U kronologiji povijesnih izuma zabilježeno je da je prije 205 godina, 12. lipnja 1817. Karl Freiherr von Drais (1785. - 1851.), njemački barun, izumio "stroj za hodanje" kako bi mu pomogao da brže obiđe kraljevske vrtove. Izum se sastojao od dva kotača iste veličine u istoj liniji, od kojih je prvi bio upravljiv. Bili su montirani na okvir na koji se moglo zajahati. U potpunosti je izrađen od drveta, nije imao pedale - vozač bi se jednostavno odgurivao nogama i "stroj za hodanje" išao bi naprijed.

Barun je, inače, bio vrlo svestrana osoba: dizajnirao je prvi stroj za mljevenje mesa, pisaću mašinu i prvi stroj za hodanje.

Tisućljećima nakon kotača

Zanimljivo, bicikl, jedno od omiljenijih prijevoznih sredstava u svijetu, pojavio se pet tisuća godina nakon otkrića kotača; toliko je vremena trebalo da tehnološki duh čovječanstva dođe do ideje stvaranja jednog ovakvog čuda pojedinačnog prijevoza.

Francuzi Ernest Michaux i Pieere Lallementom u ranim 1860-ima unaprijedili su dizajn bicikla dodavanjem mehaničke poluge pogona s pedalama na proširenom prednjem kotaču. Prednji kotač je s vremenom postajao sve veći i veći jer su tadašnji inženjeri shvatili da što je veći kotač, to se dalje može putovati jednom rotacijom pedala. Ovaj stroj je prvi stroj u povijesti koji je nazvan bicikl ("dva kotača").

Pravi napredak predstavljalo je uvođenje lančanog pogona koji su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold. Ovi modeli zvali su se "sigurni bicikli" i "uspravni bicikli" budući da su oba kotača bila jednake veličine, sjedalo je bilo niže i samim tim su omogućavali bolji raspored težine. Ipak, i dalje su imali tvrde gume i vožnja je bila neudobna. Starleyev model bicikla iz 1885. godine smatra se prvim modernim biciklom.

Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pneumatskih guma. Uveo ih je 1888. Škot John Boyd Dunlop. Od tada je bicikl konačno dobio sigurnost i udobnost. Ovo poboljšanje uskoro je tijekom godina dovelo i do izuma kočnica i mjenjača brzina. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće osnivali su se biciklistički klubovi, a turneje i utrke postale su popularne na obje strane Atlantika. Tijekom 19. stoljeća bicikl je bio idealno sredstvo za radničku klasu koja se mogla brzo i jeftino prevesti na posao.

Hrvatske dvokolice

Godine 1895. Ivan Dirnbarcher utemeljio je prvu hrvatsku tvornicu dvokolica Ilyriju, koja je po njegovoj vlastitoj konstrukciji proizvodila bicikle Croatia i Ilyria s oba jednaka kotača. Na Tehničkoj izložbi u Londonu 1896. za njih je osvojio zlatnu medalju.

Prvi biciklistički savez osnovan je 1878 u Engleskoj. Međunarodni savez ICA (International Cycling Association) osnovan je u Londonu 1892., a 1900. nasljeđuje ga današnji UCI (Union Cycliste Internationale), Međunarodna biciklistička unija. Prvo svjetsko prvenstvo amatera održano je 1893. u Chicagu, a svjetsko prvenstvo profesionalaca održava se od 1895. godine. Biciklizam je na programu već na prvim Olimpijskim igrama 1896. Među mnogim natjecanjima biciklista jedno od najstarijih i najvećih je Tour de France (1903.), etapna trka kroz Francusku, koju je utemeljio sportski novinar Henri Desgrange.

Biciklizam je danas popularan kao sport, a mnogi se njime bave rekreativno. Istra je, osim po bogatim prirodnim i kulturnim ljepotama, postala najatraktivnije mjesto s 3.000 kilometara dugim biciklističkim stazama za brdski i cestovni biciklizam.

U Istri se biciklizam počeo razvijati potkraj 19. stoljeća s dolaskom biciklista iz ostalih dijelova Austro-Ugarske. Prvi biciklistički klub, Veloce club Polese, osnovan je 1896. Ubrzo nakon toga priređene su prve utrke od Pule do Pazina, a 1899. otvoreno je biciklističko trkalište na mjestu današnje pulske gimnazije. Biciklizam je tada u usponu, istarskim cestama voze biciklisti iz cijele Europe, a staze su upisane u turističke vodiče.

Veloce club Polese djelovao je do Drugog svjetskog rata, a odmah nakon njegova završetka osnovan je biciklistički odjel pri Unione sportiva operaia. Godine 1947. organizirana je utrka Slobodna Istra (150 km). Sljedeće godine doajen biciklizma Edoardo Rajković, tijekom karijere i savezni kapetan reprezentacije Jugoslavije, pokrenuo je međunarodnu juniorsku etapnu utrku Kroz Istru, natjecanje koje je postalo dio tradicije istarskog biciklizma, a od 2003. nalazi se u kalendaru Svjetskoga kupa.

Istarski prvaci

U drugoj polovici 20. stoljeća biciklizam postaje sve popularniji, a među mnogobrojnim vozačima koji su osvajali prvenstva Jugoslavije ističu se Nevio Valčić, Cvjetko Bilić i Bruno Bulić. Valčić je pobijedio 1958. u utrci Kroz Jugoslaviju, tri je puta osvajao drugo mjesto, četiri puta pobijedio u utrci Jadranska magistrala, isto toliko puta bio državni prvak, 1953. pobijedio je u utrci Kroz Istru, a 1960. bio je 12. na Olimpijskim igrama u Rimu.

Po svim rezultatima Cvjetko Bilić bio je najbolji biciklist u povijesti Jugoslavije. Dvaput je pobjednik utrke Kroz Jugoslaviju (1965., 1971), jednom u utrci Alpe Adria (1972.), tri pobjede u utrci Kroz Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju te pobjede u utrkama u Alžiru i Austriji. U njegovoj je karijeri najveća pobjeda u utrci Gran premio di liberazione u Italiji 1974. Sudjelovao je na OI u Münchenu i Mexicu kao biciklist te u Seoulu kao savezni kapetan i trener.

Prvi bicikl - stroj za guranje

I Bruno Bulić bio je pobjednik nekoliko velikih utrka: Kroz Istru, Kroz Jugoslaviju, Jadranska magistrala, Giro del Friuli. Nastupio je na OI u Moskvi i Los Angelesu, osvojio je srebrnu i brončanu medalju na Mediteranskim igrama u Splitu (1979.) i Casablanci (1983.), a u ekipnoj je konkurenciji dvaput osvojio Prvenstvo Balkana. Godine 1986. nastupio je na Giro d'Italia, gdje je bio 25. u ukupnom poretku.

Nakon Bulića Istra je imala mnogo dobrih biciklista, primjerice, Martina Čotara iz Pazina koji je 1999. godine osvojio naslov prvaka Europe u kategoriji do 23 godine, u vožnji na kronometar. Nedavno je Glas Istre otkrio zaboravljenog Remza Musu iz Raše koji je 1980. postao svjetskim juniorskim prvakom, a bio je član pulskog Siporexa.

U Istri djeluju Biciklistički klubovi: Adrenalina, Pula; AXA, Kanfanar; Bičikleta, Novigrad; Bujština, Umag; Buzet; Kontrapedal, Novigrad; Loborika; Meridiana-Kamen, Pazin; MTB Istra, Pazin; Grožnjan; Brdsko-biciklistički klub Istrabike, Labin.

Giro d'Italia - dosanjan san

Dugo se u istarskim biciklističkim krugovima pričalo kako bi bilo lijepo da popularni Giro d'Italia, uz Tour de France i španjolsku Vueltu, jedna od tri najveće biciklističke manifestacije na svijetu, posjeti Hrvatsku. Belgijanac Eddy Merckx, jedan od najvećih biciklista svih vremena i peterostruki pobjednik Tour de Francea, svojevremeno je prigodom boravka u Istri izjavio da bi bilo "sjajno da se ovdje organizira neka velika utrka, jer je krajolik prekrasan".

To se dogodilo 2004. godine u 87. izdanju Gira, koji je startao u Genovi 8. svibnja, s ciljem u Milanu 30. svibnja. Giro je bio u Istri u sklopu 14. i 15. etape, od Trsta do Pule (175 km, Buzet je bio prvi hrvatski grad do kojeg su došli vozači, Pazin je bio prolazni cilj), odnosno od Poreča do S. Vendemiana, rodnog mjesta popularnog talijanskog nogometaša Alessandra Del Piera, najduže etape Gira (234 km). Vozači su 24. svibnja iz Poreča krenuli prema Taru, prošli Novigrad, Lovrečicu, Umag, Bašaniju i Volpariju te napustili Istru prelazeći granicu Plovanije.

Na startu utrke u Genovi među 171 biciklista našli su se i dvojica hrvatskih vozača, 30-godišnji Zagrepčanin Vladimir Miholjević, član Alessio-Bianchija kojemu je ovo biti treći nastup na Giru (nakon 2002. i 2003.), te 25-godišnji Varaždinac Radoslav Rogina, član momčadi Tenax.

Šangaj najbiciklističkiji grad

Danas na svijetu postoji više od milijardu bicikala, duplo više od automobila. Posljednjih se godina proizvodnja bicikala popela na više od 100 milijuna godišnje. Polovica svih bicikala na svijetu nalazi se u Kini, koja je prva zemlja na svijetu po broju bicikala po stanovniku. Najbiciklističkiji grad je Šangaj s više od 9 milijuna bicikala. Druga zemlja po redu je Belgija, treća Švicarska, zemlja u kojoj postoji i službena kampanja "Biciklom na posao", pa slijede Japan, Finska, Norveška, Švedska, Njemačka, Danska i Nizozemska.

Među ovim državama kriju se najbolji gradovi za bicikliste na svijetu: Kopenhagen (Danska), Utrecht i Amsterdam (Nizozemska), Strasbourg (Francuska), Malmö (Švedska), Bordeaux (Francuska), Antwerpen (Belgija), Ljubljana (Slovenija), Tokio (Japan), Berlin (Njemačka). Podsjetimo da je Generalna skupština UN-a u travnju 2018. proglasila 3. lipnja Svjetskim danom bicikla.

Bicikl u Varaždinu kod kuće

U resoru Olega Butkovića, ministra mora, prometa i infrastrukture, izrađuje se Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2022. do 2027. Njime se planira niz mjera, a ističu se one za unapređenje infrastrukture, povećanje sigurnosti biciklista, razvoj cikloturizma te poticanje korištenja bicikla u svakodnevnim putovanjima. To će za hrvatsko tržište bicikala, koje raste oko 15 posto godišnje, biti značajan razvojni impuls.

Kao osobito inovativna rješenja ističu se oni Grada Varaždina, prvog hrvatskog člana mreže gradova i regije Europske biciklističke federacije. U Europi je trenutno biciklizam urbana tema desetljeća. Osim što godinama, prvi u Hrvatskoj, potiče proračunskim sredstvima servis i kupnju novih bicikla, Varaždin planira gradnju novih staza, a prijedlogom "Biciklom na posao" predlaže stvaranje zakonske podloge kojom bi se poslodavcima omogućilo da po uzoru na razvijene europske zemlje financijski motiviraju zaposlenike za dolazak biciklom na posao.

Grad Varaždin tradicionalno je orijentiran na biciklizam: gotovo svako domaćinstvo posjeduje nekoliko bicikala, koje kao dnevno prijevozno sredstvo koriste sve generacije Varaždinaca. Njihov je slogan: Živim zeleno - vozim bicikl.

Spomenimo još da je Karlovac 2014. proglašen najbiciklističkijim gradom Hrvatske, a da je Zagreb osvojio prvu nagradu tijekom Europskog tjedna mobilnosti kao grad koji, među ostalim, promovira alternativne i održive oblike kretanja, među koje spada i biciklizam. Velika Gorica je sa Zagrebom povezana biciklističkom stazom, a 2014. proglašena je drugim najbiciklističkijim gradom u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• 145. obljetnica otvaranja željezničke pruge Kanfanar-Rovinj: KROZ ISTRU PO NOVOJ ŽELJEZNIČKOG PRUZI PROJURIO PRVI PAROVOZNI VLAK
• Giovanni Domenico Stratico, biskup Novigrada i Hvara: Dostojan Casanovin prijatelj POSTAO UZORNIM BISKUPOM
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Tri puta manje radnika u brodogradnji obavlja isti posao kao i tri puta više prije rata!