nova pravila

Privatni smještaj u većim gradovima pod velikim pritiskom. Smanjit će se broj apartmana, a ovi koji ostanu će - poskupjeti

| Autor: Alenka Juričić Bukarica
(Snimio Sergej Drechsler)

(Snimio Sergej Drechsler)


S novim paketom zakonskih izmjena, u sljedećih pet godina privatni smještaj u većim gradovima bit će pod velikim pritiskom, osobito iznajmljivanje u stambenim zgradama. Dobiti suglasnosti dvije trećine suvlasnika zgrade, uz "pod obavezno" i neposrednih susjeda, bit će vrlo teško, a i porezno opterećenje onih s tek jednim ili dva apartmana koji i sad plešu po rubu rentabilnosti, za očekivati je da će dodatno smanjiti broj apartmana u gradovima.

Samim time, uz manju ponudu, realno je očekivati više cijene kod onih koji opstaju, u bilo kojem vidu smještaja. Samim time već sada teško dostupna putovanja za hrvatske građane, postat će uz hrvatske plaće još nedostupnija. Konkretnih podataka nema, ali velik dio Hrvata svoj odmor provodi upravo u apartmanima jer su im i za vikend odmor hoteli preskupi. U konačnici tu razliku u cijeni hotela i apartmana potrošit će u destinaciji u ugostiteljskim objektima, na ulaznice, suvenire…

Globalni trend

Što očekuju u budućnosti u gradovima po pitanju privatnog smještaja uz najavljene zakonske promjene, pitali smo neke od iznajmljivača, ali i u difuznim hotelima koji su zakonski regulirani u vrijeme ministra turizma Darka Lorencina i trebali su dati dodatnu vrijednost privatnom smještaju na način da se kroz njih udruži više apartmana koji onda imaju zajedničku recepciju i ostale usluge.

S manjom ponudom apartmana u gradovima, pitanje je i kakva je budućnost difuznih hotela. ?Goran Prskalo, predsjednik zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS), kazao je kako ima dosta onih koji kratkoročno iznajmljuju svoje stanove zbog toga što je dugoročni najam zakonski loše riješen i ne nudi zaštitu vlasniku stana, no kako će mnoge ove izmjene natjerati da odjave svoj smještaj.

– Bojim se da bi kroz pet godina grad Zagreb mogao ostati bez 50 posto smještajnih kapaciteta, što će sigurno osjetiti ne samo mi, nego i cjelokupna ekonomija grada, ugostitelji, mali obrtnici. Sve se moglo rješavati na drugi način, a vidjet ćemo što dalje. Što se tiče dostupnosti, treba znati kako mi ovdje imamo i dosta ljudi koji kod nas odsjedaju zbog odlaska na preglede u bolnice ili im je netko na liječenju pa borave u apartmanu.

Osobno imam smještaj blizu jednog bolničkog centra i nastojim imati senzibiliteta za ljude koji se nađu u takvoj situaciji pa na duže ostanke ponudim popust. Riječ je o nekih 50 do 70 eura po noćenju. U hotelu će takvu cijenu teško naći. Ima i onih koji dolaze poslovno, radi edukacija, meni konkretno možda najmanje dolaze klasični turisti. Njih je nešto ljeti, kazao je Prskalo, navodeći kako kratkoročni najam postaje svjetski trend.

Imao je, kaže, nekoliko gostiju koji zbog prirode posla niti nemaju stalnu adresu, već sele svakih nekoliko mjeseci, ovisno o potrebi posla. To su jednostavno trendovi. Isto tako, mnogo ljudi radi od kuće, takozvani digitalni nomadi isto su tu po nekoliko tjedana ili mjeseci.

– Imao sam jednu obitelj iz Australije, bračni par čije je dijete čak pohađalo on line nastavu. Tu su bili mjesec i pol i onda krenuli dalje. To je jednostavno moderan globalni stil života i takvi gosti ne trebaju klasičnu hotelsku sobu, kazao je Prskalo.

Zaustavljen rast

Igor Kordić, suosnivač prvog hrvatskog integralnog hotela Irundo, komentirajući aktualnu situaciju kazao je kako su svi postojeći zakoni do sada, na neki način "gurali" investitore u privatni smještaj i tako se stvorilo plodno tlo da se broj apartmana, kuća i vila množi. No, nije samo to utjecalo na rast, već i to što je Hrvatska kao takva postala interesantna kao članica Europske unije, potom smo uveli euro i to je sve dovelo do toga da se sve više pojavljuju strane investicije…

Na pitanje koliko bi se cijene apartmana u velikim gradovima mogle povećati, i hoće li se približiti hotelskima nakon što se uvedu veći porezni nameti, kazao je kako se taj odnos neće toliko utjecati jer postoji tržište potražnje i ponude što će regulirati prosječnu prodajnu cijenu.

– Očito je da smo imali trend rasta cijena koji je pratio rast potražnje, ali već ove godine se to pomalo zaustavilo i pitanje je kako će dalje ići. Po Europi smo poznati da smo praktički postali skupa destinacija i da odnos vrijednosti za novac nije adekvatan. Što se tiče budućnosti, uvjet dvije trećine suglasnosti je gotovo nemoguće ostvariti, a drugo, ono što je cilj ove reforme, priuštivo stanovanje, osobno smatram, a i iz razgovora s nizom stručnjaka iz više branši, vidljivo je da neće biti postignut.

Naime, puno je faktora koji utječu na rast cijena nekretnina, inflacija, potražnja stranog kapitala… Jednostavno ne možete danas proizvesti nekretninu za stanovanje, potpuno opremljenu, za novce koji će omogućiti najamninu koja će biti isplativa vlasniku, a priuštiva zakupoprimcu. Nekakav utjecaj u smislu zaustavljanja ili stavljanja pod kontrolu broja kapaciteta u privatnom smještaju može se očekivati u velikim gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke.

No, opet, na taj način se diskriminira jedna poslovna djelatnost u odnosu na druge. U Zagrebu imate puno stambenih zgrada koje su u poslovnoj namjeni, ali ne samo apartmana nego i odvjetničkih ureda, javnobilježničkih ureda, ordinacija…, pojasnio je Kordić. Na pitanje o priuštivosti smještaja za hrvatske građane u budućnosti, i sam će reći kako si danas prosječan hrvatski građanin jako teško u sezoni može priuštiti hotel s 4 zvjezdice. Ukazao je i kako, primjerice, Advent u Zagrebu na ovakvoj razini i s ovakvim brojem posjetitelja, ne bi mogao egzistirati bez privatnog smještaja.

Što se Rijeke tiče, Nenad Miculinić, predstavnik iznajmljivača u Skupštini Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke, je kazao kako podaci TZ-a pokazuju kako je udio privatnog smještaja u stambenom fondu grada tek nekih četiri posto.

– Međutim, uz sve ovo, u velikim gradovima apartmana gotovo da i neće biti. Iznajmljivači su već počeli odjavljivati smještaj jer tko ne zatvori do kraja ove godine, iduće, ako i zatvori u siječnju, mora davanja plaćati kao da je radio cijele godine. Tako da ćemo vidjeti što će biti, kazao je Miculinić.

Priča se razvodnila

Govoreći o integralnim hotelima, Kordić kaže kako je inicijalno bila dobra ideja da se na ovaj način profesionalizira ponudu u privatnom smještaju. Međutim, greška je bila što netko tko ima svoju kategorizaciju, tu kategorizaciju gubi ulaskom u integralni hotel i ulazi u sustav PDV-a. ?

Tomislav Maretić iz integralnog hotela Vila Nepos u Splitu, kazao je, pak, kako će hoteli koji nude luksuzniji smještaj uvijek biti puni, što se dogodilo i ove sezone. Osobito u centru grada. I sama Vila Nepos je imala rekordnu sezonu. Međutim, općenito se kod apartmana vidi da građani i dalje otvaraju ovakav smještaj, ali kaže kako nema toliko potražnje.

– Tako da se sve ipak "razvodnilo". Netko tko radi desetak i više godina, neće imati problema jer ima i stalne goste, ali netko tko je tek otvorio će se žaliti da je sezona loša. Sami vlasnici apartmana ne znaju kada ući na tržište, kazao je Maretić dodajući kako bi trebalo smanjiti broj apartmana u stambenim zgradama. Pojašnjava kako se nekad u centru imalo susjede i svatko je svakog znao, a zadnjih desetak godina je pola stanova pretvoreno u apartmane.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter