ministrica zdravstva
Razgovarali smo s Irenom Hrstić: "Istrijani vide da je HDZ rješenje, a ne problem"
(Snimio Davor Kovačević)
Unatrag tjedan dana na čelno mjestio Ministarstva zdravstva imenovana je doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. Dr. Hrstić je Puljanka, sa završenim Medicinskim fakultetom u Zagrebu, a potom je 2003. godine, sa svega 33 godine, postala najmlađa specijalistica gastroenterologije u Hrvatskoj. Uz stručno usavršavanje, pohađala je i poslijediplomski studij biomedicine i 2008. godine stekla titulu doktorice znanosti.
Od 1997. do 2012. radila je u KBC-u Zagreb te potom došla u Opću bolnicu Pula gdje je 2013. imenovana ravnateljicom. Na tom je mjestu ostala sve do ove godine kada je imenovana državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva, gdje je, nakon afere s prethodnim ministrom Vilijem Berošom, očekivano popela stepenicu više.
Sve je to bio povod za razgovor s novoimenovanom ministricom koja je, malo je reći, preuzela izuzetno težak resor i sjela u užarenu fotelju.
Dobrobit sustava
Nedavno ste izjavili da ste imenovanjem za ministricu zdravstva u političkom usmjerenju karijere došli do – cilja! Jeste li zapravo cijelo vrijeme stremili prema tom cilju, kao što se dosta često u kuloarima i govorilo da ćete se iz Pule ipak vratiti u Zagreb i zauzeti ministarsko mjesto, a što ste vi opovrgavali – ili vam se jednostavno sve posložilo spletom okolnosti?
– Moram se nasmijati kada to tako kažete oko dolaska na cilj, a ide na moj račun jer je ta komunikacija možda malo nespretno izvedena. Naime, moj cilj oduvijek je bio služiti svojim sugrađanima i narodu, liječnički poziv sam izabrala motivirana upravo željom da doprinesem, pomognem…
To sam radila i kao liječnica i kao ravnateljica, a sada nastavljam i kao ministrica zdravstva te mi je čast raditi za našu državu i naše ljude. Zdravstvo je područje koje utječe na živote svih nas, i vaš i moj i naših obitelji, a povjerenje koje sam dobila od premijera Plenkovića i Hrvatskog sabora je obveza i odgovornost.
Ova Vlada prepoznala je značaj zdravstvenog sustava i uložila ogromna financijska sredstva te nam je obveza osigurati najučinkovitije organizacijske modele za dobro funkcioniranje sustava. Dostupno zdravstvo svakom hrvatskom građaninu, viša kvaliteta usluge – to su ciljevi prema kojima idemo, a ja sam samo u poziciji s koje mogu aktivno doprinijeti tome. Koristim i priliku da se još jednom zahvalim premijeru Plenkoviću na ukazanom povjerenju.
S obzirom da ste u Ministarstvu već bili na mjestu državne tajnice, posao ministrice vam možda i nije nešto novo, no ipak, što ste zatekli, s čime se trenutno bavite i koji su vam prioriteti? Kakvo je raspoloženje među djelatnicima nakon svega što se dogodilo s vašim prethodnikom? Imate li nekakav dugoročni cilj – kuda ide hrvatsko zdravstvo i kanite li uvesti neke novine? Ako da, koje? Gdje vidite najveće nedostatke u sustavu zdravstva i na čemu treba prioritetno raditi?
– Upoznajući ljude kroz radne procese u Ministarstvu zdravstva mogu tvrditi kako postoje stručni kapaciteti te sam sigurna da će i dalje nastaviti odgovorno pratiti procese kojima je ishod dobrobit zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.
Kada gledamo što i kako sa zdravstvom, postoji nekoliko stvari koje će biti fokus u narednom periodu poput dostupnosti liječnika najbliže mjestu stanovanja, podizanje kvalitete zdravstvene usluge koja će omogućiti pacijentima da brže i jednostavnije riješe zdravstvene tegobe, a posebno se moramo usmjeriti na područje primarne zdravstvene zaštite, znači obiteljskih liječnica i liječnika koji su na prvoj crti, s kojima se naši građani najviše susreću i gdje se većina zdravstvenih problema treba rješavati. Takav pristup imat će utjecaj i na stabilizaciju lista čekanja koje su, čini mi se, medijski vrlo atraktivna tema.
U hrvatskom zdravstvenom sustavu imamo odlične ljude i stručnjake, kroz proteklih nekoliko godina događaju se najveće investicije u zdravstvo kao rezultat kontinuiteta politike ove Vlade i cijeli se sustav mora prilagoditi novim okolnostima, potrebama, ali i mogućnostima koje nam se otvaraju. ?Regulirat ćemo odnos privatnog i javnog zdravstva, ali ne kao što to populisti ovih dana nastoje plasirati, nego na način da gledamo što je optimalno za pacijente i zdravlje naših ljudi, kako da sustav kao cjelina pruži najbolju moguću zdravstvenu uslugu.
Teze i činjenice
Nedavno je u tjedniku "Nacional" objavljen članak u kojem, zapravo, i nema neke kritike na vaš rad, niti iz redova opozicije, ali vam se ipak zamjerava da ste iz pulske bolnice otišli, a da niste privukli željeni broj kadrova te je i danas to najveći problem ove pulske zdravstvene ustanove – nedostatak kvalitetnih liječnika i drugog medicinskog kadra. Kako to komentirate? Je li se moglo išta bolje po tom pitanju napraviti ili jednostavno na tržištu nema gotovih liječnika koji bi bili voljni doći raditi u Pulu? Kako u tom kontekstu gledate na mjere koje poduzima Istarska županija radi privlačenja zdravstvenog kadra? Ima li nešto što bi se eventualno još moglo napraviti po tom pitanju i hoće li Ministarstvo u tom dijelu poduzimati kakve mjere?
– Prije svega, naša bolnica u Puli ima vrhunsko osoblje, kako liječnike i medicinske sestre te tehničare, tako i nezdravstveno osoblje. To su ljudi koji posvećeno i odgovorno rade svoj posao, a činjenice su kako svake godine raste broj pruženih usluga, kontinuirano se uvode nove metode dijagnostike i liječenja, stalno se ulaže u nove tehnologije… To je stvarnost, to su činjenice.
Izazov postoji u cijeloj vertikali zdravstva – znači od fakulteta, specijalizacija, stažiranja, a koji se na kraju pokazuje upravo tamo gdje se pacijenti susreću sa zdravstvenim sustavom, u bolnicama i domovima zdravlja. I taj problem će se rješavati u suradnji više ministarstava, ali isto tako zajedno i sa županijama i gradovima.
Kako komentirate kritike da je, zbog spomenutog manjka zdravstvenog kadra, u pulskoj bolnici upitna kvaliteta medicinske usluge koju ta bolnica može pružiti i da istarski pacijenti zbog toga sve češće odabiru liječenje u riječkom KBC-u?
– Činjenica da pacijenti iz Istre povremeno odabiru liječenje u riječkom KBC-u, kao i u drugim kliničkim centrima u Republici Hrvatskoj, može biti razumljiva, jer pacijenti imaju i svoje individualne razloge koji nisu nužno povezani s kvalitetom zdravstvene usluge koju pruža bolnica.
Kad bi to stvarno bio problem, onda bi to sigurno bilo vidljivo i na smanjenoj količini usluga koje pruža pulska bolnica, a činjenice govore suprotno. Više mi to zvuči kao nečiji dojam, nego mišljenje utemeljno na stvarnosti i činjenicama.
Smatrate li da sadašnji ravnatelj dr. Andrej Angelini može kvalitetno voditi tu ustanovu?
– Bit ću vrlo direktna – ne da smatram, nego znam da dr. Angelini kvalitetno, savjesno i posvećeno vodi pulsku bolnicu. Oni koji ga poznaju znaju njegove kvalitete, ne samo kao liječnika, nego kao osobe koja je kapacitirana strateški promišljati zdravlje i zdravstvo te upravljati bolničkim sustavom.
Izazovna tema
Zanima me i vaše mišljenje o tome je li nužno da zdravstvene ustanove vode baš liječnici ili bi, po uzoru na neke zapadnoeuropske zemlje, bilo bolje da vođenje preuzmu menadžeri, ekonomisti, koji bi za suradnike onda imali ljude iz pravnog i zdravstvenog sektora?
– Svjesna sam kako je ovo pitanje koje izaziva dosta polemike u javnom prostoru. Osobno sam i sama liječnica, no prošla sam sve rukovodeće funkcije u zdravstvenoj ustanovi koje su zahtijevale od mene ne samo stručno medicinsko znanje, već i vještine koje se tiču organizacije rada, duboko razumijevanje poslovnih procesa zdravstvene ustanove, timski rad i kvalitetnu međusobnu komunikaciju.
Moj osobni stav je da nije presudno da zdravstvenu ustanovu vodi liječnik, ali je važno je da postoji timski rad liječnika, ekonomista i pravnika. Nitko nije otok, svi mi funkcioniramo u timu i s timom.
Kako gledate na osnivanje Medicinskog fakulteta u Puli koji još uvijek nema dopusnicu, ali svejedno upisuje i obrazuje studente?
– Razvijena i kvalitetna akademska zajednica preduvjet su napretka bilo koje lokalne sredine, pa tako i sveučilište u Puli podiže kvalitetu destinacije, življenja, mogućnosti našega grada. Od izuzetne je važnosti održavanje kontinuiteta školovanja medicinskog kadra u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Istri.
Sveučilište u Puli obrazuje sestrinski kadar i sve što je do sada učinjeno doprinijelo je i zadržavanju tog istog školovanog kadra u sustavu zdravstva Istarske županije. Potencijala za Medicinski fakultet sigurno ima, a za realizaciju dopusnice nužno je neophodno osigurati kvalitetan nastavni kadar i nadam se da će se na tome raditi u narednom periodu.
Istrijani vide da je HDZ rješenje, a ne problem
Hoćete li se možda opet kandidirati za mjesto županice Istarske županije s obzirom na izvrsne rezultate koje ste postigli na prošlim izborima što nije uspjelo niti jednom HDZ-ovom kandidatu prije vas, pa niti omiljenom Linu Červaru, ili je to sada ipak neka dovršena priča s obzirom na obaveze koje Vas čekaju u Ministarstvu?
– Pula, moj rodni grad, kao i Istra, uvijek su u mom srcu, međutim u ovom trenutku uopće nemam vremena razmišljati o tome, vjerujem da je jasno da je zdravstvo iznimno važan i velik resor koji zahtijeva da budem u potpunosti usmjerena na njega.
Što na takve ideje kažu Vaši stranački kolege? Tko ima takve ambicije u istarskoj podružnici?
– No, kad već spominjete istarski HDZ, onda je fer reći da su rezultati u proteklim ciklusima ipak rezultat višegodišnjeg i dosljednog rada cijelog tima ljudi koji vodi Anton Kliman. Tako da i moj rezultat nije došao sam od sebe niti samo zbog mene, no drago mi je da sam mogla dati svoj doprinos cijelom timu koji je zaslužan za to.
I drugo, treba spomenuti da kad pogledamo s nacionalne razine, upravo je Vlada HDZ-a u protekla tri mandata realizirala projekte koje su prethodne vlasti zamrznule i stopirale. Danas, vjerojatno više nego ikada, Istrijani to prepoznaju i zato HDZ u Istri ima uzlazni trend: jer ljudi vide konkretne rezultate dosljednih politika, Istrijani vide da je HDZ rješenje, a ne problem kao što neki politički akteri nastoje prikazati.
Stil života važan za zdravlje
Kako se kao ministrica zdravstva odnosite prema vlastitom zdravlju, koje su to preventivne aktivnosti koje primjenjujete, a koje biste i preporučili svakom čovjeku? Koliko često biste savjetovali ljudima (koji nemaju neke kronične bolesti) da se podvrgnu pregledima liječnika i na što bi posebno trebali obratiti pažnju?
– Javna je tajna da rekreativno trčim, no isto tako moram priznati da sam zapostavila tu aktivnost zadnjih tjedana. U zdravom tijelu zdrav duh, još su stari Grci to lijepo rekli. Preporučila bih svakom čovjeku aktivnu fizičku aktivnost, prilagođenu životnoj dobi i fizičkim predispozicijama minimalno tri puta tjedno.
Što više radimo na sebi i održavanju našeg organizma, to smo manje kod doktora. Fizička aktivnost, prehrana, izbjegavanje pretjerivanja u onim stvarima koje su nam svima povremeno ugodne poput čaše malvazije …
Znači, stil života i disciplina na dugi rok imaju veliki utjecaj na naše zdravlje, a preventivni pregledi omogućit će da se pravovremeno identificiraju zdravstveni rizici koji se tada lakše rješavaju, nego kada eskaliraju. Uostalom, naš čovjek, dr. Andrija Štampar, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije, proveo je život učeči narod o važnosti preventive i njegovo djelo i poruke i danas su aktualne.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
