Nedostatak stručnog kadra u Istarskim domovima zdravlja iznimno je teško, s tendencijom daljnjeg pogoršavanja u narednoj godini. Kao i u cjelokupnom zdravstvenom sustavu u Hrvatske, ogroman je nedostatak liječnika, medicinskih sestara pa i tehničkog osoblja. Najveći nedostatak liječnika od 1. siječnja osjetit će se na području Pule i Umaga zbog odlaska u mirovinu i na specijalizacije.

O tome razgovaramo s dr. Antom Ivančićem ravnateljem Istarskih domova zdravlja koji je na toj funkciji do kraja godine, kada odlazi u mirovinu.

- Uz kroničan nedostatak kadrova, imamo situaciju kakva se nikad ranije nije dogodila. Odjednom ostajemo bez 13 mladih liječnika koji sada rade u ordinacijama obiteljske medicine, a 1. siječnja moraju započeti specijalizacije financirane iz EU Fonda za otpornost i oporavak. Sretni smo da će ljudi dobiti specijalizacije, nadamo se da će se većina vratiti u našu ustanovu, odnosno da neće ostati na klinikama, što se često događalo. Međutim, bit će ogroman izazov naći zamjenu za toliki broj liječnika, naglašava dr. Ivančić.

- Koliko liječnika šaljete na specijalizaciju?

- Istarski domovi zdravlja ukupno šalju na specijalizaciju 18 liječnika. Na četverogodišnju specijalizaciju iz obiteljske medicine odlazi sedam mladih liječnika. Pored toga, počinje po jedna specijalizacija za pedijatra, fizijatra, internistu, četiri iz ginekologije te po dvije iz medicine rada i sporta i radiologije.

Vrlo smo zadovoljni tim mladim ljudima koji su se na razgovoru s povjerenstvom pokazali kao kompetentni i iznimno motivirani mladi stručnjaci, a posebno me veseli da smo uspjeli popuniti sva mjesta za specijalizaciju obiteljske medicine ljudima kojima je obiteljska bila prvi izbor, a ne rezervna opcija. Uspjeli smo popuniti sve osim pedijatrije. Nažalost, već godinama nam se ne javlja dovoljan broj kandidata za tu specijalizaciju. Tražena su četiri liječnika za specijalizaciju iz   pedijatrije, javilo ih se troje, ali su dvije liječnice koje smo odabrali u međuvremenu odustale i izabrale specijalizacije u bolnici.

- Koliko liječnika ide u mirovinu i hoće li neki od njih ostati raditi?

- Sljedeće godine 13 liječnika stječe uvijete za mirovinu. Neki, od njih nastavit će raditi, među njima i ja, ali u porečkoj ambulanti obiteljske medicine. Radujem se povratku radu s pacijentima. Posljednjih godina većina liječnika koji steknu uvjete za umirovljenje ipak na odlaze u mirovinu. Ministar je svjestan manjka liječnika, ali i drugog zdravstvenog kadra, te svakome tko zatraži izdaje suglasnost za nastavaka rada. Neki koriste mogućnost rada četiri sata iz mirovine, a sve je to velika pomoć jer bez tih ljudi sustav ne bi mogao funkcionirati. Danas u IDZ-u radi 13 umirovljenika na pola radnog vremena i petero liječnika koji su ostali u radnom odnosu nakon stjecanja prava na umirovljenje. Osim toga, još deset liječnika raznih specijalnosti rade kao privatni ugovorni liječnici, a imaju uvjete za mirovinu.

- U kojim će ispostavama biti najteže organizirati rad?

- Najteža situacija je na sjeveru Istre, na Bujštini i u Umagu. Na pola sata su udaljeni od slovenskih zdravstvenih ustanova i tamo rade za duplo veću plaću,a neki rade i u Trstu. Svi koje smo zaposlili na tom području zapravo su došli iz drugih krajeva Hrvatske. Oni
koji završavaju medicinu s područja Umaga tamo se ne vraćaju. Mi godinama nismo zaposlili liječnika ni medicinsku sestru s tog područja.

- Kako ste do sada uspijevali organizirati rad ambulantama?

- Nedostatak kadra rezultira s puno prekovremenog rada i rada iz mirovine. Zbog nedostatka medicinskih sestara naši stacionari u Umagu i Pazinu ne rade punim kapacitetom. Plaća se određuje državnim koeficijentima, a oni ne valoriziraju dovoljno rad na tako teškim poslovima kao što je rad medicinskih sestara u stacionaru, pa je vrlo teško danas dobiti čak i njegovateljicu. Stacionari su praktički palijativni odjeli, 90 posto pacijenata su nepokretni, često dementni, terminalni pacijenti kojima treba intenzivna njega.

Zabrinjavajuća budućnost

- Kako privući mlade liječnike? Nudite li im stanove?

- Mi nudimo stanove, gradovi sufinanciraju stanarine, nudimo i druge pogodnosti i tako
uspijemo privući nešto mladih ljudi, ali oni ostanu po nekoliko mjeseci, dobiju specijalizaciju koju su željeli i odlaze. Problem je i to što su koeficijenti liječnika i sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti značajno niži nego u bolnici ili hitnoj pomoći. Ono što nas brine nije samo trenutno stanje, nego budućnost. Na vidiku nema nekog poboljšanja jer nema strateških poteza na državnom nivou koji bi ovakvo stanje preokrenuli. Novi zakon od kojeg se puno očekuje ne uvodi nikakve promjene koje bi suštinski promijenile kadrovsku situaciju u zdravstvu.

- Kolika je plaća liječnika u IDZ-u?

- Liječnik početnik ima plaću od oko 10.000 kuna neto.

- Istovremeno, ali paradoksalno, broj liječnika u Hrvatskoj je porastao, danas imamo više liječnika nego ikada. U čemu je problem?

- Loše su raspoređeni, centralizirani, u velikim su gradovima, a nema ih na periferiji. S druge strane, liječnici rade poslove koje u razvijenim zemljama rade medicinske sestre, a medicinske sestre rade administrativne poslove. Toga nema na zapadu. Tamo je medicinska sestra vrhunski stručnjak koji samostalno radi vrlo diferentne procedure.

- Kad uspoređujete danas i vrijeme kada ste došli na čelo ove ustanove, što biste
rekli?

- To se ne može usporediti. Kada sam došao na čelo ustanove u siječnju 2011. godine, prvih mjesec dana najveći problem mi je bio kojoj od dvije udruge umirovljenika u Savičenti dati prostor za korištenje. To je neusporedivo s današnjim vremenom kada nema ni doktora, ni sestara, a već nam nedostaju i vozači, spremačice...

Povezane vijesti

• Korisnici Istarskih domova zdravlja uskoro bi sa svojim liječnicima trebali komunicirati znatno lakše i bolje
• ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA: Nabava radiološke opreme u svim ispostavama najveća je investicija od osnutka IDZ-a 2004. godine
• Sanitetski prijevoz izdvaja se iz Istarskih domova zdravlja. Dr. Gordana Antić pojašnjava kako će to funkcionirati