi uski krug stručnjaka, npr. sa zagrebačkog Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju koji nosi njegovo ime, dok je ostaloj javnosti poznat samo na razini imena.
- Iako je većinu života proveo u njemačkim zemljama, gdje je prijateljevao i sa samim Martinom Lutherom, na mnogo veće poznavanje Vlačićeva lika i djela nećemo naići ni kod naših sjevernih prijatelja. Ipak, imajući u vidu nekoliko recentnih događaja vezanih uz lik i djelo Matije Vlačića Ilirika održanih u Njemačkoj, zaključujemo da se svijest o velikom protestantskom teologu polako budi i da sve veći krug ljudi dobiva priliku doznati nešto više o tom važnom teologu i filozofu, piše Domagoj Marić za Vijenac.
Rezultat je to snažna entuzijazma angažiranoga pojedinca Luke Ilića, teologa i povjesničara rođenog u Karlovcu koji je doktorsku titulu stekao upravo na Iliriku. Trenutno župnik u evangeličkoj župi u Balzheimu u južnoj Njemačkoj, Ilić nije izgubio istraživački žar za novim spoznajama i projektima o temi Vlačića Ilirika, nego ga njegov uzor motivira i potiče na nove hvalevrijedne pothvate. Zahvaljujući Iliću održana su tako u Njemačkoj u razmaku od mjesec dana dva događaja posvećena Iliriku, u drugoj domovini poznatom kao Flacius Illyricus.
Nakon što je u Regensburgu održana konferencija Flacius u Regensburgu (26–28. listopada), u nešto sjevernijem Magdeburgu postavljena je i 16. studenog otkrivena infoploča o Iliriku. Matija Vlačić Ilirik živio je i djelovao u obama njemačkim gradovima, ali i u brojnim drugima, pa je prostor na kojem je Ilić uzeo u zadatak oživjeti lik i djelo Vlačića Ilirika prilično velik. Rezultati su već vidljivi: iza dvadesetogodišnjeg iskustva bavljenja Vlačićem Ilirikom stoji šest objavljenih knjiga o njemu, ali i nekoliko opipljivih tragova druge vrste. U Njemačkoj postoje tri spomen-ploče posvećene Vlačiću Iliriku – u Jeni, Wittenbergu, i to na kući u kojoj je Vlačić Ilirik stanovao kao student, i konačno dvojezična samostojeća infoploča na engleskom i njemačkom jeziku u Magdeburgu kao najveće i najdetaljnije od tri spomen-obilježja posvećena velikom reformatoru.
Upravo je u Magdeburgu veliki humanist proživio najplodnije razdoblje.
Matija Vlačić Ilirik fascinantna je ličnost čiju smo petstotu obljetnicu rođenja obilježili prije dvije godine. Europejac davno prije ideje o ujedinjenoj Europi, plodan humanist na svim poljima s tristotinjak objavljenih radova, posjedovao je jednu od najvažnijih privatnih biblioteka svoga vremena sa čak deset tisuća knjiga. U relativno kratkom životu od 55 godina postao je otac čak osamnaest puta, od čega je dvanaestero djece rodila prva, a šest njegova druga žena. Kako kaže Ilić, rad na promociji Vlačića Ilirika ni približno nije gotov, jer je u planu još nekoliko spomen-obilježja, između ostaloga u Frankfurtu na Majni, gradu Vlačićeve smrti. Zahvaljujući velikom angažmanu Luke Ilića, Flaciusa Illyricusa našega vremena, ime Matije Vlačića Ilirika živi i danas.