vrtići, škole, infrastruktura...
LORIS PERŠURIĆ, gradonačelnik Poreča, otkriva tajnu uspjeha tog grada koji je prema gotovo svim kriterijima među najboljima u Hrvatskoj
(M. MIJOŠEK)
Samo smo u ovoj godini za socijalne programe izdvojili 10 milijuna kuna, što je čak 2 milijuna više od godine ranije, a sve je to samo mali dio aktivnosti koje provodimo u Poreču. Ipak, glavni pokretač razvoja, dobrih životnih prilika i kvalitetnog života je porečko gospodarstvo koje zapošljava veliki broj ljudi i obiteljima osigurava sigurnu egzistenciju. Sve je to rezultiralo porastom broja stanovnika od čak 18 posto od 2011. godine
Grad Poreč je u gotovo 10 kategorija (sport, obrazovanje, vrtići, gospodarstvo, demografske mjere…) svrstan u top 10 gradova u Hrvatskoj. a lani je proglašen i gradom s najboljom kvalitetom za život u svojoj kategoriji. Razgovarali smo s gradonačelnikom Poreča S ciljem pronalaska odgovora na pitanje u čemu je tajna uspjeha - razgovarali smo s gradonačelnikom Poreča Lorisom Peršurićem.
- Vjerujem da se svi gradovi trude u okvirima svojih mogućnosti ponuditi što je više moguće svojim građanima. Ali s druge strane, bez neke osnovne infrastrukture vi ne možete imati dobru kvalitetu života. Pa smo se tako u Poreču prvo opredijelili na to - krenuti od temelja. Danas imamo u potpunosti dovršenu zaobilaznicu koja je na sebe preuzela gotovo 50 posto gradskog prometa, a spaja Poreč s okolnim turističkim naseljima. To je rasteretilo grad od prometnih gužvi, a s druge strane povećalo sigurnost u prometu. Također, pokrivenost s kanalizacijskom mrežom smo doveli na preko 90 posto. Par naselja koja nisu upala u EU projekt, projektiramo i realiziramo zasebno. Naravno, osim takve infrastrukture, samostalno smo izgradili i dvije nove osnovne škole za ukupno 700 učenika. Sad sva porečka djeca polaze jednu, jutarnju smjenu. A ulaganja se nastavljaju i u vrtiće, dom za starije, gradsku rivu, obnovu starogradske jezgre, uređenje svih mjesnih odbora…
- To su veliki projekti, koji su najvidljiviji. Što je sa socijalnom stranom priče?
- Mislim da je najvažnije od svega biti partner i pomagati svim generacijama - od naših najmlađih do najstarijih sugrađana. Mislim da u tome uspijevamo, jer smo primjerice prvi u zemlji počeli svim umirovljenicima sufinancirati dopunsko zdravstveno osiguranje, a učenicima i studentima dijelimo najveće stipendije u zemlji. Samo smo u ovoj godini za socijalne programe izdvojili 10 milijuna kuna, što je čak 2 milijuna više od godine ranije, a sve je to samo mali dio aktivnosti koje provodimo u Poreču. Ipak, glavni pokretač razvoja, dobrih životnih prilika i kvalitetnog života je porečko gospodarstvo koje zapošljava veliki broj ljudi i obiteljima osigurava sigurnu egzistenciju. Sve je to rezultiralo porastom broja stanovnika od čak 18 posto od 2011. godine.
- Kako se nosite s brojem povećanja broja stanovnika? Predstavlja li to opterećenje - za škole, vrtiće?
- U zemlji koja se suočava s ozbiljnim demografskim problemima, lijepo je biti pozitivan primjer. Poreč je u prosjeku najmlađi grad u Istri, lani je rođeno 10 posto više beba nego godinu ranije i u top 5 gradova smo s najvećim prirodnim prirastom u zemlji. Sve to, naravno, dovodi do sve većeg broja razreda, ali i povećane potražnje za vrtićkim i jasličkim mjestima. To su naše slatke muke na koje odgovaramo ulaganjima - nakon izgradnje dvije škole, u ovoj smo godini već otvorili jaslice u Velom Maju, trenutno gradimo vrtić u Dračevcu i do kraja godine planiramo početi izgradnju vrtića u Žbandaju. Taj model obnove derutnih javnih prostora po porečkim naseljima u dječje vrtiće pokazao se kao pun pogodak, jer smanjujemo pritisak na glavne ustanove u gradu, razvijamo sve mjesne odbore, a reakcije djece i roditelja su pozitivne. Naravno da veliko povećanje broja stanovnika u kratkom periodu mijenja i naše prioritete u gradskim projektima – okrećemo se gradnji škola, vrtića i jaslica i trenutni su nam prioriteti za svu djecu osigurati jednake, kvalitetne uvjete i dovoljno mjesta u svim ustanovama.
170 godina turizma
- Porečko gospodarstvo raste - radi li se samo o zapošljavanjima u turizmu?
- Moram ponovno reći ono što smo i prije komentirali. Puno je razloga za značajno povećanje broja poduzetnika i zaposlenih u Poreču. Određene kratkoročne mjere u tome pomažu, ali upravo tako kako im i sam naziv kaže, kratkoročno. Kuća se ne može graditi od krova, potrebno je krenuti od temelja i to je ono čega smo u Poreču bili svjesni. Kroz godine smo stvorili čvrste temelje po pitanju izgradnje kvalitetne mreže prometne infrastrukture i po pitanju uređenja i opremanja poduzetničkih zona, a tek nakon toga idu razni poticaji poput umanjenja ili ukidanja komunalnog doprinosa ili raznih vrsta poticaja poput primjerice onih za poduzetnike početnike, zatim za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, za pripremu i kandidiranje EU projekata, ulaganje u standarde kvalitete, odnosno uvođenje inovacija u proizvodnju i slično. Značajan faktor u tom poslu je svakako i stabilna gospodarska klima, te stvaranje uvjeta i lokalne infrastrukture koja može ispuniti zadaće koju pred nju postavlja povećanje broja radnih mjesta i potreba za novim radnicima.
- Radi li se o cjelogodišnjim, ili sezonskim poslovima?
- Bili oni Porečani ili netko tko dolazi u naš grad, stabilan i cjelogodišnji posao je svakako prvi od ciljeva i potreba koje ima, ali ne i jedini. Uz posao ključno je imati mogućnost kvalitetno riješiti pitanje smještaja, ali i čitav niz drugih pitanja koja nisu direktno vezana uz poslodavca. Primjerice, potrebno je imati dovoljan broj vrtića i mjesta u njima, organiziranu jednosmjensku nastavu u osnovnim školama, kvalitetan sustav pružanja zdravstvene skrbi i sufinanciranje dodatnog zdravstvenog osiguranja umirovljenicima i još puno toga što čini jednu sredinu privlačnom i ugodnom za život tim radnicima, koje zapošljavaju naši poduzetnici, i članovima njihovih obitelji.
Poreč ove godine obilježava 170 godina od početaka turizma, kao sredina smo uvijek i bili vezani za turizam i od toga nećemo bježati. No, dobri gospodarski rezultati naših poduzetnika u turizmu i poslovima direktno ili indirektno vezanima za turizam omogućili su im širenje na neka nova, vanjska tržišta, kao i značajna ulaganja u Poreč.
Puno mladih
- Prema novoj poreznoj reformi, Poreč je jedan od najvećih gubitnika jer ima jako puno mladih zaposlenih? Može li poračun i dalje izdržati postojeći standard i mjere?
- Tako je, novom poreznom reformom svi gradovi i općine izgubit će dio svojih poreznih prihoda jer se za radnike mlađe od 25 godina neće plaćati porez na dohodak uopće, a za one između 26. i 30. godine života plaćat će upola manji porez na plaće nego danas. Kako je Poreč među gradovima s najvećim udjelom zaposlenih ispod 30 godina starosti u cijeloj Hrvatskoj, sigurno je da ćemo i mi osjetiti manjak. Gubimo sredstva koja su mogla biti namijenjena građanima, ali nas to i dalje neće obeshrabriti da racionalizacijom nastavimo sa svime onime što smo strateški planirali - sve ono što smo i pokrenuli proteklih godina kao mjere za podršku su sve one koje možemo održati i u budućnosti. I to zato jer takve mjere stvaraju nove poslove i pozitivna gospodarska kretanja, s čime smo svi na dobitku A i uz sve to, i dalje ostajemo grad bez prireza.
- Početak je rujna, ali se čini da se u Poreču sezona ne stišava. Dapače, puno je toga u najavi za deveti mjesec? Kako ocjenjujete dosadašnju sezonu?
- Da, uvijek smo poseban značaj davali događanjima u pred i posezoni. Samo kroz rujan naše će grad ugostiti Tjedan tune, kao i Tunistru – offshore world challenge, tu su zatim i sreet food festivali na gradskoj rivi kao i brojni koncerti, još jedno izdanje Istra&Craft beer festivala, a dobivamo i novi sajam o građevinarstvu - Promoarh. Imamo vrlo dobru suradnju i s Valamar Rivierom i s Plavom lagunom, kao i našim TZ-om i svi skupa radimo na tome da Poreč bude vodeća destinacija na Jadranu po broju i raznolikosti manifestacija. Posebno mi je drago da se etabliramo i u sferi sajmova, kao i brojnih sportskih natjecanja, čime je popunjenost naše dvorane Žatika gotovo cjelogodišnja. Ujedno, dvorana Žatika najveća je dvorana u Istri, pa ne čudi da se upravo Poreč prometnuo u grad koji može ugostiti manifestacije tog tipa.
- Turističke brojke?
- Poreč je na jednakim ili nešto većim brojkama u odnosu na lani. Međutim, ono što Poreč čini drugačijim od brojnih vodećih destinacija na Jadranu, kada govorimo o brojkama, je činjenica da na svom području imamo samo jedan, i to manji, kamp. A znamo da oni generiraju jako velike brojke. S druge strane, Poreč se ističe i velikom ponudom u preko 30 hotela, a kvalitetno se iz godine u godinu razvija i obiteljski smještaj, što nam je posebno drago. S druge strane, općine na Poreštini: Tar-Vabriga, Funtana i Vrsar imaju veliki broj kampova i ostvaruju doista velike brojke u tom obliku smještaja, a svi gravitiraju Poreču. Zbrojimo li, dolazimo do toga da se na sedamdesetak kilometara obale na Poreštini ostvaruje blizu 10 posto hrvatskog turizma, odnosno blizu 10 milijuna noćenja. To pokazuje koliki je značaj ovog područja u turističkom smislu. Dodatno, po mišljenju struke upravo se na Poreštini ostvaruje idealan omjer različitih vrsta smještajnih kapaciteta.
Uređenje rive
- Što možemo očekivati u narednom periodu? Koji su kapitalni projekti pred vama?
- Osim kapitalnih projekata u odvodnju i gradnju škola i vrtića, paralelno razvijamo još nekoliko velikih projekata. Trenutno je najaktualnije uređenje dijela gradske rive. Radi se o jako zahtjevnom projektu, koji je podijeljen u tri faze, a one još u 15 podfaza. Trebalo je neko vrijeme da projekt gradske rive uskladimo sa zahtjevima konzervatora i svih infrastrukturaša na području rive, i vjerujemo da će radovi krenuti najesen kad prođe postupak javne nabave. U ovoj fazi će se urediti najširi dio rive, koji je inače i mjesto na kojem se održavaju brojne manifestacije. Projekt je insistirao na tome da riva što više liči na nekadašnji izgled rive. Poreč svakako zaslužuje uređenu rivu, jer je jedan od velikih motiva dolazaka u naš grad upravo starogradska jezgra. Uređenjem rive dobit ćemo funkcionalniji i uređeniji prostor koji priliči našem gradu.
Osim toga, radimo i na razvijanju vlastitog projekta POS-a. Naime, Grad već neko vrijeme financira smještaj za deficitarne kadrove - od liječnika, hitne pomoći, policajaca pa čak i nekih učitelja. Uz to, financira i dodatne timove hitne pomoći kako bi vrata hitne u Poreču uvijek bila otvorena. Tako da nam je važno da riješimo pitanje deficitarnih kadrova, ali i pitanje stanova za mlade obitelji koje u Poreču žive i rade.
- Gospodarske zone su posebna kvaliteta porečkog gospodarstva.
- Svakako moram spomenuti i brojna ulaganja privatnog sektora, posebno u naše gospodarske zone. Jedna od najvećih poduzetničkih zona u našoj županiji je zona Buići-Žbandaj u kojoj se nalazi 13 poduzetničkih hala i gospodarstvenici koji danas zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi. Zemljište u toj zoni Grad je prodavao po poticajnoj cijeni od 60 eura za kvadrat, nije bilo komunalnog doprinosa i Poreč je platio sve neophodne priključke. U samoj zoni izgrađen je separator, te omogućen pristup plinskoj mreži, odnosno jeftinijem energentu. Sav novac koji se uprihodovao od prodaje zemljišta investiran je u infrastrukturu same zone. Nakon što je zona Buići Žbandaj popunjena krenulo se u razvoj zone Facinka, koja je s obzirom da je smještena bliže gradu, vjerojatno zanimljivija i atraktivnija poduzetnicima iz nekih drugih djelatnosti i iz nekog drugog vida poslovanja od onih zbog koji su se odlučivali za rad u prvoj zoni.
- Je li Grad gospodarstvenicima pomogao poslovanje u zonama?
- U svim poslovnim zonama u Poreču omogućili smo 30 posto nižu cijenu komunalnog doprinosa, što je sigurno bio dodatan motiv da netko dođe i investira na ovom području. I to se kontinuirano događa, tako i da u ovom trenutku imamo čak tri hale koje su u fazi izgradnje i koje će dovršetkom generirati nova radna mjesta. Daleko manje prometne gužve u samom centru i na prilazima gradu od onih koje su vladale nekih prethodnih godina u ljetnim mjesecima pokazuju da taj planski razvoj grada i njegove infrastrukture nema samo benefite na povoljniju poduzetničku klimu, već i na poboljšanje sveukupne kvalitete života u Poreču i njegovoj okolici. Iako se po otvorenju novih gospodarskih subjekata ove godine u zoni Facinka u vršnim trenutcima znala pojaviti prometna gužva. Na rješavanju toga radimo. Planiramo izgraditi prometnicu koja će između hala u zoni Facinka spajati dvije najfrekventnije ulice - Mate Vlašića i Vukovarsku.
Tu su i renoviranja postojećih turističkih kapaciteta i općenito podizanje razine kvalitete smještaja, kao i uređenje gradskih plaža, nešto u što smo u pet godina uložili 20 milijuna kuna.
- Kakva je komunikacija s građanima?
- Jako mi je važno čuti što misle sugrađani, njihove prijedloge, kritike, zapažanja. U konačnici, to i nama pomaže da budemo što bolji. I javljaju mi se često, na čemu sam im zahvalan i trudim se odgovarati u što kraćem roku. Ovdje smo kako bi za grad u kojem smo rođeni i u kojem mislimo živjeti do kraja života napravili što više možemo. Jer Poreč će biti tu i nakon nas i moramo misliti o tome kakav ćemo grad predati generacijama koje tek dolaze za nama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
