Jedinstveni dodatak na plaću trebao bi u 2026. trajno zamijeniti porezne olakšice koje roditelji u Hrvatskoj danas imaju na račun svojeg potomstva. Prema najavi ministra financija Marka Primorca, napokon bi se trebala realizirati zamisao o jedinstvenoj naknadi za dijete koja neće ovisiti o primanjima roditelja. Ako se to provede u djelo, ukinule bi se postojeće olakšice za uzdržavane članove obitelji i uveo fiksni dodatak na plaću za svako dijete do završetka školovanja.

Ideja o univerzalnom dječjem doplatku koji bi za svako dijete imao isti iznos nije novost; još je u vrijeme Milanovićeve vlade 2015. godine tadašnja ministrica Milanka Opačić pripremala uvođenje ovog dodatka, po uzoru na njemački "Kindergeld", ali zamisao nikad nije do kraja provedena.

U Njemačkoj ta naknada danas iznosi fiksnih 250 eura za svako dijete, a nedavno je povećana jer je tamošnja vlada ocijenila da su obitelji s djecom iznadprosječno pogođene poskupljenjima. U Irskoj se, za usporedbu, prima 140 eura po djetetu. Univerzalni doplatak za djecu poznaje većina europskih država, a iznos doplatka najčešće nije unison, već ovisi o dobi djeteta i raste s obzirom na broj djece u obitelji.

Nije nedostižno

U Ministarstvu demografije i useljeništva smatraju da bi Hrvatska trebala osigurati iznos od 130 eura mjesečno po djetetu ili oko 10 posto prosječne neto plaće. Prema izračunu Tade Jurića, posebnog savjetnika ministra Šipića, takvo bi izdvajanje državu stajalo 926,6 milijuna eura ili 2,8 posto ukupnog proračuna, a bila bi to značajna podrška demografskoj revitalizaciji zemlje.

Ministar financija svoj plan temelji na činjenici da je sustav poreznih olakšica na plaće u suštini nepravedan jer 53 posto građana uopće ne plaća porez na dohodak. Tako su olakšice za uzdržavane članove obitelji za slabo plaćene radnike zapravo mrtvo slovo na papiru. Sustav olakšica danas je postavljen tako da se ovisno o broju djece neoporezivi dio plaće povećava, a to najviše koristi obiteljima gdje roditelji imaju iznadprosječne plaće.

S druge strane, veliki je broj roditelja koji imaju vrlo niske plaće na koju ne plaćaju porez jer im je prihod manji od mogućeg neoporezivog dijela. Danas je gotovo 100 tisuća radnika u Hrvatskoj na minimalcu, a velik je broj onih koji su tek malo iznad minimalne plaće i teško mogu iskoristiti porezne olakšice na djecu.

Tako, na primjer, radnik s dvoje djece i bruto plaćom od 975 eura na ime olakšica za dvoje djece dobije oko 60 eura, onaj s medijalnom plaćom od 1.300 eura i dvoje djece u plusu je dvostruko više, a radnik s prosječnom ili iznadprosječnom plaćom može dobiti i do 160 eura na svoje dvoje djece. Radnik s prosječnom zagrebačkom neto plaćom od 1.515 eura na ime olakšice za jedno dijete dobit će 66 eura, a za dvoje 132 eura.

Uz prosječnu liječničku neto plaću od 2.500 eura na jedno se dijete dobije 80 eura, a na dvoje 135. Kada bi se realizirao iznos od 130 eura po djetetu koji zagovaraju u Ministarstvu demografije, za dvoje djece primao bi se iznos od 260 eura, što znači da bi u novom modelu profitirali svi, a oni s nižim primanjima daleko više.

Nejednakost u realizaciji olakšica na djecu utvrdila je i Svjetska banka u svojoj analizi olakšica iz 2017. godine. Tada je porezne olakšice na djecu koristilo 408 tisuća zaposlenih roditelja za 627 tisuća djece. Oko 230 tisuća građana koristilo je olakšicu za jedno dijete, 143 tisuće za dvoje djece, a oko 30 tisuća za troje i više djece.

Stručnjaci Svjetske banke konstatirali su da je država najsiromašnijima, koji olakšicu ne uspiju iskoristiti, donekle ublažila taj manjak putem dječjeg doplatka, dok se najbogatijima olakšica za djecu najviše isplatila. Olakšice za djecu stajale su te godine državu oko 266 milijuna eura nenaplaćenog poreza, a sada je taj iznos, s obzirom na rast plaća, značajno veći.

Kad se tome pribroji 200 milijuna eura, koliko država izdvaja za dječji doplatak koji danas prima 312 tisuća djece, iznos od 900 milijuna eura troška za fiksni dječji dodatak ne čini se nedostižnim.

Europski model

U Ministarstvu demografije kažu kako će se tijekom 2025. najprije izraditi analiza Zakona o doplatku za djecu, a na temelju te analize pripremiti prijedlog novog zakona s ciljem ubrzanja i pojednostavljivanja procedure odobravanja prava na doplatak za djecu te povećanja materijalnih prava.

Uvođenjem fiksnog iznosa za dijete, umjesto postojećih olakšica, Hrvatska bi se približila praksi većine zapadnoeuropskih zemalja koje imaju univerzalni doplatak za djecu. Takav doplatak, pokazalo se, doprinosi smanjenju siromaštva djece čime se pozitivno utječe na dobrobit djece, ističe prof. dr. Ivana Dobrotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

– Osim toga, minimizira se stigma vezana uz siromaštvo, koju mogu izazvati usko ciljani i uvjetovani programi, a što je izrazito bitno kada govorimo o djeci. Također se smanjuje administrativni trošak programa, što ostavlja više novaca za financiranje samog programa, kao i ispadanje iz programa djece u potrebi, što se događa kod ciljanih programa, dodaje Dobrotić, koja smatra da univerzalna prava – osobito iz perspektive prava djeteta, daju više dobiti od ciljanih programa kakav je dječji doplatak.

Jedino ostaje napraviti dobru analizu te vidjeti koliko će doplatak u Hrvatskoj iznositi, jer to je ključno da bi novi institut kvalitetno odgovorio na potrebe djece te da bi doista imao učinak u smanjenju siromaštva.

Potpora pravobraniteljice za djecu

– Pozdravljamo sve izmjene zakona koje će dovesti do poboljšanja u ostvarivanju socijalnih i ekonomskih prava djece. Napominjemo kako je ovu novčanu naknadu potrebno uskladiti s potrebama i troškovima života kako bi ispunila svoju svrhu i pomogla djeci u ostvarenju životnog standarda kakvog jamči UN-ova Konvencija o pravima djeteta.

Ujedno smatramo da je po pitanju pružanja jednakih mogućnosti svoj djeci, važno osigurati novčanu pomoć djeci koja žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva u iznosu koji će im omogućiti zadovoljavanje potreba, imajući u vidu porast troškova života, komentar je pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević, na naznake uvođenja novog modela doplatka za djecu.

Povezane vijesti

• SURADNJA HRVATSKE POŠTE I HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: Zahtjevi za dječji doplatak mogu se predati u svim poštanskim uredima
• Njemačka najavila borbu protiv zlouporabe isplate dječjeg doplatka u inozemstvo
• SVI IDU U GIMNAZIJE, ALI... Školovanje za ova zanimanja u Istri praktički GARANTIRA POSAO