Saborska oporba: HDZ želi slaviti svoju izbornu pobjedu i pad Vukovara

(Hina/EPA)

Saborska oporba žestoko je u petak kritizirala Vladin prijedlog da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja i da se 18. studenoga obilježava kao državni blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a HDZ prozivaju da zapravo želi obilježiti svoj dolazak na vlast i slaviti pad Vukovara.

To je pokušaj lobotomije memorije društva, jer lobotomija ima za cilj slaviti dan kad je HDZ došao na vlast i pad Vukovara, prijedlog da 30. svibnja bude Dan državnosti najobičniji je povijesni falsifikat, kazali su Mirando Mrsić (Demokrati) i Nenad Stazić (SDP).
Hrvatska je državnost, kaže Joško Klisović (SDP), počela puno, puno ranije, pa po njemu 30. svibnja može biti dan HDZ-a, ali ne i Dan državnosti. Goran Beus Richemberg (Glas) dodaje da je prvi višestranački sabor konstituiran puno prije, a ustrajavanje na tom datumu vidi kao HDZ-ovu privatizaciju države i društava.

Dan koji je odredio daljnji put Hrvatske
Ministar uprave Ivan Malenica ustrajava da je primjereno pravo 30. svibnja obilježavati Dan državnosti, ne samo kao dan kada je konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor, nego i kada su donesene i važne odluke koje su odredile daljnji put Hrvatske kao suverene i samostalne države.
"Toga je dana simbolički i stvarno obnovljena i afirmirana hrvatska državnost te ga treba dostojno obilježavati kao jednu od temeljnih prijelomnica u životu hrvatskog naroda i hrvatske države", poručio je.
HDZ-ovi zastupnici zagovaraju Vladin prijedlog, odbacuju prozivke da 30. svibnja žele obilježiti svoju pobjedu na prvim višestranačkim izborima, nakon desetljeća komunizma.
Da je HDZ to htio učiniti, onda bi uzeo 22. travnja ili 6. svibnja kada su održani prvi i drugi izborni krug, uzvraća Branko Bačić (HDZ) i naglašava kako je Vladin prijedlog potpuno usklađen s izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava.

U Ustavu je uporište za 30. svibnja
Na isto upućuje i Davor Ivo Stier koji kaže da je hrvatski Ustav, na koji prisežu svi zastupnici, potpuno jasan. U njemu, podsjetio je, piše da je na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima, 1990., slobodno izraženom voljom potvrdo svoju tisućugodišnju državnu samobitnist. Ustavno je uporište da 30. svibnja bude središnji državni blagdan, poručio je.
Oporbene tvrdnje odbacuje i Josip Borić, podsjećajući ih kako se 2001. dok su bili na vlasti sami nisu libili mijenjati kalendar blagdana. Podsjetio je i kako je u prvom sazivu Sabora, koji je imao tri doma, HDZ imao 205 zastupnika, Savez komunista Hrvatske 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, SDS 5, a nezavisnih je bilo 13.
Željko Glasnović (NRH) ponuđeni zakon naziva pukom farsom, pita se gdje je u njemu spomen srpske agresije, jer iz svega, kaže, nije jasno tko nas je napadao.