Na završnoj konferenciji u porečkom Obrtničkom domu predstavljeni su rezultati istraživačkog projekta Instituta za poljoprivredu i turizam pod nazivom "Utjecaj različitih vinifikacijskih tehnologija na kvalitativna svojstva vina od autohtonih hrvatskih sorti: uloga vina u ljudskoj prehrani - Vinum sanum", koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost.

- Ovo je multidisciplinarni projekt koji je uspio povezati i poljoprivredu i zdravstvo, kazao je uvodno ravnatelj Instituta Dean Ban.

Projekt "Vinum sanum" provodi se od 2018. do prosinca ove godine. Na njemu je radilo 16 suradnika, a nositelj projekta je Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Na projektu su bila zaposlena tri doktoranda koja su upisala poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a od lani zaposlen je i jedan poslijedoktorand. Vanjski suradnici su Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, KBC Rijeka, Filozofski fakultet Rijeka i Kmetijski inštitut Slovenije. Vrijednost projekta je 1,3 milijuna kuna.

Ukupno je fizikalno-kemijski analizirano 350 uzoraka vina te je učinjeno 3.200 analiza.

- Glavni cilj bio je istražiti kako različite identifikacijske tehnologije u proizvodnji autohtonih hrvatskih vina, prvenstveno istarske malvazije i terana, plavca i pošipa, mogu utjecati na njihovu biološku aktivnost, odnosno istražiti njihov utjecaj na psihofizičko zdravlje ljudi, kazala je voditeljica projekta Sanja Radeka. - U šest tjedana u ispitivanju je sudjelovalo 218 ispitanika, većinom žene, njih 137, i 81 muškarac, s područja Istarske županije, Rijeke i Kvarnera, dodala je.

Radeka je proces istraživanja, od obavljenih liječničkih pregleda ispitanika, analize krvi do psihološkog testiranja prije i nakon umjerene konzumacije vina, dva do tri decilitra dnevno. Osvrnula se na značaj bioaktivnih spojeva u vinu, kao što su vitamini B i C, minerali i fenolni spojevi, antioksidacijski potencijal, nutritivna svojstva te drugi spojevi zaslužni za biološku aktivnost vina i njegovu pozitivnu ulogu u ljudskoj prehrani kojom se sprečavaju i liječe određene bolesti u organizmu. Dotaknula se i utjecaja vina na psihičko i emocionalno stanje čovjeka.

Ispitanici su bili u dobi između 39 i 59 godina, od kojih je njih 52 posto imalo visoku naobrazbu. Konzumenti vina su imali pozitivnije stavove o vinu od nekonzumenata, njegovoj blagotvornosti za zdravlje, potenciranju efekta opuštanja, hedonizma, osjećaja sreće, emocionalne dobrobiti i općeg osjećaja dobrobiti.

U nastavku su na temu "Utjecaj različitih vinifikacijskih tehnologija na bioaktivna i senzorna svojstva vina i nusproizvoda na vinifikacije sorti teran i istarska malvazija: pregled najznačajnijih rezultata u sklopu izrade doktorskih disertacija" govorile doktorandice s Instituta, Sara Rossi, Ena Bestulić i Fumica Orbanić. Anita Silvana Ilak Peršurić s Instituta za poljoprivredu i turizam iznijela je prezentaciju pod nazivom "Percepcija potrošača o zdravstvenim benifitima umjerene konzumacije vina".

Konzumacija dva do tri decilitra vina dnevno ima povoljan učinak na regulaciju krvnog tlaka (plavac mali smanjuje sistolički tlak, a odležani teran neznatno ga povećava), kolesterola i lipida, prevenciju dijabetesa, pretilosti, ateroskleroze, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, protuupalnih i autoreumatskih učinaka.

Povezane vijesti

• Momjanski muškat dobio certifikat izvornosti
• U Agroproduktu očekuju 150.000 litara vina
• JaTrgovac: Vino pije 83 posto hrvatskih građana, preferiraju domaće