Još smo u prvom tjednu jedanaestog mjeseca, studenoga, koji je počeo blagdanom Svih svetih (Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sollemnitas Omnium Sanctorum), spomen na sve svece, kanonizirane i one koji to nisu, u Katoličkoj crkvi.

Podrijetlo svetkovine Svih svetih valjda potječe s Istoka. Već u 4. stoljeću u Antiohiji se slavio blagdan svih svetih mučenika na prvu nedjelju po Duhovima. U 6. stoljeću isti je blagdan na isti dan uveden i u Rimu, a 100 godina kasnije papa Bonifacije IV. odredio je da će se svetkovina slaviti 13. svibnja.

Panteon posvećen Bogorodici

Tada je poganski hram Panteon, posvećen svim bogovima, pretvorio u crkvu na čast Bogorodici i svim svetim mučenicima. Nekadašnji poganski spomenik dobio je naziv Sancta Maria ad Martyres, odnosno crkva svete Marije i svetih mučenika.

Papa Grgur IV. premjestio je 835. godine svetkovinu Svih svetih na 1. studenog. Vjerojatno zbog jednostavne prikladnosti: nakon završene žetve i berbe bilo je lakše osigurati hranu i piće za veliko mnoštvo hodočasnika koji bi tom prigodom nagrnuli u Rim.

Svetkovina Svih svetih jednako je popularna, kako u istočnoj, tako i u zapadnoj Crkvi. Kršćani su najprije slavili mučenike, a s vremenom su, kao posebna svjedočanstva vjere, isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi.

O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od 10. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je Ulrich, biskup Ausburga (Bavarska) - spomendan mu je 4. srpnja. U Hrvatskoj se Svi sveti obilježavaju kao državni blagdan od 1996. godine, dotad je praznik bio neradni dan pod nazivom Dan spomena na mrtve, a od 1989. do 1991. Dan sjećanja na mrtve.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.

U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima te označava završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Muslimanima je dozvoljeno posjećivati groblja kako bi ih to podsjetilo na drugi svijet i nagnalo na razmišljanje o pravom smislu života i njegovom neizbježnom završetku.

Grobljanska crkva u Gradinji

U porečkoj i pulskoj biskupiji samo je jedna župa posvećena Svim svetima, ona u Karojbi. Župa se spominje u 16. stoljeću, a župna crkva sagrađena je 1580. godine na mjestu starije, proširena 1870. i 1913., obnovljena 1986. godine. Jednobrodna je sakralna građevina sa svetištem i dviju izbočinama te tri mramorna oltara: glavni s monumentalnim svetohraništem od bračkog kamena, rad akademskom kipara Aleksandra Rukavine iz 1986. godine; oltar s drvenim kipovima BDM od Sopajca, sv. Kuzme i Damjana te oltar s drvenim kipovima sv. Antuna Padovanskog, sv. Andrije i sv. Roka. Iznad ulaza je pjevalište s orguljama iz 1985. Zvonik u sklopu crkve visok je 22 metra.

U Istri je pet crkava posvećeno Svim svetima: ona u Brtonigli, obnovljena u 19. stoljeću u kojoj su grobnice iz 1567. godine; u Gologorici, koja čuva glagoljski natpis iz 1549. godine pa ona na groblju u Višnjanu koja nosi ime Svi sveti i sv. Marije Magdalene. Grobljanska crkva u Gradinji kod Cerovlja sagrađena je 1604. na mjestu ranije. Riječ je o jednobrodnoj romaničkoj kapeli pravokutnog tlocrta. Na njezin se zapadni zid nadovezuje lopica, dok je istočni riješen polukružnom apsidom. Tu se nalaze zidni oslici. Pronađena su četiri različita vremenska sloja, od kojih su dva sačuvana i prezentirana. Stariji oslik pripada 13. stoljeću, a mlađi kasnom 15. ili ranom 16. stoljeću. Autor je nepoznat. Najstariji glagoljski grafit nalazi se na odjeći pape Siksta, a načinio ga je pop Matej Ambrožić 1526. godine. Četvrta crkva je ona sagrađena 1633. godine na Buzeštini, na raskrsnici prema Vrhu.

Prigoda je prisjetiti se crkve Svih svetih u Wittenbergu, poznata i kao Spomen-crkva reformacije. Martin Luther je 31. listopada 1517. godine na vrata crkve u Wittenbergu zabio 95 teza protiv oproštajnica, odnosno indulgencija Rimokatoličke crkve, što se smatra početkom protestantske reformacije.

Povezane vijesti

• Dva stoljeća od izuma bicikla, stroja za hodanje: Da nisu drugi, BIČIKLETU BI IZUMILI ISTRIJANI
• ZRCALO VREMENA: ZVIŽDAČ KOJEM JE ZA OSVETU ODRUBLJENA GLAVA
• Zrcalo vremena: Prije stotinu godina tiskan prvi broj kalendara "Jurina i Franina"